DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1996 str. 58 <-- 58 --> PDF |
V. Vondra. Z. Blas/ev: PREUSTROJSTVO U MAĐARSKOM ŠUMARSTVU POSLIJE DRUŠTVENIH PROMJENA 1990 GODINE Šumarski list br. I - 2. CXX (1996), 55—67 2. POVIJESNI PREGLED ORGANIZIRANOG ŠUMARSTVA U MAĐARSKOJ - Historical review of organized forestry in Hungary Razvoj mađarskog šumarstva obilježavaju dva bitno različita razdoblja. Prvo razdoblje završilo je, neposredno iza I. svjetskog rata potpisivanjem mirovnog ugovora (Trianona). Provedbom Trianona Mađarska je zbog smanjenja ranijeg teritorija izgubila 84 % do tada najvrednijih šuma (oko 6,2 mil. ha). Panjače i drugi degradirani oblici šuma činili su oko 50 % preostalih šuma. Sumovitost države pala je s ranijih 26 % na 11,8 % znatno smanjene teritorije nove države. Kaan Karoly prvi je shvatio realnost posljedica Trianona te je stvorio šumarsku politiku za izlazak iz nepovoljne novonastale situacije. Razdoblje poslije 1920. godine šumarstvo Republike Mađarske obilježava intenzivno pošumljavanje u svrhu ublažavanja posljedica primjene Trianona. Od 1920. do 1991. godine pošumljeno je oko 6.140 km2. Većinom su pošumljene manje produktivne poljoprivredne površine četinjačama i oplemenjenim topolama. Iza II. svjetskog rata osnovane su Mađarske državne šumskogospodarske organizacije. One su gospodarile s oko milijun hektara državnih šuma. Razdoblje u socijalističkoj Mađarskoj karakterizira centralno ustrojeno upravljanje u šumarstvu na četiri razine funkcioniranja ´direkcija — uprave šuma — šumarije reviri´. Taj se oblik funkcionalnog ustrojstva zadržao do 1990. godine. U socijalističkoj Mađarskoj šumsko gospodarstvo je obuhvaćalo šumarstvo i pretežiti dio primarne prerade drva. U svrhu maksimiranja godišnje dobiti u šumsko-drvarskoj reprocjelini propisi su favorizirali iskorištavanje šuma. Cesto su u sječive etate uključivane najvrednije vrste drveća iz najkvalitetnijih sastojina. Nije se dovoljno ulagalo i radilo na biološkoj reprodukciji šuma. 3. NEKI POKAZATELJI O ŠUMSKOM GOSPODARSTVU PRIJE NAJNOVIJEG RESTRUKTURIRANJA MAĐARSKOG GOSPODARSTVA - Some indices of forest management before the latest restructuring of Hungarian economy Madarska se prostire na površini od 93.030 km2. Poljoprivreno gospodarstvo zauzima oko 66 %, šumsko gospodarstvo 18 %, a oko 16 % teritorije je urbanizirano. Na slici 1. prikazana je promjena šumovitosti od 1930. do 1993. godine. 19 18,4 18 11 18 17,5 H| 17 ,8 ri 11 16 |ii 15-inu r r 14 11111 ~ 14 12,5 12 11.8 12´1 mm niiiiiiii 10 IIIIIIIIII 1930 1946 1950 1960 1970 1980 1985 1990 1993 Gotovo 70 % šumskih površina su nizine ili ravne plohe nagiba do 10 %. Nizine i ravne plohe šumskih površina bitno određuju radne uvjete, metode i tehnike rada te izbor biotehnologija u šumarstvu Mađarske. Šumska tla su sistematizirana u široku lepezu tipova tala, od lužnatih u Alfold-u do podzolastih kiselih tala u planinskim oblastima. Prema plodnosti staništa šumske su površine grupirane u šest bonitetnih razreda: I. (najplodnija staništa) - 3 %, II. - 10 %, III. - 22 %, IV. - 27 %, V. - 19 % i VI. (staništa najmanje plodnosti) - 19 %. 3.1. Pokazatelji o šumama - Indices about forests Šumska površina iznosi 1,708 milijuna ha, od čega je šumom obraslo 1,63 mil. ha. Prirodne šume prostiru se na oko 55 % površina, a umjetno podignute šume zauzimaju preostalih 45 % površina. Zbog antropogenog utjecaja u prošlosti, u Mađarskoj više nema ostataka prašuma. Vremenska razdoblja i promjene šumovitosti Mađarske Najveću površinu zauzimaju gospodarske šume. Time periods and changes in the forest cover of Hungary Zbog zahtjeva društva prema šumi i sve složenijim Slika 1. Promjena šumovitosti od 1930. do 1993. godine ekološkim problemima, općekorisne funkcije dobivaju Figure 1. Changes of forest range from 1930 until 1993 sve veći značaj (slika 2). |