DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1996 str. 57 <-- 57 --> PDF |
PREGLEDNI ČLANCI — REVIEWS UDK 630* 90 Šumarski list br. 1—2, CXX (19%), 55—67 PREUSTROJSTVO U MAĐARSKOM ŠUMARSTVU POSLIJE DRUŠTVENIH PROMJENA 1990. GODINE RESYSTEMATIZATION IN HUNGARIAN FORESTRY AFTER THE 1990 SOCIAL CHANGES * Doc. dr. sc. Vend Vondra, ** Zsivko Blaszev, dipl. inž. SAŽETAK: Preustrojstvo u mađarskom šumarstvu dio je preustrojstva u ukupnom gospodarstvu zemlje. Procesi restruktuiranja socijalističkih gospodarstava u tržišnu poduzetničku ekonomiju razlikuju se između pojedinih zemalja u tranziciji. Pregled o ustrojbenim promjenama mađarskoga šumarstva od interesa je za strukovnu javnost u Republici Hrvatskoj. Šumski resursi dviju susjednih zemalja imaju za usporedbu niz pogodnih pokazatelja. Osnovna je razlika u odabranom modelu razvoja šumskog gospodarstva u novim društvenim uvjetima. U članku su prikazani: (1) sažeti povijesni pregled šumarstva u Mađarskoj; (2) osnovni pokazatelji o šumskim resursima; (3) zakonske podloge promjena i ostvarene promjene u šumarstvu zadnjih nekoliko godina; (4) preustrojstvo bivših uprava šuma u dionička društva; (5) procjena funkcioniranja šumskog gospodarstva u bližoj budućnosti. Ključne riječi: šumski resursi, šumarska politika, zakonske podloge preustrojstva, dionička društva u šumarstvu, strateški cilj mađarskog šumarstva, problemi u procesu promjena 1. UVOD - Introduction Stanje šuma i šumarstva u Mađarskoj odraz je razakoni o šumama te lovnom gospodarstvu. Dosad su nijih i sadašnjih prirodnih uvjeta, te načina gospodamnogi zakoni prihvaćeni i primijenjeni, a neki su u renja šumama u prethodnim razdobljima. Relativno nastajanju ili prihvaćanju. česte promjene šumarske politike, ustrojstva šumars U članku će biti prikazani: sažeti povijesni pretva i vlasničkih odnosa posljedica su društvenih i po gled šumarstva u Mađarskoj, osnovni pokazatelji o litičkih promjena u povijesti Mađarske. šumskim resursima, promjene u šumskom gospodar Razdoblje korijenitih političkih, društvenih i privstvu provedene u nekoliko zadnjih godina, promjene rednih promjena na početku ovoga desetljeća, zahvau ustrojstvu uprave šuma (dioničkog društva) i šutilo je i Republiku Mađarsku. Promjene u cjelokupmarije, te procjena funkcioniranja šumskog gospodarnom državnom gospodarstvu obuhvatile su i šumarstva u bližoj budućnosti. stvo. Za ostvarenje zadaće analizirani su podaci i inforZbog restruktuiranja privrede nastala je potreba za macije iz literature, stručnih glasila, statistički izvjedonošenjem mnogih novih zakona među kojima su i štaji te radni materijali strukovnih i državnih institucija. Grafički prikazi o šumskim resursima predstav * Doc. dr. sc. Vencl Vondra, Šumarski fakultet, HR 41000 Zagreb ljaju originalna rješenja sačinjena iz podataka kori ** Zsivko Blaszev, dipl. inž., 6525 Hercegszanto Dozsa GY. u. 87, Hungary štenih izvora. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1996 str. 58 <-- 58 --> PDF |
V. Vondra. Z. Blas/ev: PREUSTROJSTVO U MAĐARSKOM ŠUMARSTVU POSLIJE DRUŠTVENIH PROMJENA 1990 GODINE Šumarski list br. I - 2. CXX (1996), 55—67 2. POVIJESNI PREGLED ORGANIZIRANOG ŠUMARSTVA U MAĐARSKOJ - Historical review of organized forestry in Hungary Razvoj mađarskog šumarstva obilježavaju dva bitno različita razdoblja. Prvo razdoblje završilo je, neposredno iza I. svjetskog rata potpisivanjem mirovnog ugovora (Trianona). Provedbom Trianona Mađarska je zbog smanjenja ranijeg teritorija izgubila 84 % do tada najvrednijih šuma (oko 6,2 mil. ha). Panjače i drugi degradirani oblici šuma činili su oko 50 % preostalih šuma. Sumovitost države pala je s ranijih 26 % na 11,8 % znatno smanjene teritorije nove države. Kaan Karoly prvi je shvatio realnost posljedica Trianona te je stvorio šumarsku politiku za izlazak iz nepovoljne novonastale situacije. Razdoblje poslije 1920. godine šumarstvo Republike Mađarske obilježava intenzivno pošumljavanje u svrhu ublažavanja posljedica primjene Trianona. Od 1920. do 1991. godine pošumljeno je oko 6.140 km2. Većinom su pošumljene manje produktivne poljoprivredne površine četinjačama i oplemenjenim topolama. Iza II. svjetskog rata osnovane su Mađarske državne šumskogospodarske organizacije. One su gospodarile s oko milijun hektara državnih šuma. Razdoblje u socijalističkoj Mađarskoj karakterizira centralno ustrojeno upravljanje u šumarstvu na četiri razine funkcioniranja ´direkcija — uprave šuma — šumarije reviri´. Taj se oblik funkcionalnog ustrojstva zadržao do 1990. godine. U socijalističkoj Mađarskoj šumsko gospodarstvo je obuhvaćalo šumarstvo i pretežiti dio primarne prerade drva. U svrhu maksimiranja godišnje dobiti u šumsko-drvarskoj reprocjelini propisi su favorizirali iskorištavanje šuma. Cesto su u sječive etate uključivane najvrednije vrste drveća iz najkvalitetnijih sastojina. Nije se dovoljno ulagalo i radilo na biološkoj reprodukciji šuma. 3. NEKI POKAZATELJI O ŠUMSKOM GOSPODARSTVU PRIJE NAJNOVIJEG RESTRUKTURIRANJA MAĐARSKOG GOSPODARSTVA - Some indices of forest management before the latest restructuring of Hungarian economy Madarska se prostire na površini od 93.030 km2. Poljoprivreno gospodarstvo zauzima oko 66 %, šumsko gospodarstvo 18 %, a oko 16 % teritorije je urbanizirano. Na slici 1. prikazana je promjena šumovitosti od 1930. do 1993. godine. 19 18,4 18 11 18 17,5 H| 17 ,8 ri 11 16 |ii 15-inu r r 14 11111 ~ 14 12,5 12 11.8 12´1 mm niiiiiiii 10 IIIIIIIIII 1930 1946 1950 1960 1970 1980 1985 1990 1993 Gotovo 70 % šumskih površina su nizine ili ravne plohe nagiba do 10 %. Nizine i ravne plohe šumskih površina bitno određuju radne uvjete, metode i tehnike rada te izbor biotehnologija u šumarstvu Mađarske. Šumska tla su sistematizirana u široku lepezu tipova tala, od lužnatih u Alfold-u do podzolastih kiselih tala u planinskim oblastima. Prema plodnosti staništa šumske su površine grupirane u šest bonitetnih razreda: I. (najplodnija staništa) - 3 %, II. - 10 %, III. - 22 %, IV. - 27 %, V. - 19 % i VI. (staništa najmanje plodnosti) - 19 %. 3.1. Pokazatelji o šumama - Indices about forests Šumska površina iznosi 1,708 milijuna ha, od čega je šumom obraslo 1,63 mil. ha. Prirodne šume prostiru se na oko 55 % površina, a umjetno podignute šume zauzimaju preostalih 45 % površina. Zbog antropogenog utjecaja u prošlosti, u Mađarskoj više nema ostataka prašuma. Vremenska razdoblja i promjene šumovitosti Mađarske Najveću površinu zauzimaju gospodarske šume. Time periods and changes in the forest cover of Hungary Zbog zahtjeva društva prema šumi i sve složenijim Slika 1. Promjena šumovitosti od 1930. do 1993. godine ekološkim problemima, općekorisne funkcije dobivaju Figure 1. Changes of forest range from 1930 until 1993 sve veći značaj (slika 2). |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1996 str. 59 <-- 59 --> PDF |
V. Vondra. Z. Blas/cv: PREUSTROJSTVO U MAĐARSKOM SIMARS IVU POSLIJE DRUŠTVENIH PROMJENA 1990 CODINE Šumarski list br. 1—2, CXX (1996), 55—67 Šume za rekreaciju Recreation forests 3% Zaštitne šume _ -, Protection forests j\ r14% lx\ ´´-´\ Gospodarske šume Economic forests 81% Slika 2. Podjela šuma prema namjeni Figure 2. Forest classification according to purpose Dominirajuće šumske zajednice prirodnih šuma su sastojine hrasta lužnjaka i hrasta kitnjaka. Sastojine bagrema zauzimaju čak 19 % šumskih površina. Zastupljenost šumskih zajednica prikazana je na slici 3. Bagrem Cer Topola Bukva Ost. listače četinjače False Bitter oak Poplar Beech Other Coniffers acacia broadleaves Slika 3. Raspodjela ukupnih površina šuma u najvažnije šumske zajednice 1991. godine Figure 3. Classification of total forest areas in major forest associations for the year 1991 Šumovitost i kvaliteta šuma između županija vrlo su različiti. Od 1981. do 1991. godine šumske površine u županijama povećane su u rasponu od 0,11 do 25 %. Istovremeno na razini države povećana je površina šuma za 6 %. Drvna zaliha je u tom razdoblju povećana za 6,6 %. Prosječna drvna zaliha šuma u Mađarskoj dosegla je 1991. godine 161,8 m3/ha. Promjene udjela površine i obujma najzastupljenijih vrsta drveća u odgovarajućim zbrojevima prikazuje slika 4. U tom razdoblju površine šuma su povećane za 110 tisuća ha, a drvna zaliha za 34 milijuna m3. Sveukupna je drvna zaliha u 1991. bila 297 milijuna m3. -* - Površina - /lrea/81 -1,52 10 ha -* Obujam-Vblume/S\ - 257 108 m3 -* - Površina - Asa/91 -1,63 106 ha w w -* Obujam -Volume/m - 291 106 m3 ^=x Ns —^V fe>^_ 1 — 1 1 *t ii s + + li Q *« Slika 4. Promjene zastupljenosti površina i obujma drva glavnih gospodarskih vrsta drveća u razdoblju od 1981. do 1991. godine Figure 4. Changes in area/wood volume ratio of major commercial tree species for the period 1981 - 1991 Iz skupa pokazatelja o šumskim resursima iste dekade na slici 5. prikazani su nizovi prosječnih godišnjih prirasta za najznačajnije vrste drveća. Od 11 mil. m3 ukupnog bruto godišnjeg prirasta, u gospodarskim šumama prirašćuje oko 9,8 mil. m3. Oko 40 % veći prirast od prosječnog u Europi obrazlaže se prirodnim pogodnostima i velikim udjelom plantaža i kultura. Prema inventuri iz 1990. godine, tečajni prirast u Mađarskoj je dosegao 6,2 mVha, dok je evropski prosjek bio 4,3 m3/ha. Slika 5. Prosječni godišnji tečajni prirast najvažnijih gospodarskih vrsta drveća u dvije uzastopne dekade Figure 5. Mean annual current increment of major commercial tree species in two successive decades |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1996 str. 60 <-- 60 --> PDF |
V. Vondra. Z. Blaszcv: PREUS TKOJS IVO U MAĐAKSKOM ŠUMARSTVU POSLUH DRUŠTVENIH PROMJENA 1990 GODINE Šumarski list br. 1—2, CXX (1996), 55—67 Sječivi etat glavnog prihoda s obzirom na vrste drveća prikazan je na slici 6. Oko 60 % površina na kojima se ostvaruje glavni prihod čine sastojine bagrema, oplemenjenih topola, te sastojine lužnjaka i kitnjaka. Približna površina na kojoj se svake godine ostvaruje glavni prihod iznosi oko 30 tisuća ha ili 1,8 % ukupnih površina šuma. 7. vidljivo je da pretežu radovi kategorije dugoročnih bioloških investicija u šume. Državne gospodarske šume - State management forest 35,, Zajedno 1991. godine Državne šume ostalih namjena 1991 Total State forest for other purposes Slika 6. Zastupljenost glavnih vrsta drveća u godišnjem sječnom etatu 1991. godine Figure 6. Proportion of major tree species in the annual cutting volume for the year 1991 U tekućoj dekadi očekivani bruto obujam glavnog prihoda planiran je u količini od 78,52 milijuna m3. Osnovni je cilj za idućih 30 godina povećati ukupnu zalihu u sastojinama zrelim za sječu sa 263 m3/ha u 1991. godini na oko 280 mVha 2020 godine. Zbog različitih poteškoća u uzgajanju šuma, tržišnih uvjeta i posljedica privredne reforme započete 1989. godine - nastupio je pad godišnjeg sječivog etata. U 1990. etat je smanjen na razinu 1970-tih godina (na oko 5,7 mil. m3). Taj pad dogodio se unatoč tome što je u šumsko gospodarskim planovima predviđen godišnji etat od 8,3 mil m3 bruto drva. Smanjenje sječivog etata uzrokuje složene i teško premostive poteškoće u sustavu financiranja biološke reprodukcije šuma. Intenzitet uzgojnih radova ovisi o volumenu sječnog etata, jer se ti radovi financiraju novcem koji je srazmjeran s količinom posječenog i prodanog drva. Na slici 7. prikazane su osnovne grupe radova jednostavne biološke reprodukcije šuma ovisno o posjednicima i vlasnicima šuma. Ambiciozno postavljen plan razvoja šumarstva do 2020. godine neće biti ostvaren, ukoliko se uskoro ne zaustavi trend smanjenja sredstava za financiranje uzgojnih radova. Sa slike Šume poljoprivrednih Zajedno 1981. godine zadruga 1981 Total Forests of farmers associations Privatne šume - Private forests Obnova -Regeneration Njega -Tending Prve prorede - First thinning Prorede -Thinning Sječa gavnog prihoda - Main reuneue cut Slika 7. Pregled zastupljenosti radova u ovisnosti o vlasnicima šuma, te za sve šume zajedno u 1981. i 1991. godini Figure 7. A review of the proportion of works as to forest owners for all forests in 1981 and 1991 3.2. Trendovi promjena zdravstvenog stanja šuma Change trends in forest health status Svekolikim funkcijama šuma i zaštiti šuma pridaje se ozbiljna pozornost. Ministarsvo za zaštitu prirode je 1993. godine, u svrhu zaštite vrijednih šumskih 100 % 1988 1989 1990 1991 1992 Godine mjerenja Years of forest health evalution Slika 8. Promjene zdravstvenog stanja u šumama Mađarske Figure 8. Changes of Hungarian forests health status |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1996 str. 61 <-- 61 --> PDF |
V. Vondra, Z. Blaszev: PREUSTROJSTVO U MAĐARSKOM ŠUMARSTVU POSLUH DRUŠTVENIH PROMJENA 1990 GODINE Šumarski list br. 1—2. CXX (1996). 55—67 ekosustava i proučavanja prirodne sukcesije, uspostavilo mrežu šumskih ´rezervata´ sa 71-om plohom na približno jednakom broju lokaliteta. U Mađarskoj se već desetljećima obavljaju mjerenja i procjene na pokusnim plohama, a od 1986. godine provodi se i procjena zdravstvenog stanja prema metodologiji propisanoj od Komisije za šumarstvo Europske zajednice. Prema procjeni zdravstvenog stanja iz 1991. godine zdrave krošnje imalo je 48 % stabala; oštećenje intenziteta 10 - 25 % ustanovljeno je na oko 32 % stabala; kod 18 % stabala osutost lišća/iglica bila je iznad 25 %; a oko dva % stabala bili su šušci. Najveći intenzitet propadanja uočen je na bagremu, hrastovima i na običnom boru. Zadnjih godina povećan je intenzitet propadanja. Broj zdravih stabala u 1993. godini smanjio se na oko 34 %, a broj sušaca povećan je na 2,4 %. Prema mišljenju mađarskih znanstvenika glavni se razlog propadanja šuma pripisuje uzastopnim sušama tijekom minulih 12 godina, a s time u vezi i izraženijim nepovoljnim djelovanjem ostalih abiotskih i mnogih biotskih čimbenika. 3.3. Lovno gospodarstvo -Hunting management Ministarstvo poljoprivrede najviši je državni organ lovnog gospodarstva. Županijski uredi za poljoprivredu su nadležni i odgovorni za sve segmente lovnog gospodarstva (lovačka društva, lovni turizam i drugo). Lovno gospodarstvo u Mađarskoj moguće je razvijati na osam milijuna ha zemljišta. Postoji 800 lovišta. Površina lovišta ne smije biti manja od 4 000 ha. Većina gospodarskih šuma na razini države obuhvaćene su zakonima i praksom lovnog gospodarenja. Slika 9. Ukupne šumske površine raspodjeijene u razrede dobrote (boniteta) staništa za lovno gospodarenje Figure 9. Total forest areas classified in habitat site classes for hunting management Udjeli boniteta staništa za lovno gospodarenje na šumskim površinama prikazani su na slici 9. Lovno gospodarenje i lov u socijalističkoj Mađarskoj bili su u velikoj mjeri podređeni zadovoljavanju potreba sudionika protokolarnih lovova. U 1992. godini za cijelu Mađarsku, za sve oblike lova, prema službenoj državnoj statistici odstrijeljeno je: jelena običnog 32 787; jelena lopatara 6 464; srna 45 512; muflona 2 408; divljih svinja 42 895; zečeva 17 8463; fazana 653 517 iz jarebica 3 495 komada. 3.4. Osposobljavanje kadrova i ustrojstvo istraživanja za potrebe mađarskog šumarstva -Staff training and research system for the purposes of Hungarian forestry Obrazovanje šumarskih stručnjaka u Mađarskoj ima dugu tradiciju. Viši stupanj obrazovanja šumarskih stručnjaka otpočeo je prije 187. godina u Banskoj Stiavnici - današnjoj Republici Slovačkoj. Akademiju rudarstva, a kasnije Akademiju rudarstva i šumarstva, naslijedio je Šumarski i drvnotehnološki fakultet u Sopron-u. Fakultet organizira dodiplomsku nastavu na dva odjela, s više smjerova. Obrazovni program traje četiri godine. Poslijediplomski studij ustrojen je pred dva desetljeća. Srednješkolsko obrazovanje za šumarske tehničare traje pet godina. Nakon četvrte godine polaže se ispit zrelosti, koji je ujedno preduvjet za kvalifikacijski ispit na fakultetima. U Mađarskoj postoje četiri šumarske srednje škole sa sjedištem u Bares, Szeged, Sopron i Matrafiired. Postoje tri stručne škole; u Szocsenypuszta, Asotthalom i Miskolc; u kojima se osposobljavaju strukovni radnici za rad na uzgajanju i iskorištavanju šuma. Ustanovljeno je da se na svim razinama šumarskog obrazovanja već duže vrijeme školuje više polaznika, tehničara i inženjera, nego što se može zaposliti u struci. Trenutačno je nezaposleno 40 % diplomiranih inženjera hortikulture, a slijede inženjeri šumarstva s 24 % nezaposlenih. Istraživanja za potrebe šumarstva obavljaju istraživači Šumarskog fakulteta u Sopron-u i Šumarskog instituta. Centar Instituta sa znanstvenim odjelima za zaštitu šuma, ekologiju, uzgoj i genetiku s oplemenjivanjem drveća je u Budimpešti. Dislocirani odjeli Šumarskog instituta nalaze se u: G6d6116-u, Matrafured-u, Sarvar-u, Sopron-u, Kecskemet-u, Kaposvar- u i Piisp6kladany-u. Smanjeno financiranja istraživanja dovelo je u težak položaj znanstveno-istraživački rad. Iz tih razloga trenutno ne rade odjeli u Kecskemet-u i Kaposvar-u. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1996 str. 62 <-- 62 --> PDF |
V. Vondra. Z. Blaszev: PREUSTROJSTVO U MAĐARSKOM ŠUMARSTVU POSLIJE DRUŠTVENIH PROMJENA 1990 GODINE Šumarski lisl br. 1—2, CXX (1996), 55—67 4. GOSPODARENJE ŠUMAMA - Forest management Do sredine 80-tih godina šumarstvo je bilo medu najuspješnijim granama nacionalne privrede. Iza tog vremena slijedio je pad. Naglašeno iskorištavanje šuma i prerada drva zbog veće ukupne dobiti uz istodobno zapostavljanje financiranja biološke reprodukcije drva, jedan su od glavnih uzroka zaostajanja razvoja šumarstva. U nacionalnom dohotku Mađarske 1990. godine šumsko gospodarstvo sudjelovaloje s 2 %. U reproduktivnom sustavu šumarstva i primarne prerade drva do sredine 1980. godine postojao trend rasta, ne samo u godišnjoj produkciji drva, već je rasla proizvodnja i u drvnoj industriji. U 1985. godini bili su ujednačeni izvoz i uvoz drva na razini oko 1,303 milijuna m3. Prije reformi u Mađarskoj (1990.) s pretežitim dijelom (68,5 %) šuma gospodarile su 22 uprave šuma od kojih su tri bile u neposrednoj nadležnosti Ministarstva obrane. Na oko 110 tisuća ha šuma gospodarilo je oko 240 različitih gospodarskih subjekata (zadruge, vodoprivreda i ostali). S oko 31 % šumskih površina gospodarile su državne poljoprivredne zadruge. U vremenu socijalizma u Mađarskoj, privatne šume i seoski kolektivni posjedi sudjelovali su sa 0,5 % u ukupnim površima šuma. Na temelju Zakona o privatizaciji oko 55 % šuma ostat će u državnom vlasništvu, teritorijalne samouprave (gradovi i ostala naselja) imat će 0,5 %, a 44,5 % šuma postat će privatno vlasništvo. Šumske površine u vlasništvu bivših poljoprivrednih zadruga, pretežito su raspodjeljene posjednicima šume prije provedene kolektivizacije 1956. godine. Pošumljavanje novih površina predviđeno na oko 720 000 ha promijeniti će omjer vlasništva u korist privatnika. Očekuje se 250 do 300 000 novih vlasnika šuma od kojih bi njih 75000 gospodarilo svojim šumama posredno putem Udruga s vlasničkim pravom gospodarenja. 4.1. Nove zakonske podloge za gospodarenje šumama -New laws concerning forest management Proces restruktuiranja privrede počeo je prije pada socijalizma u Mađarskoj. Zakonom o državnim poduzećima iz 1985. godine pravo vlasnika prenijeto je na Vijeće poduzetnika, s mogućnošću decentralizacije i privatizacije poduzeća. Društveni zakon iz 1988. i Zakon o pretvorbi iz 1989. omogućili su potpunu autonomnost u promjeni vlasništva. Iste godine Zakonom o inozemnom investiranju normirana su pravila priliva inozemnog kapitala u Mađarsku. U svrhu kontrole provedbe privatizacije 1990. godine osnovana je Državna agencija za kontrolu vlasništva (Allami Vagyon Ugynokseg - AVU), a u 1992. godini Dioničko društvo za privatizaciju i upravljanje državnom imovinom (Allami Vagyonkezelo Reszvenytarsasag - AV Rt.). AVU je između ostaloga imala zadaću zaštite vlasničkih prava države. Ona je bila odgovorna za izgradnju strategije privatizacije, za kontroliranje poduzeća namijenjenih privatizaciji te ocjeni i prihvaćanju prijedloga o privatizaciji i prodaji malih poduzeća. AV Rt. je odgovarao za poduzeća koja treba u potpunosti zadržati u državnom vlasništvu (100 %), ili u kojima se preporučuje zadržati većinsko državno vlasništvo, odnosno zadržati kontrolu i u poduzećima s manjinskim državnim vlasništvom nad šumama. Zbog zaštite državnog šumskog vlasništva uprave šuma su podvedene pod nadležnost AV Rt-a, u okviru samostalnog portfelja. ,Novi Zakon o šumama iz 1994. godine u mnogome potvrđuje raniji karakter uprava šuma. Šumarski se stručnjaci zauzimaju za istodobnu cjelovitu raspravu u Parlamentu o "paketu zakonskih promjena" u svrhu usklađivanja novog, dopunjenog, zakona o šumama sa zakonima o lovstvu i zaštiti prirode. Nepostojanje tradicije gospodarenja malim privatnim šumama, nastoji se premostiti objedinjavanjem velikog broja malih šumovlasnika u Udruge s vlasničkim pravom gospodarenja. Već prihvaćen Zakon o vlasništvu nad šumama nije odredio obvezatni pristup u Udruge sa vlasničkim pravom. Iz tih razloga bilo bi nužno oformiti regionalnu organizaciju, ili državnu mrežu ispostava za stručnu potporu gospodarenja privatnim šumama. U tu svrhu dosad su izdana dva stručna priručnika. 4.2. Ustrojstvo gospodarenja državnim šumama State forest management system Preustrojstvo ranijih državnih uprava šuma u dionička društva nije se pokazalo najboljim rješenjem za dugoročno gospodarenje šumama. Dominantni interes dioničkih društava je maksimizacija prihoda iz iskorištavanja šuma. Bez dodatne državne regulative to bi moglo pospješiti ranije započeto smanjenje ulaganja u biološku reprodukciju šuma. Zakon o privatizaciji, koji je stupio na snagu 1995. godine, još uvijek dopušta i omogućava preustojstvo dioničkih društava u samostalna poduzeća -ona bi trenutačno bila izvan državne kontrole nad gospodarenjem šumama. Preustrojstvo ukupnog gospodarstva na različite načine negativno utječe na djelotvorno gospodarenje šumama. Sume su također dio procesa privatizacije te su uključene u provedbu Zakona o odšteti. Proces denacionalizacije bivšim vlasnicima šuma omogućava nadoknadu štete nastale nacionalizacijom privatnog vlasništva u razdoblju razvoja socijalizma u Mađarskoj. Velik dio |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1996 str. 63 <-- 63 --> PDF |
V. Vondra, Z. Blaszev: PREUSTROJSTVO U MAĐARSKOM ŠUMARSTVU POSLIJE DRUŠTVENIH PROMJENA 1990 GODINE Šumarski list br. 1—2, CXX (1996), 55—67 šuma s kojima su ranije gospodarile zadruge ili državtvom. Pojavom i razvojem uslužnog poduzetništva, ne šumarija uključen je u taj proces. krajem 80-tih godina, bivše uprave šuma su većinu Uprave šuma su u srpnju 1993. godine ustrojene vlastitih sredstava rada za iskorištavanje šuma ras kao dionička društva, s većinskim državnim vlasniš-prodale svojim bivšim radnicima. Ministarstvo poljoprivrede Ministarstvo financija Ministarstvo privatizacije Ministry of Agriculture Ministry of Financial Affairs Ministry of Privatization U nadležnosti tog ministarstva je kontrola nad državnim šumama This ministry is authorized for state forest control Ured za šumarstvo APVRt Forestry Office ALLAMI PRIVATIZACldS ES VAGYONKEZELO" RESZVENYTARSASAG Odjel za Odjel 2a organizaciju šumarstva I drvne gospodarenja Industrije Dioničko društvo za privatizaciju i upravljanje Department ot Forestry and Wood privatnim šumama državnom imovinom Industry Organization Department for private Joint-stock company for privatization and forest management management of state property Odjel za zaštitu šuma I šumarsku politiku Department for Forest Protection Poljoprivredna portfolia Agricultural portfolios Uprave šuma - dionička društva Odjel za uređivanje i šumarsku Forest directions -Joint-stock companies Centralna služba za inspekciju uređivanje šuma u Department for Forest *t ,*J yj;T»j 3* ´ 19 Budimpešti - Central Forest Management and Supervision Management Service In Budapest Regionalni odjeli za Uprave šuma s posebnim statusom Regionalne ispostave šumarske uređivanje šuma -Regional u nadležnosti Ministarstva obrane inspekcije departments of forestry Forest directions with special status under Regional outposts of forestry supervision the authority of Ministry of Defence supervision 1 * * L*% J% *4* *?* * * *XX X< Z» J> > . » « > « » . »lv Shema 1. Državno ustrojstvo upravaljanja šumskim gospodarsvom u Mađarskoj Scheme 1. State system of forest management economy in Hungary Na gospodarsko stanje u šumarstvu negativno su la i nepovoljni klimatski uvjeti za intenzivnu proiutjecali gubici u drvoj industriji. Razdvajanjem šuzvodnju ograničavajući su čimbenici razvoja mađarmarstva od prerade drva privatizacija pogona za preske poljoprivrede. Nedovoljni prihod od poljoprivre radu drva je ubrzana. Unatoč toga, a ponajviše zbog de velikog broja novonastalih sitnih poljoprivrednih nedostatka domaćih ulagača (kupaca) taj proces će se proizvođača (seljaka), mogao bi potaknuti njihov inprodužiti. S time u vezi smanjena domaća tražnja za teres za neracionalnim iskorištavanjem šuma. Zbog drvom i dalje će utjecati na stagnaciju ionako redutoga država mora djelotvornom agrarnom i šumar ciranog sječivog etata. skom politikom trajno omogućiti ekonomsku perspektivu novonastalim poljoprivrednicima. Sadašnje poljoprivredne površine na kojima će se 4.3. Strateški ciljevi mađarskog šumarstva -Strapostupno napuštati poljoprivredna proizvodnja obu tegies in Hungarian forestry hvaćaju od 500 tisuća do čak milijun hektara. U skla Preustrojstvo poljoprivrede neposredno utječe na du s razvojnim planom na razini države, većina tih šumarstvo. Otežana prodaja poljoprivrednih proizvopovršina, radi sprečavanja erozije, morat će se pošuda na europskom i svjetskom tržištu iz zemalja u miti. Pošumljavanje bi trebalo riješiti ekonomske tetranziciji, nedostatak obrtnog i investicijskog kapita-škoće novonastalih malih poljoprivrednika. Oni bi |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1996 str. 64 <-- 64 --> PDF |
V. Voiidra, Z. Blds/cv: PRlil´STROJSTVC) U MAĐARSKOM ŠUMARSTVU POSLIJE DRUŠTVENIH PROMJENA 1990 GODINF. Šumarski lisl br. 1—2, CXX (1996), 55—67 mogli dobiti zaposlenje i trajno ostvarivati dio prihoda za život. Na taj način ih se želi stimulirati na ostanak i život u manje razvijenim regijama Mađarske. Ostvarenje toga cilja prerasti će u javne radove (New Deal) države u tranziciji. Financijski kapital koji treba tijekom pošumljavanja vezati u buduće šume novi poljoprivrednici Mađarske nemaju. Na ovom stupnju gospodarske razvijenosti nema ga niti država Mađarska. Taj proces će vjerojatno biti usklađen i podržan s neprivrednim ulaganjem inozemnog (iz razvijenih zemalja) kapitala u zemlje u tranziciji. Ukoliko inozemni novčani kapital ne uđe u Mađarsku moguće su ekonomske migracije stanovništva iz nerazvijenih krajeva Mađarske u razvijene centre (regije, županije) ili izvan Mađarske. U 1992. godini registriranih 800 tisuća nezaposlenih i dalje se povećava. Budući se namjerava pošumljavati vrstama drveća kojih veći dio i sada predstavlja višak; nije opravdano, s gledišta proizvodnje drva ili biomase, uskoro ili ikada očekivati ekonomsku učinkovitost toga pošumljavanja. Dugoročnu investiciju valja svrstati u državnu infrastrukturnu kapitalnu investiciju. Iz navedenog slijedi da masovno pošumljavanje nije ekonomski već ponajprije politički interes. U planu ra zvoja gospodarstva do 2000. godine predviđa se pošumiti oko 150 tisuća hektara sadašnjih poljoprivrednih površina. Promjenom društvenih odnosa nestali fondovi iz kojih su u socijalizmu financirani gospodarski manjkovi nerazvijenih regija. Na primjeru zadržavanja u manje razvijenim regijama poljoprivrednika, mogućih poljoprivrednika-šumovlasnika država Mađarska testirat će svoju sposobnost ostvarenja, iz ekonomske nužde definiranih, strateških ciljeva. 4.4. Osnovna obilježja trenutačne prakse u šumskom gospodarstvu - Basic features of current forest management practice Vlasničko pravo nad šumama u Mađarskoj kontrolira Ministarstvo financija. Pravo vlasništva nad imanjem dioničkih društava - uprava šuma kontrolira APV Rt. koja je pod nadležnošću Ministarstva privatizacije (vidjeti shemu 1). Valja naglasiti da su trenutačno mnogi procesi otvoreni, te da na osnovi raspoloživih podataka nije moguće procijeniti uspješnost preustrojstva šumskog gospodarstva u Mađarskoj. 5. PROMJENE NA RAZINI UPRAVE SUMA - DIONIČKOG DRUŠTVA - Changes at the level of forest direction - joint-stock company Na primjeru konkretne uprave šuma (Gemenci Miami Erdo es Vadgazdasdg) i njenih šumarija prikazat će se trenutačno stanje i trendovi promjena te njihov utjecaj na poslovanje uprave šuma u statusu dioničkog društva s većinskom državnom imovinom. Većina promjena odnosi se i na ostale uprave šuma u Mađarskoj. Lovno gospodarstvo i šumarstvo sjedinjeni su u siječnju 1968. godine u Upravu šuma pod imenom Gemenci Allami Erdo es Vadgazdasdg. Tako ustrojena i s tim imenom djelovala je do srpnja 1993. godine. Tadaje pretvorena u dioničko društvo pod nadležnošću AV Rt-a koji je u međuvremenu preustrojen u APV Rt-a. Dioničko društvo Gemenci Erdo es Vadgazdasdg (u daljnjem tekstu Uprava šuma) ima vlasničko pravo nad tipičnom imovinom jednako kao i prije pretvorbe. Suma kao posebna imovina u nadležnosti je Ministarstva financija (vidjeti shemu 1). Pretvorba nije neposredno utjecala na unutarnje ustrojstvo uprave šuma i šumarija, te njihov sadržaj rada. Stožer upravljanja preuzeli su zastupnici vlasnika (dioničara). Članovi Upravnog odbora po funkciji su generalni direktor Uprave te jedan član iz mjesne (lokalne državne) uprave. Upravni odbor prihvaća APV Rt. na vrijeme od pet godina. Upravitelj u Nadzornom or ganu je također vanjski član, a među ostalim članovima dva su mjesna člana koje predlažu i/ili opozivaju zaposlenici šumarije. Revizora predlaže APV Rt., a imenuje ga Upravni odbor. Operativno upravljanje Upravom šuma obavlja generalni direktor. Na shemi 2. predstavljeno je ustrojstvo i funkcioniranje upravljanja (rukovođenja) na razini Uprave šuma. U Upravi šuma privatizacija je otpočela već 1989. godine. Započela prodajom pila lančanica radnicima, slijedila je prodaja kamiona, traktora, te ostalih sredstava za rad. Pogon za preradu drva u Ersekcsanadu, radionica za popravak strojeva, a u nekim šumarijama kompletna mehanizacija, privatizirana je u formu Udruge djelomične odgovornosti (Korlatolt Felelossegu Tarsasag KFT-a). Poslije pretvorbe u Upravi šuma smanjio se broj zaposlenika za 50 %. Na iskorištavanju šuma, umjesto ranijih vlastitih radnih grupa, sada radove isključivo izvode poduzetnici. Radovi na uzgajanju šuma također se obavljaju angažiranjem poduzetnika, trenutačno poduzetnika iz poljoprivredne djelatnosti. Ti su poduzetnici oslobođeni plaćanja poreza na plaće i/ili doprinosa na godišnji prihod do visine od 8 000 DEM. Njihovim anagažiranjem Uprava šuma smanjuje uzgojne troškove prema troškovima izvođenja radova vlastitim radnicima za oko 40 %. Za očekivati je, da zbog manjka sredstava u |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1996 str. 65 <-- 65 --> PDF |
Generalni direktor - Director General Rukovoditelj odjela proizvodnje - zamjenik generalnog direktora Rukovoditelj ekonomskih odjela - zamjenik generalno Manager of Production Department - Deputy of Director General Economic Department Manager - Deputy Manager Odjel za Odjel za Odjel za Odjel za Odjel Odjel zaštite Financijsko- računovod-Ekonomski uzgajanje Iskorištavanje i proizvodnju poslovnih na radu jstveni odjel -Financial odjel lovstvo komercijalu šuma službi -Work and Bookkeeping Economic Department of Department Pmduction Business Pmtection .Department Department Commerce and Hunting of Department Department Department Exploitation Department Silviculture Tajništvo Kadrovski odjel Interna kontrola poslovanja Secretary´s Staff Interior Business Office Department Contml Samostalni pogoni Uprave šuma Independent forest Pogon za utovar i riječni transpor Loading and timber transport Pogon šumske željeznice -Forest Šumarije - Forester´s Offices Pogon prerade drva Wood processing plant Pogon za preradu i utova Bćda Bataszek Porbolv Szekszšrd Hajos Baja Pandur Loading and timber pmcessing |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1996 str. 66 <-- 66 --> PDF |
V. Vondra. Z. Bkis/ev: l´RKUSTROJSTVO U MAĐARSKOM ŠUMARSTVU POSLUB DRUŠTVENIH PROMJENA 1990 GODINE Šumarski list br. 1—2, CXX (1996), 55—67 državnom proračunu, Vlada uskoro ukine porezne olaksu sa 64,7, a stručni zaposlenici sa 35,3 %. šice poljoprivrednim poduzetnicima i time posredno Prosječna površina pojedinih šumarija koleba od utječe na izvođenje uzgojnih radova. četiri do šest tisuća hektara. Šumarije i reviri u saBroj zaposlenih stručnjaka na razini Uprave šuma stavu Uprave šuma prostorno nisu mijenjani. Pri otzadnjih se godina smanjio za 30 %. U stručnim slupuštanju viška radnika polazilo se od socijalnog stažbama Uprave šuma broj zaposlenih je smanjen za tusa i radnog staža svakog radnika. 35 %. Od preostalih 43 zaposlenika dvanaestorica su Na shemama 3 i 4 prikazani su ustrojstveni obli inženjeri šumarstva. ci šumarije kao samostalne organizacijske i proizvodU 1994. godini ukupni ostvareni prihod Uprave šune jedinice prije i poslije preustrojstva. ma bio je oko 13,5 milijuna DEM (1 DEM = 86 Ft). Šumarije i pogoni svoje poslove obavljaju na te U istoj godini ostvarena je dobit od 0,12 % prihoda. melju osnove gospodarenja. Oni samostalno izrađuju U ukupnim rashodima plaće svih zaposlenih susve proizvodne godišnje planove. Uprava šuma te djelovale su sa oko 16 %, od toga 10,3 % za proplanove usklađuje, te ih nakon revizije i analize ekoizvodne radnike, a 5,7 % za ostale zaposlenike. U nomske i biotehnološke osnovanosti odobrava i priukupnom fondu plaća, proizvodni radnici sudjelovali hvaća. Upravitelj šumarije - Forest Office manager Knjigovodstvo -Bookkeeping Tehnički rukovoditelj iskorištavanja šuma Technical manager of Forest Exploitation Blagajnik-Treasurer Tehnički rukovoditelj mehanizacije Technical mechanization manager Službenik za obračune -Accountant Tehnički rukovoditelj uzgajanja šuma Technical silvicultural manager Rukovoditelj rasadničarske proizvodnje Nursery Production Manager Rukovoditelj pilana - Sawmill manager Rukovoditelj pogona za transport drva Šumski revirii od 1. don. LoviStai od 1 do n. Timber Transport Manager Fores-gmunds up 1 ton Hunting-grounds up 1 ton Shema 3. Ustrojstvo šumarije do 1993. godine Scheme 3. Forestry direction system until the year 1993 Upravitelj šumarije - Forest Office manager Zamjenik upravitelja šumarije - Deputy Forestry Office Manager Knjigovodstvo -Bookkeeping Šumski reviri 01 11. do n. -Fores-grounds up 1 ton Blagajnik -Treasurer . Glavni lovnik - The Leader of hunting management Službenik za obračune -Accountant Lovišta od 1 do n. - Hunting-grounds up 1 ton Shema 4. Ustrojstvo šumarije od 1993. godine Scheme 4. Forestry direction system after 1993 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1996 str. 67 <-- 67 --> PDF |
V. Vondra, Z. Blaszev: PREUSTROJSTVO U MAĐARSKOM ŠUMARSTVU POSLIJE DRUŠTVENIH PROMJENA 1990 GODINE Šumarski list br. 1—2, CXX (1996), 55—67 U nadležnosti Uprave šuma ostalo je zapošljavanje stručnjaka te određivanje premija. Dio komercijalnih poslova zadržan je u svakoj šumariji. Na taj način šumarije neposredno ostvaruju dio prihoda, koji u skladu s planom na razini Uprave šuma samostalno troše. U nekim šumarijama za lovno gospodarstvo na čitavom lovištu postavljen je samo glavni lovnik. Tada je svaki revirnik zadužen i za lovnogospodarsku djelatnost. Prema dosadašnjih iskustivma djelotvoran lovnik revirnik mora imati najmanje četiri do pet godina radnog iskustva. Nadležnosti upravitelja šumarije i njegovog zamjenika nisu razdvojene. Obojica imaju pravo i odgo vornost odlučivati i rukovoditi u skladu s pravima i odgovornostima upravitelja šumarije. Zbog poplavnog područja, u navedenoj Upravi šuma šumska željeznica je nužna gospodarska prometnica. Radi nedostatka sredstava zadnjih se godina manjkavo održava. U pogonima za preradu drva nastupilo je gospocarsko poboljšanje. Specijaliziran pogon za proizvodnju paleta u Davod-u, usprkos tome što je veliki gubitaš dosad nije likvidiran. Očekuje se skora tržišna tražnja paleta, a to znači i prodaja velike količine drva mekih listača kojim obiluje Uprava šuma. Drugi, ne manje važan razlog opstanka toga pogona, spriječavanje je socijalnog stresa na širem području Uprave šuma zbog mogućeg otpuštanja velikog broja radnika. 6. RASPRAVA I ZAKLJUČCI Zbog niza nepovoljnih biotskih i abiotskih faktora, zdravstveno stanje šuma i dalje slabi. Broj zdravih stabala smanjio se na 35% u 1994. godini. Uslijed različitih ekonomskih poteškoča oko uzgajanja šuma, djelovanja tržišnih zakona, kao posljedica privredne reforme 1989. godine je nastupio pad godišnjeg sječivog etata. Padom intenziteta iskorištavanja šuma pojavile su se složene i teško premostive poteškoće u financiranju jednostavne biološke reprodukcije šuma. Ukoliko se donesu i provedu povoljne i stimulirajuće ekonomske mjere tada bi na radovima pošumljavanja novih površina dio nezaposlenih u Mađarskoj (800.000 nezaposlenih 1992. godine) vezali svoj život i ekonomski opstanak na tim poslovima. Ta akcija ima karakter javnih radova države u tranziciji. Ona će biti moguća uz financijsku i svekoliku potporu države, koja novčani kapital za tu namjenu očekuje iz inozemnih izvora. Prenamjena poljoprivredne površine u šumsku površinu, zbog gospodarske nužde, postao je isforsirani strateški državni cilj u agraru i šumskom gospodarstvu. Financijski kapital koji treba vezati u buduće šume poljoprivrednici Mađarske nemaju. Na ovom stupnju gospodarske razvijenosti nema niti država Mađarska. Taj proces će vjerojatno biti usklađen i podržan za investicijska neprivredna ulaganja inostranog kapitala u zemlje u tranziciji. Ukoliko se taj kapital ne investira moguće su ekonomske migracije stanovništva iz nerazvijenih krajeva Mađarske u razvijena središta. - Discussion and conclusions Investiranje u pošumljavanje poljoprivrednih površina, ponajviše u svrhu sprečavanja erozije ima karakter državne infarstrukture. Iz tih razloga masovno pošumljavanje nije ekonomski već prije svega politički interes Mađarske. Sume koje su zasada u državnom vlasništvu i nadalje će činiti dio vlasništva države. Vlasničko pravo nad šumama u Mađarskoj zastupa Ministarstvo financija. Pravo vlasništva nad imanjem dioničkih društava uprava šuma zastupa Dioničko društvo za privatizaciju i upravljanje državnom imovinom pod nadležnošću Ministarstva privatizacije. Stručni, službeni nadzor obavljaju i Ministarstva poljoprivrede i Zaštite prirode. Cilj je u budućnosti ustrojiti jedno upravno tijelo koje bi upravljao državnom imovinom i povezalo gospodarske grane, koje imaju više zajedničkih interesa. To je naročito važno radi trajnog financiranja djelatnosti od šireg društvenog značaja šumsko gospodarstvo je dio tih interesa. Zajednički fondovi za financiranje radova u šumarstvu bit će i u budućnosti neophodni, ukoliko će se nastojati ostvariti radovi u šumama prema stručnim osnovama gospodarenja. Spore provedbe reorganizacije šumarstva, nedjelotvoran zakon o šumama i još uvijek neraščišćeni vlasnički odnosi, i dalje pogoršavaju opstojnost potrajnog gospodarenja šumama. Već sada stručnjaci uviđaju potrebu da se u "paketu" izrađuju i donose zakoni kojima će se objediniti agrarno gospodarstvo, šumsko gospodarstvo, lovno gospodarstvo i zaštita prirode. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1996 str. 68 <-- 68 --> PDF |
V. Vondra. Z. Blaszev: PREUSTROJSTVO U MAĐARSKOM ŠUMARSTVU POSLIJE DRUŠTVENIH PROMJENA 19«) GODINE Šumarski list br. 1—2. CXX (19%). 55—67 6. IZVORI - Sources Blazsev, Z. (1995.): Ustrojstvo mađarskog šumardarenju šumama za 1993. godinu, Budimpešta svistva prije i poslije društvenih promjena 1990. godibanj, 1994.) ne. Diplomski rad. Šumarski fakultet Sveučilišta u *** F.M. Erdorendezesi szolgalat kiadvanya BuZagrebu, Zagreb, str. 1-38. dapest, 1993, oktober (M.P. Zavod za uređivanje šuKeresztesi B., dr. Markus, L. (1975): A faga-ma, Izvještaj, listopad, 1993.) zdasag okonomiai alapjai (Osnove ekonomike drvne *** Pecsi Erdofeliigyeloseg, Szoveges es statiaindustrije), Mezogazdasagi kiado, Budapest. ztikai beszamolo jelentes Gemenci Erdoes Vadga *** Az erdogazdalkodas tortenete Magyarorszagon zdasag Rt. 1994. (Ispostava šumarske inspekcije u Pe( Povijesni pregled šumskog gospodarstva u Mađarčuhu, Izvješće o poslovanju Uprave šuma Gemenci skoj) Akademia kiado Budapest, Budapest, 1975. Erdo es Vadgazdasag Rt. /d.d./ za 1994. godinu) *** A Magyar Allam szervei 19441950. (Ustano*** Erdeszeti Lapok, Az Orszagos Erdeszeti Egve mađarske države 1944-1950.). Kozgazdasagi es joyesiilet folyoirata, evfolyam 19901995., (Šumarski ligi konyvkiado, Budapest, 1985. st, Časopis državnog šumarskog društva, godišta *** Foldmuvelesiigyi Miniszterium, Erdeszeti hi-1990-1995.), Budapest. vatal. Tajekoztato az 1993. evi erdoayllomagya-*** Magyar Kozlony, Budapest, 1995/38, 58 szam zdalkodasrol, Budapest, 1994. majus. (Ministarstvo (Mađarsko službeno glasilo, brojevi 38 i 58 iz 1995. Poljoprivrede, Ured za šumarstvo. Izvješće o gospogodine). SUMMARY: The development of Hungarian forestry is marked by two rather different periods. The first ended after World War I by the Trianona peace treaty, by which Hungary, due to earlier reductions, lost 84% of then most valuable forests (round 6.2 million ha). As a consequence of numerous unfavourable biotic and abiotic factors, forest health is continuously declining. The number of healthy trees dropped down to 35% in 1994. At all forestry education levels there are more students, technicians and engineers than needed in their professions. The resystematization of earlier state forest managements into joint-stock companies has not been the best long-term solution. The main interest of joint-stock companies is a maximization of forest exploitation revenues. Without an additional state regulative this could stimulate the earlier commenced reduction of biological forest reproduction investments. Owing to the general restructuring of Hungarian economy, the reapplication of the agricultural areas to forestlands has become a forced strategy of the national agriculture and forestry. If suitable stimulating economic measures were taken, the afforestation of new areas would engage one part of the currently unemployed forestry workers (800,000 in 1992). Governmentally supported through the expected foreign capital, the action would have the character of public works of a country in transition. The ownership rights are in Hungary represented by the Ministry of Finances. The joint-stock forestry management companies are represented by Joint-stock Company for Privatization and Management of National Property within the authority of Ministry of Privatization. Slow enforcement of forestry reorganization measures, the ineffective forest laws, and still uncleared ownership relations, all aggravate the prospects of sustainable forest management. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1996 str. 69 <-- 69 --> PDF |
V. Vondra. Z. Blaszev: PREUSTROJSTVO U MAĐARSKOM ŠUMARSTVU POSLIJE DRUŠTVENIH PROMJENA 1990 GODINE Šumarski list br. 1—2, CXX (1996), 55—67 Forest experts have already realized that the laws for unification of agricultural, forestry, hunting and environmental managements should be passed in "packages". Many processes have already started. With the presently available data it is impossible to estimate the effectivenesss of the Hungarian forest management resystematization. Key words: indices about forests, forest policy, forest laws, joint- stock company in forestry, strategies in Hungarian forestry, forest management resystematization. |