DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1996 str. 54 <-- 54 --> PDF |
M. Juroković, B. Jurkovic-Bevikcqua: GOLEMI MAMUTOVAC Šumarski list br. 1—2, CXX (1996), 47—53 U privatnom vrtu, Markuševečka cesta 107, vrlo uspješne raste jedno stablo staro oko 45 godina, visine 16,5 m i promjera 63,5 cm. Isto tako jedan mlađi primjerak oko 35 godina, dobre vitalnosti, visine 11,0 m i prsnog promjera 30,5 cm nalazi se u vrtu kuće Međučin, 32 (Markuševec). Na ravnom terenu u arboretumu Botaničkog vrta, Marulićev trg 9a nalaze se 2 primjerka. Za sada oba su manutovca dobre vitalnosti, prosječne visine 19,0 m i promjera 41,5 cm, te starosti oko 40 godina. Iako je stari zagrebački park Ribnjak izuzet iz ovog istraživanja, napominjemo da se u njemu još uvijek nalazi jedno stablo golemog mamutovca, ali vrlo slabe vitalnosti. U ovom parku zabilježena su tri primjerka 60-tih godina ovoga stoljeća, međutim do danas se održao samo jedan. FENOLOGIJA. Što se tiče fenoloških osobina golemi mamutovac započinje vegetaciju u Zagrebu, prosječno polovicom travnja. Rast vršnih grančica traje sve do početka ljeta, slično japanskoj kriptomeriji. Izbojci su isprva tamnoplavezelene boje, a kasnije crvenosmeđi. Iglice su u tri reda spiralno poredane, trobridne, oštro usiljene, više ili manje na grančici prilegle, plavozelene boje, ostaju na izboljku nekoliko godina. Cvate u drugoj polovici travnja kada se pojavljuju muški cvjetovi po 1-3 smješteni pazušno i vršno, produženi su ili gotovo kuglasti, te ženski cvjetovi koji su jajoliki ili duguljasti, skupljeni vršno. Cvjetovi su jednodomni. Češeri su do 8 cm dugi i do 4 cm široki, jajolikookruglasti, jako odvenjeli, dosegnu skoro punu veličinu već u prvoj vegetacijskoj sezoni i tada stoje uspravno, tamnozelene su boje i sjajni. Dozrijevaju u drugoj godini krajem listopada kada imaju crvenkastu boju. Nalaze se na vrhovima postranih grančica pojedinačno ili po nekoliko zajedno te povinuti prema dolje. Češeri ostaju na stablu 2-3 godine i nakon pošto je sjeme ispalo ZAKLJUČAK — Conclusion S eq u o i ade n dron giganteum (Lindl.) Buchh. — golemi mamutovac raste kod nas u Zagrebu, gdje uglavnom vrlo dobro uspijeva u nekim parkovima, ali više u privatnim vrtovima (tab. 1). U istraživanim predjelima Zagreba zastupljene su dvije orografske jedinice. Viši položaji, zapravo najjužniji pristranci Medvednice, koji rebrasto prodiru u grad, pripadaju brdskom pojasu. Niži, južni dijelovi grada u nizinskom su pojasu. Od ukupno 20 nalazišta, gdje je nazočan golemi mamutovac, Većina njih tj. 18 lokacija nalazi se u brdskom pojasu te ovamo pripadaju parkovi i vrtovi kao što slijedi: Tuškanac 100, Tuškanac 61, Slavijevac 4, park-šuma Tuškanac, Okrugljak 6, Park crkve sv. Ksavera, Malinov park, četiri privatna vrta u Jurjevskoj ulici (broj 27, 27 B, 30, 45), Jandričeva 31, grobni park Mirogoj (s najvišom točkom oko 254 m nadm. visine), park Instituta Ruđer Bošković, park na križanju Jordanovca i Lašćinske, Jordanovac 110, Markuševečka cesta 107 i Međučin 32. U nizinskom su pojasu samo 2 nalazišta i to najjužniji dio Maksimira, a najniži je Botanički vrt Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, na 115 m nadmorske visine. Od ukupno evidentirana i analizirana 53 stabla golemog mamutovca većina njih — 50 stabala raste i uzgaja se u brdskom pojasu. Uglavnom svi primjerci — 43 stabla vrlo su dobrog uzrasta i opće vitalnosti, te su primjer dobre aklimatizacije ove egzorične vrste u našem podneblju. Najstarija i najveća dva stabla nalaze se u Malinovom parku na Ksaveru: visina im je 43,5 i 46,0 m, a prsni promjer 226,0 i 250,5 cm. Samo 7 stabala koja se uzgajaju u brdskom pojasu slabije su vitalnosti, a nalaze se u park-šumi Tuškanac, privatni vrtovi u Jurjevskoj ulici, grobni park Mirogoj i park Instituta Ruđer Bošković. U nizinskom su pojasu analizirana 3 stabla. Dva mlađa stabla koja se uzgajaju u arboretumu Botaničkog vrta Marulićev trg 9a pokazuju dobar uzrast i dobru opću vitalnost, dok je jedno stablo u perivoju Maksimir izrazito slabe vitalnosti. U parkovima i privatnim vrtovima Zagreba zabilježena pojedinačna stabla golemog mamutovca predstavljaju vrlo vrijedan materijal i za buduća proučavanja ekoloških odnosa glede bioloških svojstava ove vrste. Golemi mamutovac vrlo je prilagodljiv, unatoč ograničenom području na kojem je vrsta samonikla te se može uspješno uzgajati u Zagrebu i u većem dijelu Hrvatske. Uspijeva u svakom srodnom, svježem i vlažnom podneblju, zaklonjenim mikrostaništima, izbjegavajući jako vapnenaste podloge, mrazišta i jako vlažna tla. |