DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1996 str. 51 <-- 51 --> PDF |
M. Juroković. B. Jurković-Bevilacgua: GOLEMI MAMUTOVAC Šumarski list br. 1—2, CXX (1996), 47—53 europskih zemalja npr. Mađarska, Rumunjska, Belgija, Francuska, Švedska i Hrvatska, gdje ovu vrstu bilježi u Zagrebu, Samoboru, Jastrebarskom, arboretumu Lisičine i na otoku Lokrumu. Također, na više mjesta u Hrvatskoj golemi mamutovac nalazi se u parkovima s više stabala dobre vitalnosti. U Opeki, Vinica kraj Varaždina izmjeren je primjerak visine oko 40 m i promjera od 150 cm (A n i ć, 1954). U Karlovcu i nekim parkovima Hrvatskog Zagorja ovu vrstu bilježi Zmijana c (1958).U parkovima Samobora nalaze se primjerci dobrih dimenzija: visine 35-37 m i prsnih promjera 125-160 cm (Karavia, 1972). I u drugim dijelovima naše zemlje prisutna su stabla ove vrste. Rauš (1977, 1980) navodi u parkovima Slavonije (Valpovo, Donji Miholjac, Našice, Podravska Slatina) i središnje Hrvatske (Žabno, Božjakovina, Veliki Grđevac, Gornja Rijeka) više mlađih i nekoliko starih primjeraka vrlo dobre opće vitalnosti. U parkovima i vrtovima Zagreba evidentirana su 53 stabla golemog mamutovca na 20 lokacija (tab. 1). Starost ovih primjeraka je različita, a kreće se između 30 i 145 godina. Sva starija stabla redovito fruktificiraju. Na predjelu Tuškanca zapažamo golemu sekvoju u tri uzorna zagrebačka privatna vrta. U velikom vrta kuće Tuškanac 100, koji se smjestio na prekrasnom položaju, blago nagnutom prema jugu, a na području nekadašnje hrastove šume nalazi se 7 mlađih primjeraka starosti oko 45 godina, koje je posadio dipl. ing. Zvonimir Badovina c oko 1958. S obzirom da su na zaštićenom mjestu, ovi se primjerci odlično razvijaju bez zimskih oštećenja. Prosječna visina analiziranih primjeraka iznosi 21,5 m, a prsni promjer 54,5 cm. Međutim, i sasvim na dnu u jugozapadnom dijelu ovog prostranog vrta nalazi se vrlo gusto posađeni 20 primjeraka sekvoje - vjerojatno ostatak Badovinčeva rasadnika. Budući, da ovi primjerci nemaju potreban prostor za svoj normalan razvoj, to se odrazilo i na njihovu opću vitalnost, tako da poprečna visina iznosi 11,5 m, a prsni promjer samo 27,5 cm. Također ovaj vrt obiluje starim primjercima i nekih drugih vrsta. Najstarija, osim starih hrastova su stabla: Diospyros virginiana, Gleditisia triacanthos, Gymnocladus dioicus, uz jezerce četiri stabla Taxodium distichum, zatim bijeli i crni borovi, platane, nekoliko smreka i dr. Ovaj vrt s kućom i gospodarskim zgradama imao je više vlasnika, a navodimo samo neke od njih. Kuću i vrt podigao je oko 1822. godine zagrebački advokat Antun Capan, zatim 1888. godine posjed kupuje Andrija Jakčin, te sve do 1989. godine on ostaje u vlasništvu njegove obitelji i nasljednika, kada prodajom prelazi u vlasništvo obitelji Kordić. Na žalost, vrt je zadnjih pet godina doživio znatne izmjene. Novi je vlasnik dijelom preuredio vrt uredivši i tenisko igralište, iako je Zavod za zaštitu spomenika kulture zaštitio kuću i vrt 1965. godine. Lijepo stablo dobre vitalnosti nalazi se u vrtu kuće Tuškanac 61 i to visine 24,5 m, prsnog promjera 98,5 cm. Prema izjavi sadašnjeg vlasnika gospodina Hršaka, kuću je gradila obitelj Hass 1937. i iste godine osnovan je i vrt te posađena sadnica golemog mamutovca. Uz pretpostavku da je sadnica bila stara oko deset godina procijenjujemo starost ovog primjerka na oko 70 godina. Ovo vrijedno stablo proglašeno je kao hortikultura´ spomenik i zaštićeno je temeljem zakona o zaštiti prirode (Kamenarović, 1965). U ovome vrtu između ostalih vrsta drveća osobito se ističe prekrasan primjerak libanonskog cedra (Cedru s 1 i b an i). U prvom se redu ističe visokim rastom (oko 28 m) i lijepom krošnjom. Najveće stablo vrlo dobre vitalnosti koje raste na predjelu Tuškanca, nalazi se u vrtu kuće Slavujevac 4. Starost ovog primjerka procjenjuje se na oko 90 godina, visina 29,5 m i promjer od 125,5 cm. Međutim, osim ovih primjeraka dobre opće vitalnosti i uspješne aklimatizacije, u park-šumi Tuškanac u neposrednoj blizini kuće Tuškanac broj 13 nalaze se 2 stabla slabije vitalnosti. Visina za ove primjerke izmjerena je 6,5 i 15,5 m, a promjer 30,0 i 40,0 cm. Starost je procijenjena na oko 40 godina. Manji primjerak je suhog vrha. Prije sedam godina u park-šumi Tuškanac zabilježena su četiri stabla golemog mamutovca, ali su u međuvremenu dva primjerka uginula. Isto tako na sjevernom dijelu grada Zagreba u privatnim vrtovima (npr. Okrugljak 6, kuće u Jurjevskoj ulici) rastu dobri primjerci golemog mamutovca, gdje je onečišćenje zraka manje. Zato se može pretpostaviti daje vjerojatno i onečišćeni zrak jedan od razloga koji utječe na opću vitalnost i uspješan razvoj ove egzotične vrste, a ne samo niske temperature. Općenito je poznato iz literature da podnosi kratkotrajne niske temperature do - 24°C. Međutim, Libb y (1981) bilježi prema Hartesveldt-u (1969) preživljavanje golemog mamutovca i na -35°C u Europi. Na uzvišenom položaju koji dominira ksaverskom dolinom Okrugljak broj 6, smjestio se vrt obitelji Omčikus. Vrt obiluje vrijednim autoktonim i aloktonim vrstama drveća, a osobito se ističu 2 primjerka Sequoiadendron giganteum. Za stariji primjerak izmjerena je visina od 33,5 m i prsni promjer od 168,5 cm. Obitelj Omčikus kupila je kuću i vrt 1913., a već tada je u vrtu rastao lijepi primjerak golemog mamutovca, zato se starost procjenjuje na oko 100 godina. Drugi primjerak je nešto mlađi, star oko 85 godina, a izmjerena visina iznosi 26,5 m i prsni promjer 83,5 cm. Oba su mamutovca vrlo dobre opće vitalnosti i redovito fruktificiraju. I ovi su primjerci temeljem zakona o zaštiti prirode zaštićeni i evidentirani objekti prirpde Zagreba (Kamenarović, 1965). Park kod župne crkve na Ksaveru nalazi se na ocjeditom brežuljku. Ovdje također zapažamo više vrijednih vrsta drveća i grmlja. Portugalski lovor (Prunus lusitancia L.) koji se često kultivira u primorju dobro se ovdje udomaćio i uspješno se uzgaja |