DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1996 str. 50 <-- 50 --> PDF |
M Juroković, B. JurkovioBevilacqua: GOLEMI MAMUTOVAC Šumarski list br. 1—2, CXX (19%), 47—53 o SI 1. Sequoiadendron giganteum: rasprostranjenost (prema Harlow- u i Harrar-u, 1958). Ovaj danas monotipski rod bio je veoma raširen s većim brojem vrsta na sjevernoj hemisferi u doba krede i tercijara. Opisano je oko 40 fosilnih oblika. Sada postoji samo jedna vrsta, dolazi u srednjoj Kaliforniji. Vrsta samoniklo raste u izoliranim staništima u jednom uskom pojasu oko 420 km dugom usmjerenom u pravcu sjever-jug na zapadnim padinama gorja Sierra Nevada, između 1500 i 2500 m nadmorske visine (si. 1). Na svom prirodnom staništu tvori guste, čiste i mješovite šume s Pinus ponderosa Laws., Pinus lambertiana Dougl., Abies magnifica A. Murr., Abies lowiana (Gordon) A. Murray, Calocedrus decurrens (Torr.) Florin i dr. vrstama. Budući da je broj starih stabala ove vrste sad već ograničen, prirodna su staništa dobrim dijelom proglašena za nacionalne parkove, gdje je zabranjena svaka sječa. Razmnožava se iz sjemena i vegetativno. Klijavost sjemena je oko 15%. Ne tjera iz panja i korijenja nove izdanke, ali se razmnožava pomoću reznica. Počinje rađati u starosti od 18 do 25 godina, a obilnije plodonosi između 50. i 75. godine. Urod češera je redovno svake godine. Golemi mamutovac je relativno spororastuća vrsta osobito prvih 10—15 godina. Također vrsta je relativno otporna na mraz. Najopasnija joj je dugotrajna zimska hladnoća, a može da podnese kratkotrajne niske temperature do —24"C. U domovini raste tamo gdje se temperature rijetko spuštaju ispod —11°C, a ne penju se više od 35°C. Međutim na svom prirodnom arealu raste i u kanjonima gdje se temperatura katkada spusti i do —25°C. Prosječna godišnja količina oborina iznosi 1000 mm. Raste u izoliranim grupama, na kiselim tlima, koja su se razvila iz eruptivnih stijena. Vrsta dobro uspijeva na lakim pjeskovito-ilovastim tlima koja su umjereno vlažna i dobro propusna. Najbolje raste na rastresitim, dubokim i svježim tlima te u krajevima s vlažnom klimom i na zaštićenim položajima, od jakih vjetrova. Pogoduju joj manji ocjediti brežuljci ili padine na povišenim mjestima. Traži slobodan prostor, a za dobar rast treba puno gornje svjetlo. Također za njen uspješan razvoj treba voditi računa o činjenici da vršni izbojak može do zime odrvenjeti. Golema sekvoja razvija široko razgranat i snažan korijenov sustav. U ove vrste nisu poznate rase i hibridi, ali prema uzrastu, boji iglica i drugim morfološkim osobinama izdvojeno je nekoliko hortikulturnih oblika: ´Argentum´ — iglice su djelomično bjelkaste; ´Aurea´ — izbojci i iglice su žućkaste boje; ´Compactum´ — do 20 m visoko stablo, usko piramidalne krošnje, a iglice su veoma priklonjene; ´Glaucum´ — iglice su modrozelene boje; ´Pendulum´ — raste kao stablo veoma bizarnog habitusa, grane priklonjene i otklonjene, vrh krošnje prema gore i dolje usmjeren, a izbojci dugi, ili kraći i viseći; ´Pygmaeum´ — patuljasta forma, gusto grmastoga habitusa. U Europi i Sjevernoj Americi uzgaja se pretežno kao parkovna vrsta zbog izvanrednih, dekorativnih i uzgojnih osobina. S obzirom na svoj habitus traži uzgoj na velikim otvorenim površinama, gdje se uzgaja kao soliter ili u manjim grupama. U Europi su prvi primjerci goleme sekvoje zasađeni 1853. u Škotskoj, uzgojeni od sjemena iz domovine ove egzotične vrste. Hartesveldt, 1969. (prema Li bby , 1981) navodi 591 lokalitet u 25 zemalja Europe, gdje se golemi mamutovac uzgaja pojedinačno, u grupama ili manjim kulturama. U europskim uvjetima (Španjolska) isti autor navodi najveće stablo prsnog promjera 396 cm i visine oko 50 m. Najstariji primjerci očuvani su u Škotskoj zasađeni 1853., Njemačka i Engleska 1854., Austrija 1862, Norveška 1865. godine i dr. Fuldne r (1977) smatra, na temelju eksperimenata provedenih u Njemačkoj, da ova vrsta vrlo dobro uspijeva u mješovitim sastojinama, osobito s raznim vrstama jela (Vidaković, 1982). Zatim, Libby (1981) iznosi neka svoja zapažanja o uspijevanju ove vrste u više |