DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1996 str. 49     <-- 49 -->        PDF

PREGLF.DNI ČLANCI — REVIEVVS
UDK630* 232.322.5. (497.131 Šumarski list br, 1—2, CXX (1996), 47—53


GOLEMI MAMUTOVAC — SEOUOIADENDRON GIGANTEUM (Lindl.) Buchh. U
ZAGREBAČKIM PARKOVIMA


MAMMOTH TREE — SEOUOIADENDRON GIGANTEUM (Lindl.) Buchh. IN PARKS
OF ZAGREB


Mato JURKOVIĆ* i Branka JURKOVIĆ-BEVILACQUA**


SAŽETAK: U parkovima i vrtovima brdskog pojasa, sjevernog dijela grada
Zagreba, na južnim obroncima Medvednice evidentirano je i analizirano 50
stabala egzotične vrste Sequoiadendron giganteum. U nižim,
južnim dijelovima grada, nizinskom pojasu nalaze se 3 stabla golemog
mamutovca. Većina analiziranih primjeraka — 45 stabala, vrlo su dobrog
uzrasta, vitalnosti i dobar primjer aklimatizacije ove vrste u našem podneblju.
Samo 8 stabala su slabije vitalnosti. Starost ovih primjeraka je različita, a
kreće se između 30 i 145 godina. Sva starija stabla fruktificiraju. Najstarija i
najveća dva analizirana stabla rastu u Malinovom parku, od kojih je jedan
posađen 1862., a drugo 1870. godine, te danas imaju visinu 43,5 i 46,0 m, a
prsni promjer 226,0 i 250,5 cm.


Ova visoko dekorativna vrsta vrlo je prilagodljiva, lako ima ograničeno
područje na kojem je samonikla, dobro uspijeva u svakom srodnom, svježem i
vlažnom podneblju, izbjegavajući jako vapnenaste podloge, vlažna tla i
mrazišta. S obzirom na svoj habitus ova je vrsta podesna za uzgoj na velikim
otvorenim površinama kao soliter ili u manjim grupama.


Ključne riječi: Sequoiadendron giganteum, aklimatizacija, rasti
vitalnost.


SEQUOIADENDRON GIGANTEUM (Lindl.) stabla u svijetu. Stablo izraste u visinu više od 100 m,
Buchh. (= We 11 i ng tonia gigantea Lindl.; a promjer debla dosegne i do 12 m. Doživi visoku starost
Sequoia gigantea Dec; Sequoia (blizu 4000 godina), što se ne može pouzdano utvrditi,
\vellingtoni a Stemann). (Porodica: Taxodiaceae) jer nijedan primjerak dosad nije uginuo od starosti, nego


— golem i mamutovac , džinovska sekvoja. zbog nekog drugog razloga.
Podrijetlo imena: od imena roda S e q u o i a — prema
Stablo s krošnjom ima široko piramidalni oblik. Kora


imenu indijanskog poglavice Sequoiah-u (1770—1843)
je crvenosmede boje, a može biti debela čak do 60 cm,


iz plemena Cheroki, te od grčkoga dendron = drvo.
duboko izbrazdana i ljušti se u finim ljuskama. Deblo


Golemi mamutovac je vazdazeleno stablo i ne samo


je ravno, u mladosti obraslo granama od dna, u starosti


najveća crnogorična vrsta drveća, nego i jedno od


čisto od grana do 50—60 m visine stabla. U starih


najvećih stabala na svijetu s obzirom na obujam debla


stabala deblo je na osnovi jako prošireno, a pad promjera


ove biljne vrste. Također se ubraja i u najdugovječnija


je velik. Ova egzorična vrsta, zbog svog veoma
karakterističnog piramidalnog izgleda i gusto poredanih
grana, koje su malo prema dolje usmjerene, ali s


* Mr. se. Mato Jurković, Botanički vrt Prirodoslovnomatematičkog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu vrhovima savinutim prema gore, često se koristi kao
** Mr. se. Branka Jurković-Bevilacqua, Vankina 6, Zagreb parkovna vrsta.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1996 str. 50     <-- 50 -->        PDF

M Juroković, B. JurkovioBevilacqua: GOLEMI MAMUTOVAC Šumarski list br. 1—2, CXX (19%), 47—53


o


SI 1. Sequoiadendron giganteum: rasprostranjenost (prema Harlow-
u i Harrar-u, 1958).


Ovaj danas monotipski rod bio je veoma raširen s
većim brojem vrsta na sjevernoj hemisferi u doba krede
i tercijara. Opisano je oko 40 fosilnih oblika. Sada
postoji samo jedna vrsta, dolazi u srednjoj Kaliforniji.
Vrsta samoniklo raste u izoliranim staništima u jednom
uskom pojasu oko 420 km dugom usmjerenom u pravcu
sjever-jug na zapadnim padinama gorja Sierra Nevada,
između 1500 i 2500 m nadmorske visine (si. 1). Na
svom prirodnom staništu tvori guste, čiste i mješovite
šume s Pinus ponderosa Laws., Pinus
lambertiana Dougl., Abies magnifica A.
Murr., Abies lowiana (Gordon) A. Murray,
Calocedrus decurrens (Torr.) Florin i dr.
vrstama. Budući da je broj starih stabala ove vrste sad
već ograničen, prirodna su staništa dobrim dijelom
proglašena za nacionalne parkove, gdje je zabranjena
svaka sječa.


Razmnožava se iz sjemena i vegetativno. Klijavost
sjemena je oko 15%. Ne tjera iz panja i korijenja nove
izdanke, ali se razmnožava pomoću reznica. Počinje
rađati u starosti od 18 do 25 godina, a obilnije plodonosi
između 50. i 75. godine. Urod češera je redovno svake
godine.


Golemi mamutovac je relativno spororastuća vrsta
osobito prvih 10—15 godina. Također vrsta je relativno
otporna na mraz. Najopasnija joj je dugotrajna zimska
hladnoća, a može da podnese kratkotrajne niske
temperature do —24"C. U domovini raste tamo gdje se
temperature rijetko spuštaju ispod —11°C, a ne penju
se više od 35°C. Međutim na svom prirodnom arealu
raste i u kanjonima gdje se temperatura katkada spusti
i do —25°C. Prosječna godišnja količina oborina iznosi
1000 mm. Raste u izoliranim grupama, na kiselim tlima,
koja su se razvila iz eruptivnih stijena.


Vrsta dobro uspijeva na lakim pjeskovito-ilovastim
tlima koja su umjereno vlažna i dobro propusna.
Najbolje raste na rastresitim, dubokim i svježim tlima
te u krajevima s vlažnom klimom i na zaštićenim
položajima, od jakih vjetrova. Pogoduju joj manji
ocjediti brežuljci ili padine na povišenim mjestima.
Traži slobodan prostor, a za dobar rast treba puno gornje
svjetlo. Također za njen uspješan razvoj treba voditi
računa o činjenici da vršni izbojak može do zime
odrvenjeti. Golema sekvoja razvija široko razgranat i
snažan korijenov sustav.


U ove vrste nisu poznate rase i hibridi, ali prema
uzrastu, boji iglica i drugim morfološkim osobinama
izdvojeno je nekoliko hortikulturnih oblika:
´Argentum´ — iglice su djelomično bjelkaste; ´Aurea´
— izbojci i iglice su žućkaste boje; ´Compactum´ —
do 20 m visoko stablo, usko piramidalne krošnje, a
iglice su veoma priklonjene; ´Glaucum´ — iglice su
modrozelene boje; ´Pendulum´ — raste kao stablo
veoma bizarnog habitusa, grane priklonjene i
otklonjene, vrh krošnje prema gore i dolje usmjeren, a
izbojci dugi, ili kraći i viseći; ´Pygmaeum´ — patuljasta
forma, gusto grmastoga habitusa.


U Europi i Sjevernoj Americi uzgaja se pretežno kao
parkovna vrsta zbog izvanrednih, dekorativnih i
uzgojnih osobina. S obzirom na svoj habitus traži uzgoj
na velikim otvorenim površinama, gdje se uzgaja kao
soliter ili u manjim grupama. U Europi su prvi primjerci
goleme sekvoje zasađeni 1853. u Škotskoj, uzgojeni od
sjemena iz domovine ove egzotične vrste.


Hartesveldt, 1969. (prema Li bby , 1981)
navodi 591 lokalitet u 25 zemalja Europe, gdje se golemi
mamutovac uzgaja pojedinačno, u grupama ili manjim
kulturama. U europskim uvjetima (Španjolska) isti autor
navodi najveće stablo prsnog promjera 396 cm i visine
oko 50 m. Najstariji primjerci očuvani su u Škotskoj
zasađeni 1853., Njemačka i Engleska 1854., Austrija
1862, Norveška 1865. godine i dr. Fuldne r (1977)
smatra, na temelju eksperimenata provedenih u
Njemačkoj, da ova vrsta vrlo dobro uspijeva u
mješovitim sastojinama, osobito s raznim vrstama jela
(Vidaković, 1982). Zatim, Libby (1981) iznosi
neka svoja zapažanja o uspijevanju ove vrste u više




ŠUMARSKI LIST 1-2/1996 str. 51     <-- 51 -->        PDF

M. Juroković. B. Jurković-Bevilacgua: GOLEMI MAMUTOVAC Šumarski list br. 1—2, CXX (1996), 47—53
europskih zemalja npr. Mađarska, Rumunjska, Belgija,
Francuska, Švedska i Hrvatska, gdje ovu vrstu bilježi u
Zagrebu, Samoboru, Jastrebarskom, arboretumu
Lisičine i na otoku Lokrumu. Također, na više mjesta
u Hrvatskoj golemi mamutovac nalazi se u parkovima
s više stabala dobre vitalnosti. U Opeki, Vinica kraj
Varaždina izmjeren je primjerak visine oko 40 m i
promjera od 150 cm (A n i ć, 1954). U Karlovcu i nekim
parkovima Hrvatskog Zagorja ovu vrstu bilježi
Zmijana c (1958).U parkovima Samobora nalaze se
primjerci dobrih dimenzija: visine 35-37 m i prsnih
promjera 125-160 cm (Karavia, 1972). I u drugim
dijelovima naše zemlje prisutna su stabla ove vrste.
Rauš (1977, 1980) navodi u parkovima Slavonije
(Valpovo, Donji Miholjac, Našice, Podravska Slatina)
i središnje Hrvatske (Žabno, Božjakovina, Veliki
Grđevac, Gornja Rijeka) više mlađih i nekoliko starih
primjeraka vrlo dobre opće vitalnosti.


U parkovima i vrtovima Zagreba evidentirana su 53
stabla golemog mamutovca na 20 lokacija (tab. 1).
Starost ovih primjeraka je različita, a kreće se između
30 i 145 godina. Sva starija stabla redovito fruktificiraju.
Na predjelu Tuškanca zapažamo golemu sekvoju u tri
uzorna zagrebačka privatna vrta. U velikom vrta kuće
Tuškanac 100, koji se smjestio na prekrasnom položaju,
blago nagnutom prema jugu, a na području nekadašnje
hrastove šume nalazi se 7 mlađih primjeraka starosti oko
45 godina, koje je posadio dipl. ing. Zvonimir
Badovina c oko 1958. S obzirom da su na zaštićenom
mjestu, ovi se primjerci odlično razvijaju bez zimskih
oštećenja. Prosječna visina analiziranih primjeraka
iznosi 21,5 m, a prsni promjer 54,5 cm. Međutim, i
sasvim na dnu u jugozapadnom dijelu ovog prostranog
vrta nalazi se vrlo gusto posađeni 20 primjeraka sekvoje


- vjerojatno ostatak Badovinčeva rasadnika. Budući, da
ovi primjerci nemaju potreban prostor za svoj normalan
razvoj, to se odrazilo i na njihovu opću vitalnost, tako
da poprečna visina iznosi 11,5 m, a prsni promjer samo
27,5 cm. Također ovaj vrt obiluje starim primjercima i
nekih drugih vrsta. Najstarija, osim starih hrastova su
stabla: Diospyros virginiana, Gleditisia
triacanthos, Gymnocladus dioicus, uz
jezerce četiri stabla Taxodium distichum, zatim
bijeli i crni borovi, platane, nekoliko smreka i dr. Ovaj
vrt s kućom i gospodarskim zgradama imao je više
vlasnika, a navodimo samo neke od njih. Kuću i vrt
podigao je oko 1822. godine zagrebački advokat Antun
Capan, zatim 1888. godine posjed kupuje Andrija
Jakčin, te sve do 1989. godine on ostaje u vlasništvu
njegove obitelji i nasljednika, kada prodajom prelazi u
vlasništvo obitelji Kordić. Na žalost, vrt je zadnjih pet
godina doživio znatne izmjene. Novi je vlasnik dijelom
preuredio vrt uredivši i tenisko igralište, iako je Zavod
za zaštitu spomenika kulture zaštitio kuću i vrt 1965.
godine. Lijepo stablo dobre vitalnosti nalazi se u vrtu
kuće Tuškanac 61 i to visine 24,5 m, prsnog promjera
98,5 cm. Prema izjavi sadašnjeg vlasnika gospodina
Hršaka, kuću je gradila obitelj Hass 1937. i iste godine
osnovan je i vrt te posađena sadnica golemog
mamutovca. Uz pretpostavku da je sadnica bila stara
oko deset godina procijenjujemo starost ovog primjerka
na oko 70 godina. Ovo vrijedno stablo proglašeno je
kao hortikultura´ spomenik i zaštićeno je temeljem
zakona o zaštiti prirode (Kamenarović, 1965). U
ovome vrtu između ostalih vrsta drveća osobito se ističe
prekrasan primjerak libanonskog cedra (Cedru s
1 i b an i). U prvom se redu ističe visokim rastom (oko
28 m) i lijepom krošnjom. Najveće stablo vrlo dobre
vitalnosti koje raste na predjelu Tuškanca, nalazi se u
vrtu kuće Slavujevac 4. Starost ovog primjerka
procjenjuje se na oko 90 godina, visina 29,5 m i promjer
od 125,5 cm. Međutim, osim ovih primjeraka dobre
opće vitalnosti i uspješne aklimatizacije, u park-šumi
Tuškanac u neposrednoj blizini kuće Tuškanac broj 13
nalaze se 2 stabla slabije vitalnosti. Visina za ove
primjerke izmjerena je 6,5 i 15,5 m, a promjer 30,0 i
40,0 cm. Starost je procijenjena na oko 40 godina. Manji
primjerak je suhog vrha. Prije sedam godina u park-šumi
Tuškanac zabilježena su četiri stabla golemog
mamutovca, ali su u međuvremenu dva primjerka
uginula.


Isto tako na sjevernom dijelu grada Zagreba u
privatnim vrtovima (npr. Okrugljak 6, kuće u Jurjevskoj
ulici) rastu dobri primjerci golemog mamutovca, gdje
je onečišćenje zraka manje. Zato se može pretpostaviti
daje vjerojatno i onečišćeni zrak jedan od razloga koji
utječe na opću vitalnost i uspješan razvoj ove egzotične
vrste, a ne samo niske temperature. Općenito je poznato
iz literature da podnosi kratkotrajne niske temperature
do - 24°C. Međutim, Libb y (1981) bilježi prema
Hartesveldt-u (1969) preživljavanje golemog
mamutovca i na -35°C u Europi.


Na uzvišenom položaju koji dominira ksaverskom
dolinom Okrugljak broj 6, smjestio se vrt obitelji
Omčikus. Vrt obiluje vrijednim autoktonim i aloktonim
vrstama drveća, a osobito se ističu 2 primjerka
Sequoiadendron giganteum. Za stariji primjerak
izmjerena je visina od 33,5 m i prsni promjer od 168,5
cm. Obitelj Omčikus kupila je kuću i vrt 1913., a već
tada je u vrtu rastao lijepi primjerak golemog
mamutovca, zato se starost procjenjuje na oko 100
godina. Drugi primjerak je nešto mlađi, star oko 85
godina, a izmjerena visina iznosi 26,5 m i prsni promjer
83,5 cm. Oba su mamutovca vrlo dobre opće vitalnosti
i redovito fruktificiraju. I ovi su primjerci temeljem
zakona o zaštiti prirode zaštićeni i evidentirani objekti
prirpde Zagreba (Kamenarović, 1965).


Park kod župne crkve na Ksaveru nalazi se na
ocjeditom brežuljku. Ovdje također zapažamo više
vrijednih vrsta drveća i grmlja. Portugalski lovor
(Prunus lusitancia L.) koji se često kultivira u
primorju dobro se ovdje udomaćio i uspješno se uzgaja




ŠUMARSKI LIST 1-2/1996 str. 52     <-- 52 -->        PDF

M. Juroković, B. Jurkuvic-Rcvilacqua: GOLEMI MAMUTOVAC
Šumarski list br. 1—2, CXX (19%), 47—53
Sequoiadendron giganteum u parkovima i vrtovima Zagreba
Tablica 1.


RED.
BROJ


1


2


3


4


5


6


7


8


9


10


11


12


13


14


15


16


17


18


19


20


NALAZIŠTE


Tuškanac 100
Tuškanac 100
Tuškanac 61
Park-šuma TuškanacSlavujevac 4
Okrugljak 6
Okrugljak 6
Park crkve Sv. Ksavera
Malinov park
Malinov park
Jurjevska 27
Jurjevska 27B
Jurjevska 30
Jurjevska 45
Jandrićeva 31
Park-šuma Maksimir
Mirogoj
Park Instituta Ruđcr Bošković
Park na križanju Lašćinske i Jordanovca
Jordanovac 110
Markuševečka cesta 107
Međučin 32
Botanički vrt PMF-a


BROJ PRSNI
STAPROMJER:
cm


BALA


od—do


20 12,5-34.0
7 44,5-79,5
1
2 30,0-40,0


2 95,0-111,5


2 16,0-18,0
2 49,0-52,0


2 40,5-42,5


(X)
27,5
54,5
98,5
35,0
125,5
168,5
83,5
103,5
250,5
226,0
60,5
37,0
94,5
65,0
110,5
18,5
17,0
50,5
29,5
63,0
63,5
30,5
41,5
VISINA: m


od—do (X)
8,5-15,5 11,5
17,0-23,0 21,5


24,5


6,5-15,5
11,0
29,5
33,5
26,5


25,0-27,5 26,5
43,5
46,0
21,0
14,5
25,5
20,5
25,5
6,5


10,0-11,0
10,5


12,5-16,5
14,5
9,5
15,5
16,5
11,0


18,5-19,5
19,0


»PRIBLIŽNA
STAROST


45
45
70
40
90
100
85
85
145
135
70
45
90
75
70
35
35
50
30
55
45
35
40


* Približnu starost navodimo i za one primjerke za koje znamo godinu sadnje, ali ne raspolažemo s podatkom starosti sadnice, međutim pretpostavljamo da
je sadnica bila stara oko 10 godina.


već više godina, cvate i donosi zrele plodove. Dobar
primjer uspjele aklimatizacije su i dva primjerka
golemog mamutovca koji su posađeni oko 1921. godine.
Prosječna visina ovih primjeraka iznosi 26,5 m, a
promjer 103,5 cm. Na žalost, treći primjerak iste starosti
uginuo je prije šest godina. Također ovdje ćemo naći i
jedan mlađi primjerak vrlo loše vitalnosti, koji je sađen
u vrlo gustom sklopu i ispod krošanja hrastova i lipa te
je izuzet iz ove analize. Očuvana dva primjerka zaštićeni
su i evidentirani objekti prirode Zagreba (Kamenarović,
1965).


U sjevernom dijelu Zagreba u lijepoj ksaverskoj
dolini na povišenom položaju osnovao je park 1861.
godine dr. Ivo Malin, koji danas nazivamo Malinov
park. Taj je park i dans poznat kao lijepa zbirka
crnogoričnog bilja. Najveća vrijednost parka su 2
ogromna stabla golemog mamutovca, od kojih je jedan
zasađen 1862., a drugi 1870. godine, pa su to vjerojatno
najstariji primjerci te egzotične vrste u nas. Ove sekvoje
u Malinovom parku kupljene su kao male sadnice na


izložbi u Parizu. Kao što smo već rekli golemi
mamutovac je unesen prvi put u Europu 1853., te
slijedom navedenoga proizlazi daje samo devet godina
poslije tj. 1862. prvi primjerak posađen u Zagrebu u
Malinovom parku. Danas je ova vrsta u navedenom
parku odličan primjer uspjele aklimatizacije u našem
podneblju. Starost starijeg primjerka procjenjujemo
između 140 i 145 godina. Zmijana c (1958) navodi
daje visina prije oštećenja od groma 1956. godine
iznosila nešto preko 40 m, a prsni promjer 191 cm, dok
Kara via (1962) za isti primjerak bilježi visinu od 38,0
m, a opseg 592 cm. Naše izmjere za ovaj primjerak
iznose: visina 43,5 m, i prsni promjer 250,5 cm (si. 2).
Starost mlađeg primjerka procjenjujemo između 130 i
135 godina. Za ovo stablo bilježi Zmijanac (1958) visinu
od oko 40 m, a promjer 182 cm. Danas je izmjerena
visina od 46,0 m i prsni promjer 226,0 cm. Prema
Kamenarović (1965) na žalost, oba mamutovca u
Malinovom parku, pogođena su gromomi i tako
ostala bez vrhova (si. 3). I ova vrijedna dva stabla




ŠUMARSKI LIST 1-2/1996 str. 53     <-- 53 -->        PDF

M. Juroković, B. Jurkovtf-Bevilacqua: GOLEMI MAMUTOVAC Šumarski list br. 1—2, CXX (1996). 47—53
SI 2. Sequoiadendron giganteum: donji dio debla stabla u
Malinovom parku, Zagreb
Foto: M. Koman


proglašena su kao hortilulturni spomenici, te temeljem
zakona o zaštiti prirode zaštićeni su i evidentirani objekti
prirode Zagreba.


Privatna četiri vrta u Jurjevskoj ulici imaju golemi
mamutovac, ali su stabla nešto slabije vitalnosti. Tako
u vrtu kuće Jurjevska 27 zapažamo primjerak loše
vitalnosti i suhog vrha. Starost procjenjujemo na oko
70 godina, visinu 21,0 m i promjer oko 60,5 cm.


U vrtu kuće Jurjevska ulica 27B nalazimo primjerak
isto slabije vitalnosti. Starost je procijenjena na 45
godina, dok visina 14,5 m i prsni promjer od oko 37,0
cm. Najveće stablo u ovoj ulici raste u vrtu kuće
Jurjevska ulica broj 30. Starost je procijenjena na 90
godina, a primjerak je dobre vitalnosti. Visina je oko
25,5 m i prsni promjer 94,5 cm. I u vrtu Jurjevska ulica
broj 45 evidentiramo primjerak osrednje vitalnosti i
starosti oko 75 godina. Visinu procjenjujemo na 20,5
m, a promjer na 65,0 cm.


U vrtu kuće Jandrićeva 31 (Ksaver) nalzimo jedno
stablo vrlo dobre opće vitalnosti. Prema izjavi vlasnika
kuće sadnica je posađena 1935. godine. Uz pretpostavku
da je sadnica bila stara oko deset godina, starost


SI 3. Sequoiadendron giganteum: stablo bez vrha, Malinov park
Zagreb


Foto: M. Koman


procijenjujemo na 70 godina. Za ovo stablo izmjerene su
dimenzije: visina 25,5 m i promjer 110,5 cm. Na ravnome
terenu u perivoju Maksimir bile su posađene dvije
sekvoje, međutim, održala se samo jedna koja je vrlo loše
vitalnosti. Starost se procjenjuje na 35 godina. Primjerak
ima izmjerenu visinu 6,5 m i promjer 18,5 cm. Poznato
je da ova vrsta ne voli nizinu radi visoke podzemne vode
i radi kasnih i ranih mrazeva u nizini. Na grobnom parku
Mirogoj ispred arkada na jugoistočnom dijelu naći ćemo
2 primjerka slabije vitalnosti. Starost je procijenjena na
35 godina. Poprečna visina iznosi 10,5 m i promjer 17,0
cm. Isto tako u parku Instituta Ruđer Bošković rastu 2
stabla slabije vitalnosti, osobito jedan od njih.Procijenjena
starost je oko 50 godina, a poprečna visina 14,5 m i
promjer 50,5 cm. U parku ispred kuća na križanju
Laščinske ulice i Jordanovca nalazi se jedan mlađi
primjerak oko 30 godina star, koji se odlično razvija.
Izmjerena visina je 9,5 m i promjer 29,5 cm. Park župne
crkve srca Marijina, Jordanovac 110 obiluje vrijednim
vrstama drveća. Posebno se ističe stablo golemog
mamutovca visine 15,5 m i prsnog promjera 63,0 cm.
Starost se procjenjuje na 55 godina.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1996 str. 54     <-- 54 -->        PDF

M. Juroković, B. Jurkovic-Bevikcqua: GOLEMI MAMUTOVAC Šumarski list br. 1—2, CXX (1996), 47—53
U privatnom vrtu, Markuševečka cesta 107, vrlo
uspješne raste jedno stablo staro oko 45 godina, visine
16,5 m i promjera 63,5 cm. Isto tako jedan mlađi
primjerak oko 35 godina, dobre vitalnosti, visine 11,0
m i prsnog promjera 30,5 cm nalazi se u vrtu kuće
Međučin, 32 (Markuševec).


Na ravnom terenu u arboretumu Botaničkog vrta,
Marulićev trg 9a nalaze se 2 primjerka. Za sada oba su
manutovca dobre vitalnosti, prosječne visine 19,0 m i
promjera 41,5 cm, te starosti oko 40 godina. Iako je stari
zagrebački park Ribnjak izuzet iz ovog istraživanja,
napominjemo da se u njemu još uvijek nalazi jedno
stablo golemog mamutovca, ali vrlo slabe vitalnosti. U
ovom parku zabilježena su tri primjerka 60-tih godina
ovoga stoljeća, međutim do danas se održao samo jedan.


FENOLOGIJA. Što se tiče fenoloških osobina
golemi mamutovac započinje vegetaciju u Zagrebu,
prosječno polovicom travnja. Rast vršnih grančica traje


sve do početka ljeta, slično japanskoj kriptomeriji.
Izbojci su isprva tamnoplavezelene boje, a kasnije
crvenosmeđi. Iglice su u tri reda spiralno poredane,
trobridne, oštro usiljene, više ili manje na grančici
prilegle, plavozelene boje, ostaju na izboljku nekoliko
godina. Cvate u drugoj polovici travnja kada se
pojavljuju muški cvjetovi po 1-3 smješteni pazušno i
vršno, produženi su ili gotovo kuglasti, te ženski
cvjetovi koji su jajoliki ili duguljasti, skupljeni vršno.
Cvjetovi su jednodomni. Češeri su do 8 cm dugi i do 4
cm široki, jajolikookruglasti, jako odvenjeli, dosegnu
skoro punu veličinu već u prvoj vegetacijskoj sezoni i
tada stoje uspravno, tamnozelene su boje i sjajni.
Dozrijevaju u drugoj godini krajem listopada kada imaju
crvenkastu boju. Nalaze se na vrhovima postranih
grančica pojedinačno ili po nekoliko zajedno te povinuti
prema dolje. Češeri ostaju na stablu 2-3 godine i nakon
pošto je sjeme ispalo


ZAKLJUČAK — Conclusion


S eq u o i ade n dron giganteum (Lindl.)
Buchh. — golemi mamutovac raste kod nas u Zagrebu,
gdje uglavnom vrlo dobro uspijeva u nekim parkovima,
ali više u privatnim vrtovima (tab. 1).


U istraživanim predjelima Zagreba zastupljene su
dvije orografske jedinice. Viši položaji, zapravo
najjužniji pristranci Medvednice, koji rebrasto prodiru
u grad, pripadaju brdskom pojasu. Niži, južni dijelovi
grada u nizinskom su pojasu. Od ukupno 20 nalazišta,
gdje je nazočan golemi mamutovac, Većina njih tj. 18
lokacija nalazi se u brdskom pojasu te ovamo pripadaju
parkovi i vrtovi kao što slijedi: Tuškanac 100, Tuškanac
61, Slavijevac 4, park-šuma Tuškanac, Okrugljak 6,
Park crkve sv. Ksavera, Malinov park, četiri privatna
vrta u Jurjevskoj ulici (broj 27, 27 B, 30, 45), Jandričeva
31, grobni park Mirogoj (s najvišom točkom oko 254
m nadm. visine), park Instituta Ruđer Bošković, park
na križanju Jordanovca i Lašćinske, Jordanovac 110,
Markuševečka cesta 107 i Međučin 32. U nizinskom
su pojasu samo 2 nalazišta i to najjužniji dio Maksimira,
a najniži je Botanički vrt Prirodoslovno-matematičkog
fakulteta, na 115 m nadmorske visine. Od ukupno
evidentirana i analizirana 53 stabla golemog mamutovca
većina njih — 50 stabala raste i uzgaja se u brdskom
pojasu. Uglavnom svi primjerci — 43 stabla vrlo su
dobrog uzrasta i opće vitalnosti, te su primjer dobre


aklimatizacije ove egzorične vrste u našem podneblju.
Najstarija i najveća dva stabla nalaze se u Malinovom
parku na Ksaveru: visina im je 43,5 i 46,0 m, a prsni
promjer 226,0 i 250,5 cm. Samo 7 stabala koja se
uzgajaju u brdskom pojasu slabije su vitalnosti, a nalaze
se u park-šumi Tuškanac, privatni vrtovi u Jurjevskoj
ulici, grobni park Mirogoj i park Instituta Ruđer
Bošković.


U nizinskom su pojasu analizirana 3 stabla. Dva
mlađa stabla koja se uzgajaju u arboretumu Botaničkog
vrta Marulićev trg 9a pokazuju dobar uzrast i dobru
opću vitalnost, dok je jedno stablo u perivoju Maksimir
izrazito slabe vitalnosti.


U parkovima i privatnim vrtovima Zagreba
zabilježena pojedinačna stabla golemog mamutovca
predstavljaju vrlo vrijedan materijal i za buduća
proučavanja ekoloških odnosa glede bioloških svojstava
ove vrste.


Golemi mamutovac vrlo je prilagodljiv, unatoč
ograničenom području na kojem je vrsta samonikla te
se može uspješno uzgajati u Zagrebu i u većem dijelu
Hrvatske. Uspijeva u svakom srodnom, svježem i
vlažnom podneblju, zaklonjenim mikrostaništima,
izbjegavajući jako vapnenaste podloge, mrazišta i jako
vlažna tla.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1996 str. 55     <-- 55 -->        PDF

M. Jurokuvic, B. Jurkovic-Bevilacqua: GOLEMI MAMUTOVAC Šumarski list br. I—2, CXX (19%). 47—53
LITERATURA — Literature


Anić , M. 1954: Dendrološka i uzgojna važnost nekoliko starih važnost. Šumarski list, 1—2: 1—30 i 3—4: 87—115,
parkova u području Varaždina. Šumarski list, 9—10: 413— Zagreb.
433, Zagreb. Kriissmann, G. 1983: Handbuch der Nadelgeholze. Verlag Paul


Den Ouden, P., Boom, B. K. 1978: Manual of cultivated Parey, Berlin und Hamburg.
conifers. Martinus Nijhoff, The Hague-Boston-London. Libby, W. J. 1981: Some observations on Sequoiadendron and
Harlow, W. M., Harrar, E. S. 1958: Textbook of Calocedrus in Europe. University of California, California
Dendrology. Fourth Edition, McGraw-Hill Book Company, Agricultural Experiment Station, No. 49: 1 —12, Berkeley.


Inc. New York, Toronto, London. Rauš, Đ. 1977: Stari parkovi u Slavoniji i Baranji. Mala
Jurkovič, M. 1987: Genofond drvenastih egzota Botaničkog hortikulturna biblioteka, Split.
vrta i nekih Zagrebačkih parkova. Šumarski fakultet Rauš, Đ. 1980: Zelenilo bjelovarskog kraja. NIŠRO "Prosvjeta",
Sveučilišta u Zagrebu. Magistarski rad. Bjelovar.
Kamenarović, M. 1965: Zaštićeni i evidentirani objekti prirode Rehder, A. 1958: Manual of cultivated trees and shurbs. The
Zagreba. Hortikultura, 2—3: 90—94, Split. Macmillan Co., New York.
Kara vi a, J. 1962: Prilog opisu nalazišta egzota i nekih (forma) Vidaković, M. 1982: Četinjače — morfologija i varijabilnost.
naših autohtonih vrsta na području nekih Zagrebačkih Jug. akademija Znanosti i umjetnosti, SNL, Zagreb.
parkova. Šumarski list, 7: 224—242, Zagreb.


Zmijanac, Đ. 1958: Proizvodnja sadnica goleme sekvoje. Šumarski
Karavla, J. 1972: Parkovi Samobora i njihova dendrološka list, 5—6: 177—185, Zagreb.


SUMMARY: The genus Sequoiadendron (Taxodiaceae) with 1 species of
giant evergreen, conifereus tree from Sierra Nevada, California:
SEQUOIADENDRON GIGANTEUM (Lindl.) Buchh. (= Sequoia gigantea;
Sequoia wellingtonia; Wellingtonia gigantea) — big tree, giant redwood,
mammoth tree; similar to Sequoia sempervirens, but less tall in the wild (about
100 m), although to 50 m in Croatia, more massive and with darker, spongy
bark; leaves 4—8 mm long, scale- to needle-like, glaucous when young, dark
green later; mature cones ovoid, 5—8 cm long. Grow in moist but well-drained,
humus-rich soil in sun. Propagate from seed or by cuttings late summer to
early autumn, in a cold frame.


The authors gives a short description of the Mammoth tree grown on its
natural habitat and morphological characteristic, then mentions the Mammoth
trees from the environment of Zagreb, their age and vitality. The authors listed
20 locations in parks and gardens of Zagreb where Sequoiadendron giganteum
was then planted and surviving to significant size (Table I). Two oldest and
bigest trees are in Malinov park with height of 43,5 and 46,0 m; diameter
226,0 and 250,5 cm. In parks and gardens can be observed and studied the
ecological relations with regard to the biological characters of Mammoth trees.
It is especially interesting the study of acclimatization to the conditions of
climate and microclimate of the sites of the Zagreb region.