DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1996 str. 34 <-- 34 --> PDF |
A. Tomaševic: VJI;´[ ROZAS 1 I I A SINJSKOG POLJA Red. VRSTA broj DRVEĆA No. Tree species 5. Grčka jela (Abies cephalonica Laudon.) 6. Atlantski cedar (Cedrus atlantica (Endel.) Maneti.) 7. Mamutovac {Sequoia gigantea Decs.) 8. Bijeli jasen (Fraxinus excelsior L.) 9. Poljski ili lučki jasen (Fraxinus angustifolia Vahl.) 10. Međurasni hibrid bijele vrbe klon V-052 (Salix alba var. calva Sm. Koch x S. alba L.) 11. Močvarni čempres, taksodij (Taxodium disticum Rich.) 12. Crna joha (Alnus glutinosa Gaertn.) 13. Hrast lužnjak (Quercus pedunculata Ehrh.) 14. Hrast kitnjak (Quercus sessi/iflora Salisb.) 15. Košćela ili koprivić (Celtis australis L.) Prema dosadašnjim opažanjima na terenu možemo ustvrditi da sve navedene vrste drveća koje smo unijeli u pokusnu vjetrozaštitu u Sinjskom polju pokazuju dobar uspjeh preživljavanja. Dakako, rano je još govoriti o onim vrstama koje će pokazati da u Sinjskom polju mogu preživjeti i da se u vjetrozaštiti mogu uspješno koristiti, jer je pokus tek započet. Ono što smo primijetili na terenu jesu štete od čovjeka i domaće stoke. U tom smislu navest ćemo primjer gdje nam je na lokaciji Udovčići—Otok počupano 2000 biljaka johe i 103 biljke močvarnog taksodija. U tom lijevom zaobalju primijetili smo uništavanje i drugih vrsta i to cedara, čempresa, alepskog bora itd., a posebno smo zapazili nestanak oko 7000 kolaca, koje smo stavljali uz svaku zasađenu biljku, kako bi ju zaštitili od vjetrova. Zapazili smo također ispašu stoke krupnog i sitnog zuba u budućim vjetrozaštitnim pojasevima i štete koje su nastale zbog brsta i lomljenja biljaka. Dakle, možemo kazati da smo se susreli sa istim problemima koji su se javljali i prije 45 godina, a to su štete koje čini čovjek i domaća stoka. Da bi se vjetrozaštita uspješno mogla uspostaviti u sinjskom polju bilo bi nužno osigurati: — sponzora koji bi financirao radove — da se lokalne općinske vlasti i vlasti grada Sinja potrude i shvate što vjetrozaštita znači u Sinjskom polju i putem pravne države uklone zapreke koje su se pojavile, u smislu uništavanja postojeće vjetrozaštite, a to Šumarski list br. 1—2, CXX (1996), 19—34 GODINA BROJ ZASAĐENIH SADNJE BILJAKA Year of planting Number of trees planted 1994 10 1992/93 200 1994 10 1992 568 1992 200 1993 179 1992/93 256 1992/93 4400 1995 260 1995 160 1993 150 znači da mora stati na put onim osobama koje ruše Zakon i zakonsku regulativu. U tom smislu treba još jednom kazati da je Sinjsko polje resurs vrijedan pažnje, ne samo za žitelje Cetinske krajine, nego i cijele države Hrvatske. Našim radom želimo pokazati i ukazati da se sinjsko polje može i mora tretirati kao interes cijelog žiteljstva naše Domovine i da smo dužni pomoći djelatnicima koji trenutno rade na melioraciji i zaštiti Sinjskog polja. Kolika je važnost Sinjskog polja shvaćeno je daleko prije nas. Tako je 1877. god., dakle prije 118 godina izvjesni matematičar gosp. Ferdinando Lulich iz Splita dao shemu izgradnje brana na obalama rijeke Cetine, a sve sa svrhom boljeg korištenja Sinjskog polja i povećanja prinosa. Dakle, prošlo je od tada 118 godina, a u mnogo čemu mi smo na početku uređenja Sinjskog polja, u smislu pravilnog gospodarenja tim prirodnim bogatstvom. Rekao bih da su se brane na Cetini podigle, mnogi su kanali prokopani, postojala je kakva takva i vjetrozaštita, ali ima nešto stoje ostalo nepromijenjeno, a to je neprobuđena svijest našeg gorštaka, koja se neće i ne može promijeniti, ako se aktualna vlast odnosi maćuhinski prema bogatstvu koje Sinjsko polje pruža. Dužnost nam je, dakle, da poradimo na podizanju svijesti žitelja Cetinske krajine, a da bismo u tom uspjeli, sadašnje i buduće vlasti moraju biti pozitivan primjer pučanstvu u tom smislu. |