DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1996 str. 33 <-- 33 --> PDF |
A. Tomašević: VJI-TKO/.AS IITA SINJSKCXi POLJA Šumarski list br. I— 2. CXX (19%), 19—34 čestice tla i za vrijeme bure Sinjsko polje je prekrii kanalska mreža gubi svoju funkciju. Jednom riječju, veno oblacima finih čestica tla. Na taj način plodne povštete su neprocjenjive, posebno za generacije koje doršine Sinjskog polja se smanjuju, eolska erozija zatrpava laze poslije nas i kojima smo dužni ostaviti barem ono kanalsku mrežu i na taj način gube se plodne površine što smo mi naslijedili, a ni u kom slučaju manje! 13. GLAVNI PROJEKT VJETROZASTITNIH POJASEVA U SINJSKOM POLJU The main design of shelterbelts in the Sinj plain JAVNO VODOPRIVREDNO PODUZEĆE "CETINA" Sinj danas se brine o hidromeliorativnom sistemu sinjskog polja i poduzima mjere i vjetrozaštite polja. Da bi se moglo pristupiti realizaciji glavnog projekta vjetrozaštite u Sinjskom polju, nužno je osigurati sredstva koja bi pratila izvedbu projekta. Na žalost, takva se mogućnost barem za sada ne nazire. JPV "CETINA" u Sinju u dogovoru sa dr. Antom Tomaševićem izvesti će pokusnu sadnju vjetrozaštite sa više vrsta drveća na različitim tipovima tala, za koje vrste se pretpostavlja da mogu uspješno rasti na Sinjskom polju. Dakle, odlučili smo primijeniti ekološku metodu kod pošumljavanja koja će u dogledno vrijeme dati konkretan odgovor koje su to vrste koje možemo koristiti u vjetrozaštiti Sinjskog polja, kako se ne bi podizala vjetrozaštita samo od jedne vrste, kako je to bila dosad sa hibridnom topolom, klon I 214. 14. VRSTE DRVEĆA U POKUSNOJ SADNJI VJETROZAŠTITE SINJSKOG POLJA Tree species used in experimental windbreaks planting in the Sinj plain Dr. Ante Tomašević predložio je JVP "CETINA" u Sinju potencijalne vrste drveća koje bi se u smislu istraživanja uzgajale u Sinjskom polju. Tako je predloženo dvadeset vrsta drveća, što zimzelenih što listopadnih. Pokus bi trebao odgovoriti na slijedeća pitanja: — koje vrste drveća mogu uspijevati u Sinjskom polju i zadovoljiti funkciju vjetrozaštite? — kakvi su učinci zaštite tla od eolske erozije za svaku pojedinu vrstu? — koji je optimalni razmak sadnje biljaka, te reda od reda za svaku vrstu u vjetrozaštiti? — učinci uspjevanja i zaštite tla na različitim staništima, s obzirom na dubinu tla, razinu podzemne vode i dr. — otpornost pojedinih vrsta na biotske i abiotske čimbenike. GLAVNI PROJEKT PREDVIĐA KAO TEMELJNE VRSTE U VJETROZAŠTITI: The main design envisages the following basic species to be used for windbreaks: Cupressus arizonica Greene. — Arizonski čem pres — Cupressus sempervirens L. — čempres — Pinus nigra Arn. — Crni bor Red. VRSTA broj DRVEĆA No. Tree species 1. Arizonski čempres 2. {Cupressus arizonica Greene.) Čempres 3. (Cupressus sempervirens L.) Austrijski crni bor 4. (Pinus nigra Arn. var. austriaca) Alepski bor (Pinus halepensis Mili.) U predloženom pokusu osim ovih navedenih temeljnih vrsta, mi predviđamo unijeti, kako smo naprijed naveli, oko dvadeset vrsta listača i četinjača, čime se asortiman vrsta znatno povećava. Od 1992. god. kada smo započeli pokusnu sadnju unijeli smo slijedeće vrste u vjetrozaštiti: GODINA SADNJE Year of planting 1992/93 1992/93 1995 1992/93 BROJ ZASAĐENIH BILJAKA Number of trees planted 350 3500 500 65 31 |