DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1996 str. 32 <-- 32 --> PDF |
A. TomaSević: VJETROZASTITA S1NJSKOG POLJA Šumarski lisl br. I -2. CXX |]´)%). 19—34 11. POSTOJEĆA VJETROZASTITA U SINJSKOM POLJU The existing windbreaks in the Sinj plain Prvi vjetrozaštitni pojasevi u Sinjskom polju podignuti su krajem 1951. godine. Vrsta koja je korištena za vjetrozaštitu bila je hibridna topola, klon I 214 (populus x euroamericana (Dođe) cv. 1-214 Guinier). Sadnja hibridnih topola teče sve do 1971. godine. Prema raspoloživoj evidenciji u JAVNOM VODOPRIVREDNOM PODUZEĆU "CETINA" SINJ od 1951. godine do 1954. godine zasađeno je 8.000 sadnica, a od 1955. god. do 1957. godine zasađeno je 19.426 topolovih biljaka. Od godine 1958. do 1960. zasađeno je daljnjih 3.000 sadnica, a 1961/62 godine još 12.000 sadnica. U desetgodišnjem razdoblju zasađeno je 42.426 sadnica i podignuto je drvoreda i drvorednih pojaseva u dužini od 139,7 km. Vjetrozaštita u sinjskom polju praćena je prirodnim nedaćama, pa je u razdoblju od 1951. god. do 1954. god. uslijed suše uginulo oko 26% zasađenih biljaka. Dakako, osim gubitaka uzrokovanih sušom, gubici su nastali i negativnim odnosom čovjeka prema vjetrozaštiti, koji je uništavao biljke lomljenjem, čupanjem i posredno domaćom stokom, koja je nekontrolirano pasla i kretala se nasadima i biljke lomila i brstila. Posljedice ovakvog odnosa domaćeg čovjeka uzrokovale su daljnje gubitke zasađenih topola u vjetrozaštiti. 12. DANAŠNJE STANJE VJETROZAŠTITE U SINJSKOM POLJU Present state of windbreaks in the Sinj plain Odmah moramo kazati daje sadašnje stanje vjetrozaštite u Sinjskom polju više nego katastrofalno. Naime, hibridna topola, klon 1214 uzgaja se u kratkim ophodnjama 20—25 godina i u toj dobi postiže svoj životni maksimum. Pojedini drvoredi u Sinjskom polju stari su i preko 40 godina i topole su dale svoj obol u vjetrozaštiti. Topole se već dobrano suše bilo zbog svojeg biološkog ritma ili kojekakvih bolesti koje hibrid klon 1214 napadaju i nužno je izvršiti konverziju vrste u vjetrozaštiti. Možemo reći da seje vjetrozaštita dobrano prorijedila zbog sušenja topola, a nažalost još više zbog bespravnih sječa koje se odnose kako na stare odumrle topole, tako isto i na zdrava stabla koja bi još koje desetljeće mogla služiti vjetrozaštiti. Bespravne sječe naročito su se intenzivirale poslije srbočetničke agresije na našu Domovinu, a lokalna vlast nije našla načina da spriječi bespravne sječe ni samovolju pojedinaca. Tako je Sinjsko polje ostalo danas gotovo bez ikakve vjetrozaštite. Sinjsko polje kao oaza na našem kršu predstavlja ogroman resurs za biljnu proizvodnju, kako za ljude tako i za domaće životinje. Bez adekvatnih meliorativnih mjera, u koje spada i vjetrozaštita Sinjskog polja ne može dati sve ono što potencijalno može i mora pružiti žiteljima cetinske krajine. Moramo još jednom naglasiti daje ukupna površina Sinjskog polja 6.190 ha, od čega je preko 4.000 ha visoko produktivnog tla, što je vrlo respektabilna površina i za našu Slavoniju, a kamoli ne za naše kraško područje. Ovako veliki plodni prostori danas su samo djelomično obrađeni, a to znači da Sinjsko polje proizvodi dakako ispod svog potencijala. Da bi se ovako veliki plodni prostori mogli koristiti u biljnoj proizvodnji, nužno je Sinjsko polje meliorira ti, što uključuje i vjetrozaštitu. Naime, moramo znati da u sinjskoj kotlini vladaju specifični klimatski odnosi (vidi tab. 1—8 i graf. 1.). Posebno su sjeverni i sjeveroistočni vjetrovi vrlo jaki i učestali (vidi graf 2.). Ovi vjetrovi vrlo brzo isušuju tlo i ako tlo nije zaštićeno odgovarajućom vjetrozaštitom tlo pod udarcima bure, eolske erozije, brzo nestaje. Vjetar, dakle, odnosi plodne Graf. 2. RUŽA VJETROVA Graph. 2. WIND ROSE Stanica —Sinj * Razdoblje 1981 — 1990. Station — Sinj * Period 1981 — 1990 N NE E SE S SW W NW Tišina Quiet Jačina Force 20 22 3 15 16 12 2 10 37 Cestina Frequency 14 14 1 8 8 12 4 |