DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1996 str. 26 <-- 26 --> PDF |
A. Tomaševie: VJETROZAŠTITA SINJSKOO POLJA Šumarski list br. 1—2. CXX (1996), 19—34 5. USPOSTAVA VJETROZAŠTITNIH POJASEVA Establishment of shelterbelts Kod vjetrozaštitnih pojaseva razlikujemo glavni pojas i sporedni pojas. Glavni pojas postavlja se okomito na pravac najjačeg vjetra, a sporedni okomito na glavni pojas. Na taj način sprečavamo tUi-bulenciju sa strane i negativno djelovanje vjetrova koji se javljaju iz dru gih smjerova. Naravno, postoje situacije na terenu kada od navedenog pravila mora odstupiti, kad vjetar želimo skrenuti ili ako nam postojeći objekti na terenu uvjetuju drukčiji raspored vjetrozaštite. 6. DIMENZIONIRANJE VJETROZAŠTITNIH POJASEVA Dimensioning of shelterbelts Što se tiče dimenzija zaštitnih pojaseva, one nisu uopćene, već zavise o situaciji na terenu. Visinu, širinu, dužinu i gustoću pojasa određujemo za svaki slučaj posebno. Navedeni elementi pojasa ovise o: kutu upada vjetra, brzini, snazi i intenzitetu vjetra, konfiguraciji terena, ekspoziciji, vrsti tla, te o položaju već izgrađenih objekata na terenu. Kod dimenzioniranja zaštitnih pojaseva moramo voditi računa o gubitku produktivnih površina za poljoprivredne kulture. Općenito se smatra da pojasevi zau zimaju od 1,5 do 8% površine zemljišta. Taj gubitak u tlu nadoknađuje se povećanim prinosima poljoprivrednih kultura. Tako npr. pašnjaci pod vjetrozaštitom povećavaju prinose za 100%, žitarice za 20—100%, ovisno o godini. Posebno moramo naglasiti da je u aridnim područjima povećanje prinosa 4—5 puta veće ako je prostor pod vjetrozaštitom, u izrazito sušnim godinama i pri jakom vjetru. U srednje povoljnim godinama 2 puta, a u povoljnim godinama čak 15 do 20 puta veći su prinosi. 7. INE KORISTI OD VJETROZAŠTITNIH POJASEVA Other uses of shelterbelts Zaštitni pojasevi, osim što smanjuju snagu vjetra, znatno utječu i na elemente klime. Tako, na primjer, utječu na temperaturu zraka i tla, na vlagu zraka, na akumulaciju vlage tijekom otapanja snijega. Kada puše vjetar, temperatura zraka u zaštićenom prostoru je u prosjeku veća za 0,2 do 1,4 °C. Kada puše topli vjetar temperatura zraka je za 0,3 do 0,4 °C niža, dok je ljeti za 0,1 do 2,8 "C manja u zaštićenom prostoru. Sličan odnos je i u sloju tla do dubine od 0 do 20 cm. Relativna vlaga zraka je za 2,2 do 20%, a apsolutna za 0,1 mm veća u zaštićenom prostoru. Evaporacija je u prostoru neposredno iza pojasa u zavjetrini osjetno manja, dok je evapotranspiracija veća s udaljenošću od pojasa, budući se i brzina vjetra povećava. Da su vjetrozaštitni pojasevi korisni u funkciji povećanja prinosa u poljodjelstvu, pokazala su istraživanja u tom smislu u bivšem SSSR-u, te u SAD-u, Kanadi, Švicarskoj, Italiji, Danskoj, Nizozemskoj, Rumunjskoj, Njemačkoj i drugim državama svijeta. Dakako, postoje i negativne strane vjetrozaštite, koje se javljaju ili se mogu javiti zbog nepravilnog postavljanja pojasa. 8. NEGATIVNE STRANE VJETROZAŠTITE BILE BI: Negative sides of shelterbelts are: — zaštitni pojas oduzima znatne površine 1,5—8% od produktivne površine tla, — stvaraju zasjenu poljoprivrednim kulturama, — ako u pojas stavljamo biljne vrste koje imaju velike zahtjeve za vlagom u tlu, tada će one oduzimati toliko potrebnu vodu kulturama koje se na proizvodnim površinama uzgajaju, stoje osobito važno za aridna područja kod planiranja vjetrozaštite, — vrste koje imaju horizontalan sistem žilja ulaze u parcele, te smetaju obradi tla i oduzimaju hranu i vodu poljop. kulturama, — postavljanje vjetrobranih pojaseva u neposrednoj blizini sistema za navodnjavanje i odvodnjavanje vrlo je opasno, jer može doći do začepljenja i do oštećenja kanalske mreže i drenažnih cijevi. |