DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1996 str. 23 <-- 23 --> PDF |
A. Tomaševie: VJETROZAŠTITA SINJSKOG POLJA Šumarski list br. 1—2, CXX (1996). 19—34 Prije četrdesetak godina započelo je podizanje vjetrozaštitnih pojaseva s kanadskom topolom, klon 1214, koja nije dala očekivane rezultate. Klon 1214 uzgaja se u ophodnji 20—25 godina u plantažama i postojeći drvoredi sada su prestari i odumiru. Kanadska topola klon 1214 pokazala se nepovoljnom za vjetrozaštitu i stoga što se korjenov sustav širi u obrađene parcele i oduzima hranjiva poljoprivrednim kulturama. Također je navedena vrsta nepovoljna što se žiljni sustav razvija plitko i predstavlja smetnju kod obrade tla. Osim toga i odbačena kunadra onečišćuje okoliš. Zimi su bez lista i rijetke su krošnje, te ni s te strane nema adekvatne zaštite od vjetrova. Nužno je, dakle, obnoviti vjetrozaštitu s odgovarajućim vrstama drveća i grmlja, kako bi se spriječili negativni utjecaji vjetrova i stvorili uvjeti za uspješnu biljnu proizvodnju u cijelom polju. U tom smislu načinjen je glavni projekt "VJETROZAŠTITNI POJASEVI U SINJSKOM POLJU" NA FAKULTETU POLJOPRIVREDNIH ZNANOSTI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU, OOUR INSTITUT ZA AGROEKOLOGIJU, ZAVOD ZA MELIORACIJE 1989. godine pod rukovodstvom prof. dr. Frane Tomića. 2. VJETROZAŠTITNI POJASEVI I NJIHOVA ULOGA U BORBI PROTIV EOLSKE EROZIJE I POVEĆANJA PRINOSA U POLJODJELSTVU Shelterbelts and their role in the fight against eolian erosion and in agricultural yield increase Vjetrozaštitni pojasevi imaju višenamjensku ulogu u zaštiti ljudskih dobara. Oni predstavljaju prirodnu prepreku vjetrovima i na taj način štite poljoprivredne površine od eolske erozije, a od zasipanja štite prometnice, otvorene kanale, poljoprivredne površine, urbane sredine i dr. U poljodjelstvu funkcija vjetrozaštitnih pojaseva leži u tome da se reduciranjem brzine vjetra, kulture štite od mehaničkih oštećenja, vjetrom, zaštite od eolske erozije, posolice i sniježnih nanosa. U Republici Hrvatskoj, današnja zastupljenost vjetrozaštitnih pojaseva daleko je manja od stvarnih potreba. Razlozi takvom stanju leže u objektivnim, a i u subjektivnim odnosima prema vjetrozaštiti. Kod izbora drveća i grmlja za vjetrozaštitne pojaseve, treba voditi računa o ekološko-biološkim osobinama vrsta, a i o njihovom estetskom izgledu i kompoziciji s ostalim elementima krajolika, kako se ne bi narušio postojeći ekosustav. 3. PROPUSNOST VJETROZAŠTITNIH POJASEVA Permeability of shelterbelts Kod uspostavljanja vjetrobranih pojaseva vrlo je bitno odrediti propusnost pojasa za vjetar u odnosu na njegovu brzinu. Tu nam posebnu važnost daju vrste drveća i grmlja od kojih podižemo vjetrozaštitni pojas. Dakako, habitus biljke, kao i to da li je vjetrozaštita podignuta od listopadnih ili zimzelenih vrsta drveća i grmlja, ovisit će i njegova propusnost za vjetar. Gustoća vjetrozaštitnog pojasa svakako ovisi od brzine vjetra, klimata gdje se pojas podiže i kulture koje se brane od vjetra. Općenito se smatra, da se pojasevi veće propusnosti podižu u aridnim predjelima, gdje su i brzine vjetra veće, a manje propusni u humidnim područjima gdje su i brzine vjetra manje. Po svojoj konstrukciji vjetrozaštitni pojasevi mogu biti: nepropusni i malo propusni, polupropusni i propusni. Nepropusni i malo propusni vjetrozaštitni pojas podiže se od zimzelenog ili listopadnog drveća i grmlja i u vertikalnom profilu otvori u pojasu na prelazu 5% propusnosti. Kod ovakvog tipa vjetrozaštitnog pojasa zračne struje, vjetar, prolaze preko vrhova stabala i to većom brzinom nego stoje vjetar postiže na otvorenom prostoru. Ovo se događa radi toga jer se prelaskom zračne mase vrhom zaštitnog pojasa sužuje opće proticanje i brzina vjetra se povećava. Dakako, neposredno iza pojasa stvara se zavjetrina u kojoj vlada zatišje, što ima negativni utjecaj za vrijeme visokih temperatura zraka. Zavjetrina je veoma kratka i iza nje se javlja tzv. zračni valjak, horizontalni vihor, koji često seže i do samoga tla i tako izaziva ispuhavanje finih čestica tla i time osiromašuje tlo. U područjima sa snijegom, zimi se ispuhuje snijeg, a ljeti tlo (shema 1. i 2.). 3.1. Nepropusni pojas — Semi-permeable belt: Nepropusni i malo propusni pojasevi izazivaju velike turbulencije u zavjetrini i zaštita od vjetra je na kratkoj udaljenosti od pojasa. U principu nepropusne pojaseve koji se ponašaju poput zida treba izbjegavati, osim kada to traže prilike na terenu i kada to ima opravdanja, glede bržeg rasta i brzog postavljanja pojasa u funkciju. |