DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1996 str. 2     <-- 2 -->        PDF

RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA


DA LI ŠUMARSTVO ZAISTA PRODAJE PITKU VODU, ČIST ZRAK.


ESTETSKI UGOĐAJ EKOLOŠKE FUNKCIJE KOJE STVARA ŠUMA?


U životu se prije ili kasnije otkrije ono što nije dorečeno. To se desilo s
vrednovanjem općekorisnih funkcija šume (koje u praksi nazivamo ekološkim
funkcijama šume), kada su se pred zakonom sreli zastupnici šumarstva i oni
koji su određenu površinu šume predvidjeli u svojim projektima za cestu, bušotinu
nafte, dalekovod, urbani prostor i si.


Jednostavno je riješiti naknadu sirovinske funkcije šume, ali svi ostaju
začuđeni kad se zatraži naknada za ponovno uspostavljanje izgubljenih općekorisnih
funkcija šume. U tom trenutku nastupa "velika igra" oko tumačenja
različitih zakona u prvome redu Zakona o šumama (ZOŠ). Započinje rasprava


o pojedinim riječima u člancima ZOŠ-a koje su tu često stavljene bez dogovora
sa strukom.
Ekološke funkcije šume ušle su u ZOŠ 1978. u skladu sa svjetskim poimanjem
uloge šumskih ekosustava u prostoru, ali i uz veliko protivljenje ondašnjih
komunističkih vlasti, kada se prigovaralo da šumska znanost predlaže
"prodaju kisika".


U međuvremenu mijenjaju se opća poimanja o šumi, Hrvatska postaje
slobodna, a naša vlast donosi Zakon o šumama 1991. godine koji predviđa
nakandu šumarstvu za održavanje ekoloških funkcija šume. Naknada je simbolična
i samo jednim dijelom pokriva troškove održavanja stabilnoga i uravnoteženog
šumskog ekosustava. Prilikom donošenja ZOŠ-a 1991, održavanje
ekoloških funkcija samo je preimenovano u korištenje, a njihova suvremena
podjela nije našla mjesta u novome ZOŠ-u nego je prepisana iz staroga.


Još veću grešku načinili su tvorci novoga Pravilnika o uređivanju šuma
prepisavši zastarjelu podjelu ekoloških funkcija i tako obvezali struku da se
vrati u prošlost.


Ako želimo zadržati ugled koji ima hrvatska šumarska struka i njezina
znanost u svijetu, i dalje ćemo prilikom gospodarenja šumama održavati njihove
ekološke funkcije. Za svaki trajni gubitak šume potrebno je osnovati
novu šumsku površinu jer gubitak dijela fonda hrvatskih šuma znači smanjenje
količine pitke vode, pojavu erozije, pojavu poplava, nečistog zraka,
nepoželjnih klimatskih ekstrema, gubitak ekološke ravnoteže šumovitoga
prostora, smanjenje turističke privlačnosti, gubitak biološke raznolikosti
flore i faune i neraspoloženje pučanstva zbog smanjenja kakvoće okoliša.


Kako bi vratili makar i dio izgubljenoga zbog uništenja šume, potrebno bi
bilo pošumiti puno veću površinu od izgubljene što se kreće u rasponu od 5 do
15 puta, budući da su u mladoj sastojini ekološke funkcije značajno smanjene.


Troškove za osnivanje nove šume mora nadoknaditi onaj koji je prouzročio
gubitak šume iz postojećega šumskog fonda, bez obzira tko je on, privatnik
ili država, jer prirodni okoliš predstavlja nacionalnu vrijednost koju ne smijemo
olako gubiti.


Prof. dr. se. B. Prpić


Naslovna strana — Front page:


Strogi prirodni rezervat BIJELE STIJENE (u pozadini BJELOLASICA)
Strict nature reserve "BIJELE STIJENE" (Bjelolasica in the background)


Photo: A. Frković
Naklada 1550 primjeraka