DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 81 <-- 81 --> PDF |
Trajne pokusne plohe u hrvatskim šumama počele su se osnivati 1977. godine i Prof. dr. Đuro Rauš opisao je 36 izabranih pilot-objekata. Raspored tih pilot projekata vidi se na preglednoj karti. Nadalje naveo je: — Program istraživanja i metodiku rada, OBLJETNICE Akademik BOGOSLAV ŠULEK U povodu 100. obljetnice smrti Hrvatsko-slavonska dvorska kancelarija (u Beču) "dočula je", da se "u hrvatskoj i slavonskoj kraljevini utamanjuju šume (ali se po propisu i ne sade" te je od hrvatsko-slavonskog carskog namjesništva u Zagrebu, tj. Zemaljske vlade, zatražila izvještaj o stanju u šumarstvu i pozvala na poduzimanje mjera za sprečavanje devastacija šuma*). Vjerojatno je to bio povod daje vlada 1865. godine povjerila Bogoslavu Sulek u da napiše knjigu o koristima i gajenju šuma. Bogoslav Šulek rođenje 1816. godine u slovačkom Subotištu, blizu Trnave. Završio je filozofskopravno- višu školu u Bratislavi (tada Požunu). Kako je bio nagluh nije mogao obavljati svečeničke dužnosti te po svršetku školovanja dolazi bratu liječniku u Brod. Ubrzo odlazi u Zagreb, gdje se nakon kraćeg rada u tiskarstvu, uključuje u uredništvo Gajeve Danice i Novina dalmatinsko-horvatskoslavonskim (današnjim Narodnim novinama). Poslije novina posvećuje se prirodoslovnoj struci i *) O. Piškorić: Stanje šumarstva u Hrvatskoj i Slavoniji 1864. godine prema Divald-Eltzu. Šum. listCXV (1981.br. 1-2, str. 73-77. — Dosadašnje rezultate istraživanja, — Osnivače sto trajnih ploha Republike Hrvatske od 1977. do 1990. godine (deset profesora Šumarskog fakulteta), — Znanstvene radnike koji su radili na pojedinim trajnim plohama leksikografiji pa je uz ostalo izdao Jugoslavenski imenik bilja (1879), Njemačko-hrvatski riječnik (1860), Hrvat sko-nje mačko- talijanski rječnik (1874/75) i dr. Kada ne nalazi u hrvatskom jeziku odgovarajuće riječi Šulek ih sam tvori i u tome je njegova neprolazna zasluga. Njegove su npr. riječi podneblje, hranidba, šumište, nadšumar itd. Šulek je sve riječi tvorio u duhu hrvatskog jezika te ga je zacijelo je dovelo medu prvih 14 članova, tadašnje, Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Koristi i gajenje šumah, kako glasi naslov knjige, Šulek je prikazao u tri dijela: u razdoblju 1977-1990. (ukupno 50 raznih struka i iz raznih mjesta), — diplomske radove izrađene na trajnim plohama (od Mljeta do Vinkovaca). Oskar Piškorić, dipl. inž. šum. 1. Korist šumah (str. 7-66.), 2. Naša gora (str. 69-110), 3. Gojenje šumah (str. 111-202) uz Predgovor (str. 3-4) i Opazke (str. 203-219). U prvom dijelu opširno je prikazana ekološko-zaštitna funkcija šume, neposredne koristi s elementima ekonomike. U drugom dijelu, "Naša gora", nalazi se statistički pregled šuma u Hrvatskoj podijeljen na šume u Provincijalu, u području Vojne krajine i u Dalmaciji uz prikaz stanja šuma. U trećem dijelu, "Gajenje šumah", obradio je hrvatkse šume po vrsti drveća i načina uzgoja uz detaljniji prikaz pomlađivanja sastojina. Posebno je obrađeno Kraško područje. U Predgovoru Šulek naglašava da u šumarstvu nije dovoljno samo umovanje nego su potrebna svestrana istraživanja i koristiti iskustva drugih pa za prikazni materijal u tekstu Šulek navodi 67 izvora na hrvatskom, njemačkom, mađarskom i talijanskom jeziku izdanih od 1822. do 1866. godine. Opširniji prikaz ove knjige nalazi se u Šumarskom listu 1966. godine br. 9-10. pod naslovom "Pogled u šumarstvo Hrvatske pred 100 godina". O. Piškorić 435 |