DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 77 <-- 77 --> PDF |
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI PRVI SASTANAK HRVATSKE KOMISIJE ZA TOPOLU Dana 14. rujna 1995. održanje u lugarnici Kondrić kod Đakova prvi sastanak Hrvatske komisije za topolu. Hrvatska komisija za topolu osnovana je Zaključkom Ministarstva poljoprivrede i šumarstva od 14. kolovoza 1995. godine. Ovom sastanku prethodilo je okupljanje budućih članova 12. srpnja 1995. godine, također u Kondriću, kada je i definiran prijedlog za članstvo, te predložen okvir za djelokrug rada Komisije. Za predsjednika Komisije imenovan je mr. Pavle Vratarić, a za zamjenika Josip Sikora. Članovi Komisije su: dr. Joso V u k e 1 i ć, Verica Cvek, Dubravko M oj a š, dr. SlavkoMatić, dr. Ante Krstinić, dr. Joso Grač an, dr. Branimir Mayer, Vjekoslav Mikić, Milan Žgela, Branko Belčić, Josip Barulek, Ondrej Lovaš, Sjepan Vidaković, Stanko Antunović, te Dragomir Pf eif er koji je tajnik Komisije. Od ideje o osnutku do osnivanja proteklo je dosta vremena pa evo nekoliko važnijih događaja koji su značajni za osnutak Komisije. 9. ožujak 1992. godine Inicijativa za članstvo Republike Hrvatske u Međunarodnoj komisiji za topolu inače specijaliziranoj ustanovi FAO, organizacije UN-a za hranu i poljoprivredu. 2. srpanj 1992. godine Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva uputilo je drugi put (nakon prijema u UN) zahtjev za priznavanje Republike Hrvatske kao zemlje članice Međunarodne komisije za topolu. 7. kolovoz 1992. godine Dva formalna pisma Ministarstva poljoprivrede i šumarstva generalnom direktoru FAO-a: Prijava za članstvo u Međunarodnoj komisiji za topolu, te Izjava o prihvaćanju Konvencije Međunarodne komisije za topolu radi informacije o učinjenom. 16. rujan 1992. godine Zagreb - prvi sastanak u svezi s osnivanjem Hrvatske komisije za topolu 22. do 25. rujna 1992. godine Na 19-om zasjedanju Međunarodne komisije za topolu održanom u Zaragozi, Španjolska, glasovalo se o prijemu Republike Hrvatske u članstvo Međunarodne komisije za topolu, te je tom prigodom Hrvatska primljena za punopravnog člana. 19. ožujka 1993. godine Generalni direktor FAO-a obavještava naše Ministarstvo za vanjske poslove, o prijemu Republike Hrvatske u Međunarodnu komisiju za topolu. Obavijest o našem prihvaćanju Konvencije poslana je svim članicama Komisije i Organizacije UN. Približavanje 20. zasjedanja Međunarodne komisije za topolu koje je zakazano za 1. do 4. listopad 1996. godine u Budimpešti, nametnulo je i intenziviranje rada Hrvatske komisije za topolu. U tom smislu je na sastanku 14. do 15. rujna 1995. donesen program rada, izabrane su radne skupine Komisije, kao i zaduženi nositelji izrade Državnog izvješća za potrebe Međunarodne komisije za topolu. Program rada Hrvatske komisije za topolu sastoji se od šest osnovnih dijelova: 1. Promicanje i razvoj uzgoja i zaštite topola i vrba u okviru Šumsko-gospodarskog područja. U okviru ovog dijela osnovni su zadaci: izrada prijedloga kriterija za utvrđivanje intenziteta gospodarenja ovisno o staništu i gospodarskom interesu, utvrđivanje optimalne tehnike i tehnologija sadnje u prirodnim i promijenjenim uvjetima, uvođenje novih selekcija topola i vrba, te očuvanje genofonda autoktonih vrsta rodova Populus i Salix, posebno za crnu topolu (Populus nigra) osnivanjem mreže zaštićenih sastojina (Euro- program). 2. Koordinacija izrade projekta sadnje topola i vrba i osiguranje financijske potpore osobito stranog kapitala, s naslova razvoja ruralnog gospodarstva. 3. Promicanje značaja uzgoja topola i vrba u zaštiti okoliša i drugih opće korisnih funkcija koje osiguravaju šume, kulture i plantaže topola i vrba. 4. Promicanje i razvoj uzgoja i zaštite topola i vrba na vanšumskim zemljištima. U okviru ovog dijela osnovni su zadaci: - Izrada katastra potencijalnih površina za sadnju topola i vrba na privatnom i državnom posjedu - Predlaganje izmjena propisa u svezi sa sadnjom topola i vrba na vanšumskim površinama u cilju poticanja proizvodnje, posebno na privatnom posjedu - Izrada praktičnih naputaka za sadnju, njegu i zaštitu topola i vrba - Izrada praktičnih naputaka za združenu sadnju sa sjetvom ratarskih kultura |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 78 <-- 78 --> PDF |
- Organizacija proizvodnje sadnog materijala za potrebe vanšumskog uzgoja topola i vrba - Praćenje distribucije sadnica i uspjeha sadnje - Organizacija preventivnih i represivnih mjera zaštite novopodignutih plantaža i kultura - Sadnja demonstracijskih objekata u različitim područjima Države 5. Koordinacija transfera znanstveno-istraživačkog rada korisnicima 6. Sudjelovanje u radu Međunarodne komisije za topolu pri FAO i u njenim tijelima, sukladno prihvaćenoj konvenciji Program rada Komisije će nastojati ostvariti putem svojih pet radnih skupina za čiji rad su odgovorni njihovi voditelji. Radne skupine su: - Radna skupina za tehniku i tehnologiju pod vodstvom Josipa Sikore , dipl. inž. šum. - Radna skupina za oplemenjivanje pod vodstvom dr. Ante Krstinića - Radna skupina za zaštitu pod vodstvom Ondreja Lovaša , dipl. inž. šum. - radna skupina za iskorištavanje i korištenje drveta pod vodstvom dr. Ante Krpana - Radna skupina za ekonomiku i organizaciju pod vodstvom mr. Pavla Vratarića Državno izvješće koje će biti podneseno na slijedećem sastanku Međunarodne komisije biti će sači njeno za četiri zadana područja: Politika i zakonodavstvo, za što je zadužen mr. Pavle Vratarić Statistički i gospodarski podaci, za što je zadužen Josip S i k o r a, dipl. inž. šum. Tehnički podaci, za što je zadužen dr. Ante Krstinić Opće informacije, za stoje zadužen mr. Pavle Vratarić Nakon podjela zaduženja drugi dio sastanka je protekao uz videoprojekciju filma koji je svojim prvim dijelom bio svojevrsna prezentacija Magistarskog rada Stjepana Plantaka, pod naslovom "Racionalizacija izabranih uzgojnih radova", a svojim drugim dijelom dao prikaz različitih faza prirodnog pomlađivanja mekih listača, te prikaz plantažiranja selekcioniranim klonovima topola. Završetkom videoprojekcije počela su izlaganja pripremljena za ovaj sastanak po temama kako slijedi: Josip Sikora, Općenito o šumama poplavnog područja s posebnim osvrtom na prirodne šume Stjepan Vi đakovi ć, Rasadnici topola i vrba u Hrvatskoj Stanko Antunović, Tehnologija podizanja plantaža i intenzivnih kultura topola i vrba Ondrej Lovaš , Zaštita topola i vrba na području Uprave šuma Osijek Ondrej Lovaš , Utjecaj intenzivnog uzgoja topola na gospodare nje šumama osječko-valpovačkog područja Dr. Joso Gračan , Realizacija Programa znanstveno-istraživačkog rada Dr. Ante Krstinić izvijestio je Komisiju o boravku u Institutu u Casale Monferratu te podnesenom referatu na sekciji Eurogen. Drugi dan sastanka, članovi Hrvatske komisije za topolu iskoristili su za terenski obilazak izabranih objekata na području šumarija Osijek i Valpovo, te su pri tome pokazali veću upornost od upornosti kiše koja je tih dana obilno zalijevala okolicu Osijeka. Objekti uključeni u terenski obilazak bili su: rasadnik Višnjevac s posebnim zadržavanjem kraj sustava za navodnjavanje, Komparativni nasadi topola Pampas i Španjolska ada, te plantaža Viljan - cv. Constanzo na preuzetom tzv. "marginalnom zemljištu". Na kraju zanimljivo je reći da se stvara tradicija oko sustava za navodnjavanje u rasadniku Višnjevac jer je i ovaj put uslijed jake kiše i velikog blata, kao i u nekoliko navrata ranije, demonstracija sustava bila nemoguća. "Prirodna" kiša je i ovom zgodom onu "umjetnu" natjerala da ostane po strani. Dragomir Pfeifer |