DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 7 <-- 7 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630* 425.9 (001) Šumarski list br. 11 — 12, CXIX (1995), 361—371 PROPADANJE SUMA KAO POKAZATELJ PROMJENE EKOLOŠKIH UVJETA U ATMOSFERI FOREST DIEBACK AS A MANIFESTATION OF THE ECOLOGICAL CHANGES IN THE ATMOSPHERE Ivica TIKVIĆ*, Zvonko SELETKOVIĆ*, Igor ANIĆ* SAŽETAK: Procjena oštećenosti šuma u Hrvatskoj u 1993. godini provedena je na 84 bioindikacijske točke (točke mreže 16x16 km Gauss-Kriigerova koordinatnog sustava), a 1994. godine na 89 točaka. Procjenjivana je osutost i požutjelost krošanja. Rezultati procjene oštećenosti prikazani su za glavne vrste listača i četinjača. Utvrđena je prosječna oštećenost (osutost) od 37.9% u 1993. godini i 53.8% u 1994. godini. Kod četinjača je iznosila u 1993. godini 45.1%, a kod listača 36.2%. Nešto veća oštećenost utvrđena je u 1994. godini i iznosila je kod četinjača 56.8%, a kod listača 53.1%. Najviše su bila oštećena stabla obične jele (87.5% — 1993.; 81.2% — 1994.), zatim hrasta lužnjaka (60.6% — 1993.; 81.8% — 1994.) i hrasta kitnjaka (52.2% — 1993.; 71.9% — 1994.). Indeks oštećenosti stabala, odnosno stabla s osutošću krošnje većom od 25% (stupnjevi oštećenja 2, 3 i 4) najveći je bio 1994. godine u odnosu na posljednjih pet procjena: 1987. je iznosio 7.9%, 1988. — 10.2%, 1990. — 9.9%, 1992. — 15.2%, 1993. — 19.2%, a 1994. iznosio je 28.8%. Posebno su analizirani uvjeti u atmosferi, priroda i izvori kiselosti atmosfere, te depozicija i učinci zračnih polutanata na šumske ekosustave. Razmatrane su i mjere putem kojih bi se u budućnosti trebala osigurati stabilnost šumskih ekosustava. 1. UVOD — Introduction Jasno je da su šume i šumska zemljišta vrijedno pribla se suše i zbog poremećenih prirodnih uvjeta života. rodno bogatstvo koje pokriva oko 31,8% ukupne poKada se osuši veliki broj stabala ili cijele sastojine govršine našega planeta. Same šume zauzimaju oko petivorimo o propadanju šuma. Katastrofalni karakter tanu Zemljine kopnene površine. Europa sudjeluje u šumkvih pojava pokazuje da se radi o procesu koji odstupa skoj površini svijeta s oko 5%. Današnja vrijednost svod prirodnog procesa sušenja pojedinih stabala. jetskih šuma nije izražena samo u gospodarskoj vrijedSušenje šuma katastrofalnih razmjera u Europi i Sjenosti, nego još i više u ekološkoj i socijalnoj vrijednovernoj Americi dovelo je do poremećaja u normalnom sti, koje sve više dobivaju na važnosti. gospodarenju. Budući da su šume vrijedan obnovljivi Sušenje stabala svih vrsta drveća rezultat je borbe resurs, to je izazvalo veliki zamah istraživanja uzroka za opstanak i prirodnog odumiranja stabala. Ono se javte pojave i mjera zaštite. Jedno od istraživanja bazira lja u većem ili manjem opsegu u svim sastojinama. Sta-se na praćenju oštećenosti stabala prema dogovorenoj metodi i to na međunarodnoj razini. Europske zemlje su prihvatile metodu Komisije europske zajednice za šu * Dipl. inž. Ivica Tikvić, prof. dr. se. Zvonko Seletkovic, dipl. inž. Igor marstvo i uzgajanje šuma koju od 1987. godine primje Anić, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb njujemo i mi u Hrvatskoj. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 8 <-- 8 --> PDF |
. Tikvić. Z. Seletković, I. Anic: PROPADANJE SUMA KAO POKAZATELJ PROMJENE EKOLOŠKIH UVJETA . Šumarski list br. 11 —12, CXIX (1995), 361—371 Podaci procjene oštečenosti šuma na nacionalnoj razini koriste se kao osnova za kontinuirano praćenje i dokumentiranje opsega i razvoja oštečenosti šuma u Europi. Danas postoje dva programa koji se bave ovom problematikom. Prvi je Međunarodni kooperativni program procjene i pračenja učinaka zračnog zagađenja na šume (International Cooperative programme on the Assessment and Monitoring of Air Pollution Effects on Forests of UN/ECE). Drugi je Zaštita šuma Europske Zajednice od atmosferskog zagađivanja (Protection of the Community´s Forests against Atmospheric Pollution). Zagađivanje zraka razmatra se s posebnim naglaskom kod utvrđivanja uzroka propadanja šuma. Stoga smo analizirali uvjete u atmosferi, izvore kiselosti atmosfere, te depozicije i učinke zračnih polutanata na šumske ekosustave. Želimo ukazati na činjenicu da propadanje šuma na nacionalnoj i svjetskoj razini nije samo šumarski problem nego problem cijele nacionalne i svjetske zajednice. KISELOST ATMOSFERE — Atmospheric acidity Kod razmatranja kiselosti moramo naglasiti da pH otopine ne predstavlja ukupnu kiselost otopine, več koncentraciju kiselina u razrjeđenom obliku. Kiselost otopina kao relativno jednostavan termin postaje kompliciran u slučaju razmatranja atmosferske vode (koja dolazi u obliku oblaka, magli i oborina). Razlog tome je prisutnost ugljik(IV)oksida (C02) u zraku. Stoga se pH vrijednost od 5,6 na temperaturi od 10 °C smatra točkom neutralnosti. To znači da su vode atmosfere kisele ako je njihov pH niži od gore navedene vrijednosti. Nadalje u zraku se nalaze i različite kisele čestice aerosola kao i plinovi koji mijenjaju pH atmosferskih voda. 2.1 Priroda atmosferske kiselosti Nature of atmospeheric acidity Atmosferska opažanja u različitim dijelovima svijeta pokazala su da su S042, NO, i Cl" najvažniji anioni u oborinama (Tablica 1). U kontinentalnim prilikama kiselost je prouzročena uglavnom sulfatnom (H2S04) i nitratnom kiselinom (HNO,), dok u oceanskim prilikama dimetil sulfid (DMS) igra važnu ulogu u kontroli kiselosti atmosfere. Dobro je dokumentirano da H2S04 i HNO, u zraku i u atmosferskoj vodi nastaju od plinova emitiranih iz prirodnih ili antropogenih izvora. Naj Prosječni sastav oborinske vode sakupljene u južnoj Švedskoj 1970. god. Tablica 1 Average composition of precipitation water collected in southern Sweden in 1970 Table 1 Kationi Koncentracija Anioni Koncentracija Cations Concentration Anions Concentration (ueq litra ´) (ueq litra ´) H+ 52 so4 2 70 Ca2+ 14 NO,31 Mg2+ 8 Cl 18 K+ 3 Na+ 15 NH/ 31 Ukupno 123 119 Prema: Swedish Ministry of Agriculture, Acidification Today and Tomorrow. Risbergs Tryckeri A.B., Uddevalla, Sweden. 1982. važniji takvi plinovi su sumpor(IV)oksid (S02) i dušik (II) oksid (NO). Iznad kontinenata sumporvodik (H.S) ima mali utjecaj na atmosfersko zakiseljavanje. Stanje u Americi je veoma slično stanju u Europi, i tamo je doprinos S042 iona kiselosti oborina tri puta važniji od NO," iona. 2.2 Koncentracija kiselih čestica u atmosferi — Concentrations of acidic compounds in the atmosphere Relativno veliki broj čestica uključen je u kontrolu kiselosti atmosfere. Prostorna raspodjela koncentracije sumpornih i dušičnih oksida u površinskom sloju atmo |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 9 <-- 9 --> PDF |
I. Tikvić. Z. Sclctković, I. Anic: PROPADANJE SUMA KAO POKAZATELJ PROMJENE EKOLOŠKIH UVJETA . Šumarski list br. I 1 —12. CXLX (1995), 361—371 Slika 1 Prostorna raspodjela koncentracije SO -(a) i N(b) u površinskom zraku iznad Europe. Figure 1 Spatial distribution of the concentration of (a) SO,-S and (b) NO,-N in the surface air over Europe. js, Py^ ju.gSm-3 /^1 J 1 f 1 J 15 <^y-^S^~^^ žt\ «—-^7 i i ijryyF^—-——-^9 ´ "r-UVsT v ^ 11 / \ t v .—zig^;. —, :^r_-9 11 : Prema Popovics, M.. Szepesi, D. and Horvath, L., Territorial and temporal variations of air and precipitation quality for Europe (in Hungarian). Idojaras, 90 (1986) 131-42. sfere iznad Europe prikazana je na Slici 1. Podaci su dijelu promatranog područja, slično kao i kod raspodjele dobiveni na temelju mjrenja izvršenih u različitim programima monitoringa između 1978. i 1982. godine. Možemo vidjeti da su maksimalne koncentracije utvrđene u zraku iznad središnjeg (centralnog), najnaseljenijeg dijela europskog kontinenta, gdje je proizvodnja energije kao i prometna gustoča najveća. Koncentracija sumpor( IV)oksida (SOJ i dušik (IV) oksida (NOJ imaju svoje maksimalne vrijednosti za vrijeme zime, a minimalne za vrijeme ljeta. Republika Hrvatska nalazi se u području niskih koncentracija SO, i NO,. Prostorna raspodjela čestica SOJ u Europi je karakterizirana s dva maksimuma: u zapadnom i u istočnom Oblici sumpora u atmosferskom kruženju Terms of the globalatmospheric cycle od sulfur Emisije (Tmol god1) Emissions * Antropogeni SO, 2,47 Morska sol 1,37 Vulkani 0,06 DMS (kontinent) 0,15 DMS (oceani) 1,10 Izgaranje biomase 0,20 Ukupno 5,35 SO,. 2.3. Kruženje tvari u atmosferi — Atmospheric cycle Kruženje vode i kiselih čestica u jakom je međuodnosu. Voda ima važnu ulogu u kontroli kruženja tih čestica u atmosferi. Sto se tiče sumpora iz Tablice 2 vidljivo je da učešće antropogenih emisija iznosi oko polovice ukupno oslobođenog sumpora. To znači da u globalnom smislu ljudska aktivnost znatno mijenja tok kruženja atmosferskog sumpora i kao posljedicu toga kiselost depozicija. Tablica 2 Tabe 2 Depozicije Depositions (Tmol god"1) SO, 1,50 SOJ (morska sol) 1,37 SOJ (ekscesi) 1,93 4,80 Prema: Meszaros, E. & Varhelyi G., An evaluation of the possible effects of antrhopogcnic sulfate particles on the precipitation ability of clouds. Idojaras, 86(1982)76-81. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 10 <-- 10 --> PDF |
I. Tikvić. /.. Selctković, I, Anič: PROPADANJE SUMA KAO POKAZATELJ PROMJENE EKOLOŠKIH UVJETA . Šumarski list br. U —12, CXIX (1995). 361—371 Podaci u Tablici 3 pokazuju nam da sklad između izvora i taloženja dušičnih oksida (NO„) nije kao kod sumpornih spojeva. Ljudska aktivnost igra i ovdje važnu ulogu u kontroli kruženja atmosferskog NOx. Kruženje klora u atmosferi nije još dovoljno poznato. Ve Ukupni sadržaj atmosferskog NOx Global atmospheric budget of NOx Izvori Sources Izgaranje fosilnih goriva Spaljivanje biomase Munja Mikrobiološka aktivnost u tlu Oksidacija NH^ Ukupno (Tmol god"1) 1,50 0,86 0,57 0,57 -0,36 3,86 Prema: Logan J. A., Nigrogcn oxides in the tropsphere: global and regional budgets. J. Geophys. Res., 88 (1983) 10785-807 Izvori atmosferskog klora Global atmospheric sources of gaseous chlorine Izvori Sources Oslobođeno iz morske soli Antropogeni Vulkani Oblici iz CH3C1 Spaljivanje biomase Ukupno Prema različitim autorima 2.4 Porijeklo atmosferske kiselosti mospheric acidity Sources of at- Kiselost atmosfere uzrokovana je prirodnim i antropogenim putem. Od prirodnih izvora koji doprinose kiselosti atmosfere spominjemo vulkane. Općenito se smatra daje dominantan plin kod erupcije vulkana sumporne vrste i to sumpor(IV)oksid (S02). Prosječan odnos S02/H2S kod erupcije vulkana St. Helens 1980. godine iznosio je oko 7. Ugljik-disulfid (CS2) karbonilsulfid (OCS) bili su iznad iznosa koji su se mogli izmjeriti. Prosječni S042" bio je mali dio ukupnog sumpora, reda veličine oko 5%. U atmosferi se PL.S prevodi u SO, i otuda eventualno u sulfatnu kiselinu (H2S04) s potencijalnim kiselinskim učinkom oborine. Danas u svijetu ima oko 600 aktivnih vulkana, međutim manje lika većina atmosferskog klora potječe iz morske soli tako da ovdje ljudska aktivnost nema neko veće značenje na ukupan sadržaj klora u atmosferi (Tablica 4). O ukupnom atmosferskom kruženju organskih kiselina ima malo kvanititativnih informacija. Taloženja Sinks Mokra depozicija Suha depozicija Tablica 3 Tabe 3 (Tmol god"´) 0,86-3,00 0,86-1,60 1,72-4,60 Tablica 4 Table 4 (Tmol god"1) 1,01 0,18 0,02 0,06 0,005 1,28 od 10% njih su aktivni u tijeku jedne godine. Većina autora slaže se daje prirodna emisija sumpora istog reda veličine kao i antropogena, ali ipak neznatno veća od antropogene emisije (Tablica 5). Dušični spojevi u atmosferi su N20, NO, N02, i NOx (Tablica 6). Dušik(I)oksid (N20) oslobađa se iz tla djelovanjem bakterija. Emisija NO i NO iz tla nastaje aktivnošću nitrofilnih bakterija u aerobnim uvjetima i denitrofilnih bakterija u anaerobnim uvjetima. Nitrofilne bakterije koje oksidiraju NH4+ u nitrite i nitrate vrlo su važne. Spaljivanje biomase takođe je jedan od izvora pojave dušičnih spojeva u atmosferi. Pod ovim pojmom razumijeva se spaljivanje vegetacije koje nastaje kod čišćenja zemljišta u tropima, zatim spaljivanje savana, upotreba drva kao goriva i šumski požari. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 11 <-- 11 --> PDF |
I. Tikvić, Z. Seletković, I. Anić: PROPADANJE SUMA KAO POKAZATELJ PROMJENE EKOLOŠKIH UVJETA . Šumarski list hr. 11 — 12, CXIX (1995). 361—371 Ukupne emisije sumpora prema različitim autorima (Tg S god1) Tablica 5 Global sulphur emissions according to different authors (Tg S year1) Table 5 Grant Ryabo-Cullis & Moller Other et al. shapko Hirschler (1976) (1983.) (1980) (1984) (1981-85.) Prirodni izvori Vulkani 3 28 5 <2 Eolske emisije -20 -- Biogeni plinovi iz tla 5 18 48 35 64 Biogeni plinovi iz vode 27 23 50 35 39 Morska vodena prašina 44 140 44 171 Ukupna prirodna Ukupni izvori NOx prema različitim autorima (Tg N god1) Tablica 6 Global sources of NOX according to different authors (Tg N year1) Table 6 Enhalt & Logan Stedman & Drummond Shetter (1982) (1983) (1983) Prirodni izvori Munje 5 (2-8) 8(2-20) 3(2) NH1 oksidacija 3,1 (1,2-4,9) 1-10 1(2) Iz stratosfere 0,6 (0,3-0,9) 0,5 1(2) Biogena proizvodnja 5,5(1-10) 8(4-16) 10(2) Spaljivanje biomase 11,2(5,6-16,4) 12 (4-24) 5 (3) Ukupno 25 33 20 Antropogeni izvori Izgaranje goriva 13,5(8,2-18,5) 21 (14-28) 20(1,1) Kao što je ranije rečeno spojevi klora u atmosferi jedeći značajan izvor emisija sumpora. Talionice, rafiuglavnom su prirodnog porijekla. Glavni prirodni izvor nerije ulja, industrija celuloze (lokalna emisija), cemenklora je morska emisija metil klorida (CK,C1) koji se tna, kemijska i staklarska industrija značajni su proiprevodi u atmosferi u klorovodik (HC1). zvođači emisija. I organske kiseline prirodnog porijekla su prisutne Tablica 7 pokazuje raspodjelu S02, NOx i HC1 emiu atmosferi. Analize oborina sakupljenih na mjestima sija iz različitih izvora u Ujedinjenom Kraljevstvu (UK). uzduž cijelog svijeta pokazale su široko rasprostranje-Kako se vidi elektrane proizvode blizu 75% ukupnih nje organskih kiselina. Mravlja (HCOOH) i octena kinacionalnih emisija S02, rafinerije i ostala industrija daselina (CH,COOH) obično su pronađene s mravlojm ljih 18%, a domaćinstva i javne komercijalne kategorikao glavnom kiselinom. je samo 7%. Ova slika će se vjerojatno postupno mjenjati u slijedećim desetljećima s promjenama upotrebe Antropogeni izvori koji utječu na atmosfersku kise goriva, uzimajući u obzir lagano povećanje upotrebe nu lost su brojni. Na prvom mjestu je izgaranje fosilnih goklearne energije, kao i uvođenje odsumporavanja gori riva. Sumpor je prisutan kao značajan onečišćivač u većine industrijskih goriva s izuzetkom prirodnog plina. vih plinova na nekim postojećim elektranama na ugljen, U naftnim derivatima iznosi sumpora su su opsega makao i kroz projekte novih elektrana. nje od 0,05 težinskih % za benzin, manje od 0,3 težinEmisije NOx u UK govore nam o dominaciji ceska % za dizel gorivo ili plinsko ulje, do preko 3 težinstovnog prometa (45%) i elektrana (35%) kao glavnih ska % za neka uljna goriva. Industrijski procesi su sliizvora. Usporedne vrijednosti za cijelu Europu su 43% |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 12 <-- 12 --> PDF |
I. Tikvici, Z. Seletković, I. Anić: PROPADANJE ŠUMA KAO POKAZATELJ PROMJENE EKOLOŠKIH UVJETA . Šumarski list br. 1 1 — 12. CXIX (1995), 361—371 Godišnje emisije (lfft) SOv NOx i HCI u UK Tablica 7 Anual UK emissions (103t)"of SO,, NOv and HCI Table 7 Izvori Sources Domaćinstva Javne usluge Elektrane Rafinerije Poljoprivreda Ostala industrija Željeznički prijevoz Cestovni prijevoz Spaljivanje u polj. Ukupno Postotak ukupne potencijalne kiselosti SO, NOx HCL Emisije Emissions % Emisije Emissions % Emisije Emissions % 171 4 74 3 22 9 106 3 61 3 2 1 2830 73 809 35 178 69 162 4 43 2 -- 8 -4 --- 539 14 236 10 39 15 4 -35 2 -- 46 1 1031 45 0,4 - --12 1 16 6 3867 100 2303 100 257 100 68 28 4 Podaci za S02 i NOX su iz 1987. godine, a podaci za HCI su prema: Lightowerls, P. J. & Cape J. N., Sources and fate of atmospheric HCI in the UK and Western Europe. Atmos. Environ., 22(1988) 7-15. i 28%. Emisije HCI dolaze pretežno iz elektrana uprakuje 2/3, NOx manje od 1/3 a HCI ostalo. Ovo je privo zbog toga što je ugljen glavno gorivo. kaz za cijelo područje UK, dok se lokalno javljaju raU Tablici 7 prikazan je postotak ukupne potencijalzlike. ne kiselosti prouzročene od ova tri polutanta. SOz uzro MATERIJAL I METODE — Materials and methods Metodologija procjene oštećenosti stabala zasniva se na načelu uzoraka. Stajališta promatranih površina (ploha) nalaze na presjecištima kilometarske mreže Gauss- Kriigerovog koordinatnog sustava. Ovdje razlikujemo tri tipa kvadratne mreže: 2-kilometarsku (dopunsku), 4kilometarsku (osnovnu) i 16-kilometarsku mrežu (tzv. bioindikacijsku mrežu). Za procjenu oštećenosti stabala u odraslim sastojinama izabrana su na promatranim površinama po 24 stabla, koja su označena i na kojima se vrši procjena kroz duži niz godina. Procjena oštećenosti stabala obavlja se vizualnim putem, uz popunjavanje popisnih obrazaca. Da bi rezultati procjene bili što kvalitetniji, odnosno da bi se uskladili kriteriji popisivača, izrađeni su i posebni priručnici sa slikama krošanja i određenim postotkom osutosti. Isto tako se održavaju i povremeni seminari na kojima se teoretski i praktično obavlja uvježbavanje popisivača i usklađuju kriteriji. Procjena se obavlja u srpnju ili kolovozu. REZULTATI ISTRAŽIVANJA — Results Poremećaj prirodne ravnoteže uvjetovan tehnološkim i industrijskim napretkom, utječe na stabilnost i postojanost šumskih ekosustava. Posljedica tog poremećaja je sušenje i propadanje naših najvrjednijih hrastovih i jelovih sastojina (Tablica 8). Važno je napomenuti da je i u prošlosti dolazilo do sušenja stabala pojedinih vrsta. Tako je kod nas zabilježeno sušenje hrasta lužnjaka još početkom ovoga stoljeća (1910. godine), ali je današnja pojava karakterizirana sušenjem stabala gotovo svih glavnih vrsta drve |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 13 <-- 13 --> PDF |
I. Tikvić, Z. Selctković, I. Anić: PROPADANJE ŠUMA KAO POKAZATELJ PROMJENE EKOLOŠKIH UVJETA . Šumarski list br. I 1 — 12, CXIX (19951, 361—371 Postoci osutosti stabala u Republici Hrvatskoj Tablica 8 Percentages of defoliation in Croatia Table 8 VRSTA DRVEĆA GODINA 0 % PO STUPNJU OŠTEĆENJA 1 2 3+4 BROJ STABALA ZNAČAJNO OŠTEĆENO 2+3+4 UKUPNO 1987 1988 1990 1992 1993 1994 0-10% 73.2 67.1 69.3 57.9 62.0 46.2 11-25% 18.9 22.7 20.8 26.9 18.8 25.0 26-60% 6.0 7.8 7.9 12.5 16.6 24.6 >60% 1.9 2.4 2.0 2.7 2.6 4.2 N 29176 47496 47547 25653 2016 2174 % 7.9 10.2 9.9 15.2 19.2 28.8 LISTACE 1987 1988 1990 1992 1993 1994 0-10% 76.8 69.1 72.1 58.9 63.7 46.8 11-25% 17.2 21.9 19.7 27.8 20.7 26.8 26-60% 4.6 6.8 6.5 11.1 13.8 22.4 >60% 1.4 2.2 1.7 2.2 1.8 4.0 N 26009 40981 41412 21717 1621 1767 % 6.0 9.0 8.2 13.3 15.6 26.4 ČETINJAČE 1987 1988 1990 1992 1993 1994 0-10% 44.4 55.0 50.3 52.3 54.9 43.3 11-25% 32.9 27.8 28.7 21.7 11.2 17.4 26-60% 17.2 13.9 17.6 20.5 28.1 34.1 >60% 5.5 3.3 3.4 5.5 5.8 5.2 N 3167 6605 6135 3936 395 407 % 22.7 17.2 21.0 26.0 33.9 39.3 Osutost stabla po vrstama drveća u Republici Hrvatskoj Defoliation for some coniferous and broadleaved trees in Croatia Tablica 9 Table 9 VRSTA Godine 0 1 2 3+4 Značajno oštećeno 2+3+4 Abies alba 1987 1988 1990 1993 1994 27.8 24.2 24.4 12.5 18.8 33.7 39.2 32.2 16.7 15.8 27.0 28.5 35.7 58.3 53.5 12.8 8.1 7.7 12.5 11.9 39.8 36.6 43.4 70.8 65.4 Quercus robur 1987 1988 1990 1993 62.3 61.8 61.9 39.4 28.8 30.1 23.1 24.9 7.2 6.3 11.1 30.7 1.7 1.8 4.0 5.0 8.9 8.1 15.1 35.7 Quercus petraea 1987 1988 1990 1993 1994 72.1 63.4 67.9 47.8 28.1 20.6 26.2 21.7 19.3 33.3 0.1 7.8 8.2 31.1 36.5 2.2 2.6 2.1 1.8 2.1 2.3 10.4 10.3 32.9 38.6 Fagus sylvatica 1987 1988 1990 1993 1994 80.6 72.1 77.6 73.9 67.3 14.4 20.7 16.9 21.8 24.7 4.1 6.0 5.0 4.3 7.5 0.9 1.2 0.5 0 0.4 5.0 7.2 5.5 4.3 8.0 Pinus halepensis 1993 1994 72.7 37.3 8.7 18.7 18.0 38.1 0.6 6.0 18.6 44.1 Pinus nigra 1993 1994 63.9 64.5 9.0 15.6 19.7 19.9 7.4 0 27.1 19.9 367 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 14 <-- 14 --> PDF |
I. Tikvić, Z. Seletković. I. Anić: PROPADANJE ŠUMA KAO POKAZATELJ PROMJENE EKOLOŠKIH UVJETA . Šumarski list br. 11 — 12. CXIX (1995), 361—371 ča, kao i svih dobi. Do danas je u Republici Hrvatskoj obavljeno šest procjena oštećenosti stabala. Procjena oštećenosti šuma u Hrvatskoj u 1993. godini provedena je na 84 bioindikacijske točke (točke mreže 16x 16 km Gauss-Kriigerova koordinatnog sustava), a 1994. godine na 89 točaka. To znači daje svake godine procjenjivano preko 2000 stabala svih vrsta. Ako promotrimo procjene osutosti stabala svih vrsta, možemo zaključiti da se stanje od 1987. godine do danas postupno pogoršava. Kod opće oštećenosti stanje se u dva navrata neznatno popravilo (1990. i 1993. god.), međutim postotak značajno oštećenih stabala je gotovo u stalnom porastu. Iz Tablice 8 možemo vidjeti daje u 1994. godini došlo do značajnog povećanja u stupnju 2 što je izravno utjecalo na postotak značajno oštećenih stabala u toj godini. Listopadne vrste drveća za koje se smatralo da su manje izložene sušenju pokazuju u zadnjih nekoliko godina značajan porast oštećenih stabala. Postotak značajno oštećenih stabala je od 1992. god. do 1994. godine gotovo udvostručen (od 13—26%). Kod četinjača sta Osutost stablu po vrstama drveća u Republici Hrvatskoj Defoliation for some coniferous and broadleaved trees in Croatia Zemlja — Country 1986 1987 1988 Portugal Španjolska 8.3 9.7 1.3 6.9 Francuska 8.3 9.7 6.9 Italija Grčka 17.0 Bugarska 8.1 3.6 7.4 Rumunjska Mađarska 7.5 Hrvatska 7.9 10.2 Slovenija Austrija Švicarska 12.0 15.0 12.0 Njemačka 18.9 17.3 14.9 Nizozemska 23.3 21.4 18.3 Velika Britanija 22.0 25.0 Češka Slovačka 38.8 Poljska Švedska 20.4 Finska 12.1 16.1 ZAKLJUČAK Brojna istraživanja vezana uz problematiku propadanja šuma pokazuju da se radi o problemu kompleksne naravi. Danas nam je jasno daje u tim šumama došlo do poremećaja ekološke ravnoteže. Zagađivanje zraka otpadnim tvarima odražava se izravno i neizravno na tu ravnotežu. Zbog poremetnje fizioloških procesa u biljci se javljaju simptomi djelovanja štetnih tvari u nje je i dalje najnepovoljnije. Postotak značajno oštećenih stabala je u porastu (od 20% povećao se na gotovo 40%). Ako promotrimo oštećenost stabala prema vrstama drveća uočavamo daje došlo do pogoršanja stanja naročito kod hrasta lužnjaka pa i kod hrasta kitnjaka, dok obična bukva i dalje pokazuje visoku stabilnost s relativno malim pogoršanjem stanja u razdoblju procjene oštećenosti od 1987. godine do danas. Naša najoštećenija vrsta drveća i dalje je obična jela (Abies alba Mill.), kod koje je u posljednje vrijeme utvrđeno više od 80% oštećenih stabala, odnosno više od 65% značajno oštećenih stabala (Tablica 9). Rezultati procjene oštećenosti stabala po upravama šuma iz 1994. godine pokazali su daje u Upravama šuma Buzet, Senj, Delnice i Ogulin postotak značajno oštećenih stabala iznad 40%. To je sukladno ranijim rezultatima, koje prikazujemo na slici 2. Uočavamo daje i dalje u području Gorskog kotara najintenzivnije sušenje stabala. Tablica 10 Table 10 1989 1990 1991 1992 1993 X 9.1 30.7 29.6 22.5 7.3 16.8 5.6 7.3 7.1 8.0 8.3 7.7 5.6 7.3 7.1 8.0 8.3 7.7 16.4 18.2 17.3 12.0 17.5 16.9 18.1 21.2 17.1 24.9 29.1 21.8 23.1 23.2 17.7 9.7 16.7 20.5 15.6 12.7 21.7 19.6 21.5 21.0 17.3 9.9 15.6 19.2 12.6 22.6 18.2 15.9 19.0 18.9 10.8 9.1 7.5 6.9 8.2 8.5 14.0 17.0 21.0 16.0 18.0 15.6 15.9 15.9 25.2 26.0 24.2 19.8 16.1 17.8 17.2 33.4 25.0 21.6 28.0 39.0 56.7 58.3 16.9 35.1 56.4 53.0 54.7 49.2 41.5 28.5 36.0 37.6 38.6 31.9 38.4 45.0 48.8 50.0 39.1 procjenjivana samo osutost četinjača 0.0 18.0 17.3 16.0 14.5 15.2 15.6 — Conclusion obliku nekroza, kloroza te promjena i deformacija u rastu i prirastu. Neizravno djelovanje štetnih tvari očituje se kroz zakiseljavanje tla, oštećivanje korijenja, promjene u fizikalnim, kemijskim i biokemijskim procesima u tlu. Prostorna raspodjela koncentracija sumpornih i dušičnih spojeva u atmosferi iznad Europe pokazuje mak |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 15 <-- 15 --> PDF |
. Tikvić, Z. Scletkovic, I. Anić: PROPADANJE ŠUMA KAO POKAZATELJ PROMJENE EKOLOŠKIH UVJETA . Šumarski lisl br. 11—12. CXIX (1995), 361—371 simalne koncentracije iznad središnjeg, najnaseljenijeg pravlja nego se povremeno i pogoršava tako da će zaudijela Europe. Budući daje u tom području zabilježeno stavljanje procesa sušenja šuma tražiti kompleksan prinajintenzivnije propadanje šuma (Nizozemska, Njemačstup rješavanju. Mislimo da će se s lokalnog morati preći ka, Poljska, Češka i Slovačka) s pravom možemo usna globalni način rješavanja tog problema (zaustavljatvrditi da je propadanje šuma rezultat promjena u ekonje ekosustavnih promjena). sustavu izazvanih zračnim zagađivanjem. Zabrinjavajući su podaci o značajno oštećenim sta Učešće antropogenih emisija sumpornih i dušičnih blima u Hrvatskoj. U razdoblju od 1987. do 1994. gospojeva u ukupnom kruženju tih tvari u atmosferi je znadine od 13 do 26 stabala listača je s osutošću krošnje čajno. To znači da čovjek može utjecati na tok kružeiznad 25%. Neposredno je smanjen prirast tih stabala, nja tih tvari u atmosferi. Stoga je potrebno ograničiti a posredno su umanjene sve općekorisne funkcije šu ma. Oštećenost stabala četinjača u promatranom razdob antropogene emisije tih tvari kako bi se zaustavilo i spri lju iznosila je od 20 do 40% stabala s osutošću krošnje ječilo dalje narušavanje prirodne ravnoteže biosfere. U iznad 25%. Vidimo da su četinjače kod nas jače ošte Hrvatskoj je potrebno utvrditi ukupne emisije, te pre ćene kao i u Europi. Prosječna oštećenost stabala izra ma pojedinim djelatnostima, kako bi se moglo planira čunata za pojedine europske zemlje pokazuje da su šu ti njihovo smanjivanje. me u Hrvatskoj malo oštećene u odnosu na ostale zemUnatoč stalnim i obimnim zahvatima na postizanju lje. To svakako možemo zahvaliti prirodnom sastavu i stabilnosti u šumama uočavamo da se stabilnost ne popovoljnoj strukturi naših šuma. 5. LITERATURA — References Glavač, V., Koenies, H., Prpić, B., (1985): O unosu Komlenović, N., Graćan, J., Pezdirc, N., Razračnih polutanata i bukovo-jelove šume dinarskog gorja sjestovski , P. , (1988): Utjecaj polutanata na bukove šume verozapadne Jugoslavije. Šumarski list, Zagreb, str. 429— i kulture smreke u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, Šumarski li 447. st, Zagreb, str. 217—230. Kauzlarić, K.,(l 985): Štetno djelovanje zagađujućih tvari na Sciitt, P., (1989): Međunarodni aspekti problematike umiranja šume s posebnim osvrtom na TE Plomin. Šumarski list, Zašuma. Šumarski list, Zagreb, str. 329—333. greb, str. 363—371. Prpić, B., Seletković, Z., Ivkov, M., (1991): Pro Prpić , B. , (1987): Sušenje šumskog drveća u SR Hrvatskoj s padanje šuma u Hrvatskoj i odnos pojave prema biotskim i posebnim osvrtom na opterećenje Gorskog kotara kiselim abiotskim činiteljima danas i u prošlosti. Šumarski list, Zakišama s teškim metalima. Šumarski list, Zagreb, str. 53— greb, str. 107—129. 60. Radojević, M., Harisson, Roy M. (1992): Atmosp Kauzlarić, K., (1988): Utjecaj štetnih polutanata na propaheric Acidity: Sources, Consequences and Abatement, Londanje šuma u Gorskom kotaru. Šumarski list, Zagreb, str. don i New York, str. 1—72. 231—245. SUMMARY: An evaluation of the forest damage in Croatia in 1993 was carried out on 84 bioindicating points (16x16 km network of the Gauss-Kriiger coordination system) and in 1994 on 89 points. The results of the evaluation have been shown for the major broadleaved and coniferous tree specoes. The sledding and yellowness of crowns has been estimated. The assessed mean demage was established as 37.9% in 1993 and 53.8% in 1994. the conifers amounting to 45.1% in 1993 and 56.8% in 1994, the broadleaves 36.2% in 1993 and 53.1% in 994. The most damaged trees were of the common fir (87.5% in 1993; 81.2% in 1994), followed by the peduncled oak (60.6% in 1993; 81.8% in 1994), and sessile-flowered oak (52.2% in 1993; 71.9% in 1994). The index of tree damage, i.e. sledding higher than 25%, damage degrees being 2, 3, and 4, is the highest in the last five estimates: 1987 it was 7.9%; 1988 —10.2%; 1990 —9.9%; 1992 —15.3%, 1993 —19.2% and 1994 it was 28.8%. The atmospheric conditions, the natural environment, the deposition and yhe impact of the air pollution upon the forest ecosystems in the future were also considered. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 16 <-- 16 --> PDF |
I. Tikvic. Z. Sclclkovic, 1. Anic: PROPADANJE SUMA KAO POKAZATELJ PROMJENE EKOLOŠKIH UVJETA . Šumarski list br. I 1 — 12. CXIX (1995). 361—371 Slika 2 Osutost stabala u Republici Hrvatskoj 1987. godine. Figure 2 Defoliation of all species in Croatia 1987. 0(<10%) - 1(11-25%) = 2(26-40%) - 3 (> 60%) Slika 2 Osutost stabala u Republici Hrvatskoj 1988. godine. Figure 2 Defoliation of all species in Croatia 1988. o 0(<10%) - 1(11-25%) - 2(26-40%) - 3 (> 60%) |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 17 <-- 17 --> PDF |
. Tikvić, Z. Seletković, I. Anic: PROPADANJE ŠUMA KAO POKAZATELJ PROMJENE EKOLOŠKIH UVJETA . Šumarski list br. II —12, CXIX (1995). 361—371 Slika 2 Osutost stabala u Republici Hrvatskoj 1990. godine. Figure 2 Defoliation of all species in Croatia 1990. 1990 1 nlS^TPi^tfe3 ^^™fŽHf«ian Q*^_ > ^ ^S^lSf \ ** Jr*^ "^v > ^Lf§^V a S IM "Go ´ oa * 0(<10%) - 1(11-25%) 2(26-40%) - 3 (> 60%) Slika 2 Osutost stabala u Republici Hrvatskoj 1992. godine. Figure 2 Defoliation of all species in Croatia 1992. » 0(<10%) - 1(11-25%) 2(26^10%) - 3(>60%) |