DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 53 <-- 53 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI — PROFESSIONAL PAPERS UDK 630* 907.11 Šumarski list br. 11 — 12, CXIX (1995), 407—408 STANJE ŠUMSKIH EKOSUSTAVA U NACIONALNOM PARKU "PLITVIČKA JEZERA" POSLIJE SRBO-ČETNIČKE OKUPACIJE 1991—95. Branimir PRPIĆ* Nacionalni park "Plitvička jezera" bio je do vojnopolicijske akcije "Oluja" okupiran. Tijekom 1992. i 1993. godine dolazile su do nas dojave o sječi šuma u tome prostoru, a posebno o uništavanju plitvičke prašume "Čorkova uvala". Poslije "Oluje", a posebno tijekom akcije specijalnih jedinica MUP-a pod zapovjedništvom gospodina generala Mladena Markača omogućen je pregled plitvičkih šuma. Koristim priliku da se osobno zahvalim gospodinu generalu Markaču i njegovim prvim suradnicima gospodi Željku Sačiću i dr. Slavku Maduni koji su pokazali veliko razumijevanje za očuvanje plitvičke prirode i svesrdno pomogli da se obavi očevid. Sveukupni prostor Nacionalnog parka obuhvaća kojih 200 km2 od čega na šume otpada oko 150 km2. Prema podacima šumskih gospodarskih osnova otpada na državne šume 15.301 ha i na privatne šume 96,18 ha. Sume Nacionalnog parka "Plitvička jezera" su jedan od preduvjeta povoljne vodne bilance u njegovu prostoru. Sume plitvičkoga sliva omogućuju ravnomjerno dotjecanje vode u vodotoke tijekom cijele godine, one pročišćavaju onečišćenu vodu koja kišnicom i snijegom dolazi u sliv, a često je opterećena kiselinama, teškim metalima i dr. ("kisele kiše"), šuma nadalje sprečava akvatičnu eroziju te obavlja više zaštitnih funkcija koje povoljno utječu na njezin okoliš. Kao član ekspertne skupine zadužen za očevid šumskih ekosustava u Nacionalnom parku i na osnovi boravka u njegovu prostoru u vremenu od 8. do 14. rujna 1995. dajem ovu izjavu o stanju šuma: 1. Pregledom šuma iz zraka (korišćenje helikoptera) i neposrednim obilaskom terena ustanovio sam da šume nisu sječom značajno oštećene. Sume u jezerskome prostoru od vododjelnice do jezera imaju potpun sklop krošanja drveća, krošnje nisu prozirne, a lišće i iglice drveća imaju normalnu zelenu boju (iznimno su zamijećene promjene boja lišća kao znak jesenskoga nastupajućeg razdoblja). Tu se pretežno radi o brdskoj bukovoj šumi te o inicijalnoj fazi dinarske šume bukve i jele. Ove šume neposredno utječu na jezera. Tu i tamo vidljiva su suha stabla obične jele. To su prema našoj ocjeni ona stabla koja su rasla pod krošnjama stabala bukove šume u povoljnim mikroklimatskim prilikama za jelu, ali samo dok nije došla u vladajući sloj u nepovoljne klimatske prilike za jelu. Pojava jelovih sušaca u ovim šumama nije ugrozila ekološku ravnotežu. Jelovo sjeme je vjerojatno donijela voda iz viših položaja pojasa bukovo-jelove šume. 2. U prašumi "Čorkova uvala" nije se desila sječa šume tijekom okupacije. U proteklome petogodišnjem Ponovno u prašumi "Čorkova uvala" (Foto: B. Prpić) Barikade na prilazu prašumi "Čorkove uvale" (Foto: B. Prpić) * Prof. dr. se. Branimir Prpić, Zagreb 407 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 54 <-- 54 --> PDF |
B. Prpić: STANJE ŠUMSKIH EKOSUSTAVA U NACIONALNOM PARKU "PLITVIČKA JEZERA" ... Šumarski list br. 11 -12, CXIX (1995). 407—M)X Devastacija sječom u šumi Nacionalnoga parka "Plitvička jezera" (Foto: B. Prpić) razvoju prašume (1991 —1995.) došlo je do prirodnih promjena u prostornome rasporedu razvojnih faza prašume (faze pomlađivanja, mlade šume, optimalna faza, faze starenja i raspadanja). U tom mozaiku razvojnih faza prašume uznapredovala je istovremeno faza raspadanja i pomlađivanja. Na prilazima prašumi iz smjera naselja Čorkova uvala i Rudopolje neprijatelj je postavio barikade, dok je put od Kuselja bio miniran. Smatramo daje to uči njeno iz straha pred hrvatskim snagama 1991., a stoje najvjerojatnije očuvalo prašumu od sječe. 3. Vozeći se helikopterom zamijetili smo mjestimičnu devastaciju šume u smislu stvaranja progala i čistina. To je zamijećeno u odjelu 63 gospodarske jedinice "Medveđak-Plitvički klanac", zatim u odjelu 17 gospodarske jedinice "Kik-Visibaba" gdje smo pronašli izvezene jelove trupce na cesti, pripremljene za odvoz (prema procjeni od 500 do 700 m3). Slično smo zamijetili u gosp. jedinici "Čorkova uvala- Kapela" uz cestu iznad naselja Bigina Poljana u smjeru naselja Čorkova uvala. Prema evidenciji sječa koju je vodio neprijatelj, posječeno je u razdoblju 1991—95. 21.000 m3 jelovih i smrekovih i 28.500 m3 bukovih stabala. Ovaj podatak je, dakako, potrebno provjeriti. Navedene količine nisu dosegle niti godišnju količinu sječe predratne uprave N.P. "Plitvička jezera" koja prema gospodarskim osnovama iznosi 56.000 m3. Bez obzira na manje količine posječenoga drveta u plitvičkim šumama tijekom okupacije sječe su obavljene nestručno pa je došlo do oštećenja šumskoga ekosustava. U progaljenim površinama nema mladoga naraštaja, a šuma je izgubila hidrološku, protiverozijsku i druge općekorisne funkcije pa je u tim površinama nužna sanacija šume. ZAKLJUČAK I PRIJEDLOG Radi potpunije zaštite prirodne baštine u Nacionalnom parku "Plitvička jezera", a s posebnim osvrtom na zaštitnu ulogu šume i zbog sanacije stanja poslije okupacije predlažem: 1. Da se Nacionalni park proširi na sveukupno slivno područje što je preduvjet za isključenje najvećega dijela nepovoljnih antropogenih utjecaja na Plitvička jezera. 2. Sve prirodne šume u Nacionalnom parku potrebno je potpuno zaštititi tako da se eventualna intervencija u šume ograniči na prometnice koje služe pristupu ograničenom broju prirodnih fenomena. Ekonomsko gospodarenje šumama u Nacionalnom parku ne može se nikako primijeniti. 3. U šumskim kulturama potrebno je postupnim radom izgospodariti prirodnu šumu. Ako dođe do šteta od klimatskih ekscesa ili "kiselih kiša" potrebno je šumu brzo obnoviti kako se ne bi izgubila njezina općekorisna funkcija. 4. Prašumu "Čorkova uvala" potrebno je proširiti na sve prašumske površine koje se nalaze uz njezin prostor. Tako bi dobili najveću prašumu bukve i jele u Europi, što bi za Republiku Hrvatsku predstavljalo veliku prirodoznanstvenu vrijednost i turističku privlačnost. 5. Za upoznavanje s prirodnom baštinom Nacionalnoga parka potrebno je organizirati prostor u kojemu bi posjetitelji prije ograničenog ulaska u Park dobili uvid u strukturu i funkcioniranje svih plitvičkih ekosustava. 6. Danas je prilika da se prostor Nacionalnoga parka "očisti" od ljudskih naselja koja ugrožavaju opstanak jezera. Tu se misli prvenstveno na Plitvički Ljeskovac, ali i na sva ostala naselja u slivu Plitvičkih jezera. |