DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 52 <-- 52 --> PDF |
A. P. B. Krpan, S. Govorčin, T. Sinkovic: ISPITIVANJE KOJIH FIZIČKIH I MEHANIČKIH SVOJSTAVA . Šumarski list br. I 1 .(´XIX (1995), 391 Četinjače su zastupane s: Abies cephalonica London (G), Juniperus foetidisima Wild, i J. oxycedrs 1. (G), Juniperus phoenica L. (I); Juniperus thurifera L. (Š), Pinus brutia Tenn. (G), Pinus halepensiis Miller, P. O. nigra subsp. nigra, P. pinaster Aiton i P. pinea L. (I), Pinus nigra Arnold subsp. salzmannii (Dunal) France (Š). Slikovni dio svake vrste vrste dopunjen je tekstom za sve vrste "obris krošnje" i "tip prozračnosti", a za većinu i elementi te utjecaj prozračnosti na pojavu novih izbojaka, razlike u veličini listova neoštećenih i oštećenih stabala te eventualna cvatnja i urod sjemena. Uz tekst se nalaze i skice neoštećene krošnje i oštećene krošnje, razlike u veličini lista i si. Svaka vrsta prikazana je s 5 fotografija, prva krikazuje neoštećenu vrstu, a zatim različite stupnjeve oštećenja (prozračnosti) iskazane u % oštećenja - sve do 90%. Međutim s 90% prozračnosti -Juniperus oxycedrus L. iako je ustvari preko 95%. Kod nekih vrsta, npr. na slici Rhamnus alaternus-a ili Juniperus foeditissima, razlike su i veće, kod ove dvije vrste maksimalna prozračnost označena je sa 75% iako ustvari slike upućuju na prozračnost od 90-95% tj. praktički bez lista (iglica), a kod Rh. al. 75% jedva bi odgovarala onoj označenoj sa 60%. Za listače nema, ni na mediteranskom području, značajnih vrsta kao što su bjelograb i crni jasen te čempres. Izuzetak čempresa može se protumačiti činjenicom, kako stoji u II. izdanju naše Šumarske enciklopedije, daje on otporan na dim. Kao primjer o otpornosti čempresa na dim, dokaz su i dva samonikla čempresa pedesetih godina visine između dva i tri metra, koja su rasla na stijeni usjeka željezničke pruge neposredno ispred željezničke stanice Split, dakle na neposrednom udaru, k tome još i toplom dimu iz lokomotive i koja su bila gotovo crna. "Koja su rasla", jer je usjek prije dvadesetak godina natkriven, pruga prolazi tunelom. Iako u Vodiču nema smjernice za postupak s oštećenim stablima, za listače s visokim stupnjem prozračnosti, dakle pred ugibanje, preporučio bih sječu s vađenjem ili raskomadanjem panja. Svrha je sječe, posebice starijih stabala, omogućio razvoj novih stabala, stoje dokazano na pokusnoj plohi nekadašnjeg Saveznog instituta za pošumljavanje i melioraciju Krša u Splitu Kaočina gaj kod Splita." Ovaj Vodič priređen je kao dio Međunarodnog kooperativnog programa o procjenjivanju i praćenju utjecaja onečišćenja zraka na šume Europe u kojem sudjeluju 32 europske zemlje, pa tako i Hrvatska.21 O. Piškorić ´)0 . Piškorić: Dinamika visinskog prirasta izbojaka iz panjeva česmine (Qucrcus ilex L.), Šumarski list 1963. br. 3-4. i O. Piškorić : Dinamika prirasta izdanaka ernog jasena i medunca. Narodni šumar 1965. sveska 5-6. 2) Vodič se nalazi i u knjižnici Hrvatskog šumarskog društva. |