DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 29 <-- 29 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK630* 116(001) Šumarski list br. U—12, CXDC (1995), 383-389 OPSEG I ZNAČENJE MONITORINGA PODZEMNIH I POVRŠINSKIH VODA ZA NIZINSKE ŠUME HRVATSKE SCOPE AND MEANING OF THE GROUND AND SURFACE WATER MONITORING FOR THE LOWLAND FORESTS IN CROATIA Branimir MAYER* SAŽETAK: U posljednjoj četvrti stoljeća šumski ekosustavi Republike Hrvatske izloženi su sve agresivnijim antropogenim utjecajima i nizovima sušnih godina. Osobito velike promjene nastupile su u režimu podzemnih i površinskih voda nizinskih šuma sjeverne Hrvatske nakon izgradnje velikih sustava obrane od poplava s retencijama i hidrocentrala s akumulacijama. U prvom je planu isušivanje šumskih bazena kroz redukciju poplava i sniženje razina podzemnih voda te pogoršanje kvalitete voda što dovodi, u kombinaciji sa sušnim razdobljima, do slabljenja vitalnosti šumskih ekosustava, do promjene sukcesije šumskih stojbina od vlažnih prema sušnima, do širenja pojave sušenja stabala ili dijelova šumsko-gospodarskih jedinica. Da bi se uspješnije rješavali rastući šumsko-ekološki i šumsko-gospodarski problemi pristupilo se, u posljednjih petnaest i više godina, uspostavi mreže hidropedoloških piezometarskih stacionara. Organiziranim monitoringom podzemnih i površinskih voda dosad je obuhvaćeno više velikih šumskih bazena, a planira se daljnje širenje. Prikupljena je velika baza podataka u čiju se organizaciju, manipulaciju i interpretaciju sve više uključuju alati geografskog informacijskog sustava (GIS). Dobiveni rezultati temeljni su oslonac šumsko-gospodarskim i drugim odlukama. Provode se nova hidropedološka šumsko-ekološka kartiranja oštećenih površina promijenjena vodnoga režima. Prati se unos polutanata onečišćenim poplavnim vodama u šumska tla. Ključne riječi: nizinske šume, monitoring podzemnih i površinskih voda UVOD matskih čimbenika i zaključio da su masovna sušenja na velikim prostorima u svezi s odstupanjima klimat Tijekom posljednjih stotinu godina nizinske šume skih parametara od prosječnih vrijednosti, osobito zbog hrasta lužnjaka, poljskoga jasena i drugih vrsta Posavisuša izazvanih pojačanom Sunčevom radijacijom. ne, Podravine i Pokuplja sjeverne Hrvatske zahvatila su U drugom razdoblju, od kraja 60-tih godina pa na dva razdoblja masovnog sušenja stabala i sastojina. ovamo, nastupili su u okolišu posve novi antropogeni U prvom se razdoblju, koje je trajalo od 1909. do utjecaji. Izvedeni su opsežni vodotehnički zahvati radi 1925. godine (Prpić 1989., Vranković i Bašić obrane od poplava s retencijama, izgrađeni su sustavi 1989.), sušenje pripisivalo nepovoljnim svojstvima tla, hidrocentrala s akumulacijskim jezerima, uspostavlje zajedničkom djelovanju gusjenica i pepelnice, gljivi ne su nove mreže kanala radi hidrotehničkih melioraci mednjači kao i neracionalnim mjerama šumskoga goja poljoprivrednih, ali i šumskih površina, mreže ko spodarenja. Vajda (1948.) je analizirao promjene klimunikacija, infrastruktura za crpilišta nafte, odlagali šta tehnološkog otpada i drugo. Onečišćenje površin * Dr. se. Branimir Mayer, dipl. ing. šumarstva. Šumarski institut, Jastrebarsko skih vodotoka ubrzano se širilo i povećavalo, a s time i |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 30 <-- 30 --> PDF |
B. MAYER: OPSEG I ZNAČENJE MONITORINGA PODZEMNIH I POVRŠINSKIH VODA Šumarski list br. 11 —12, CXIX (1995), 383—389 unos polutanata daljinskim zračnim transportom sa suhom i mokrom depozicijom. Sve se to zbiva u vrijeme kada klimatolozi i hidrolozi podastiru sve više podataka o globalnim i lokalnim klimatskim promjenama (B onacci 1993., Trninić 1993., Pandžić et el. 1993., Vučetič M.iVučetić V. 1994.) u smislu porasta temperature i pojave petnaestogodišnjega razdoblja jake suše. Raspravlja se o tome radi li se o terestričkim ili kozmičkim čimbenicima i jesu li se slične klimatske promjene događale u daljoj prošlosti ili su efekt staklenika i smanjenje zaštitnog ozonskog omotača glavni uzročnici tih promjena. Suše, prema štetama koje izazivaju neprijeporno zaslužuju največu pozornost u gospodarstvu Hrvatske osobito desetak posljednjih godina, stoga je nužno stvoriti strategiju i politiku borbe protiv suše (Bonacci 1993., Sijerkovič i Čapka 1994., Sečen i Bašič 1994.). Ti brojni i raznovrsni, a relativno naglo nadošli napadi na gospodarsko i ekološko blago kakvi su slavonski hrastici i druge nizinske šume, postavili su pred šumarsku struku niz novih problema koje je trebalo organizirano rješavati na više razina. Zbog toga su "u hodu" vođene rasprave s ostalim korisnicima prostora koji su svojim djelovanjima direktno mijenjali stojbinske pri like, a istodobno su organizirani potencijali šumarske znanosti i struke na dugoročnim istraživanjima uzroka sušenja i propadanja šuma radi njihove zaštite i obnove. Iz tih istraživanja sinkrono su objavljivani rezultati s preporukama u radovima Dekanica (1962., 1975.), Prpića (1974., 1984., 1986., 1989.), Prpića et al. (1979., 1988.), Vrankovića i Bašića (1989.), Mayera i Komlenovića (1974.) i Mayera (1988., 1994.). Ti radovi ujedno prezentiraju stavove šumarskih stručnjaka o uzrocima sušenja šuma u drugom razdoblju. Sušenje se dovodi u svezu sa svim navedenim nepovoljnim utjecajima i njihovoj interakciji, a kod rangiranja uzročnika sušenja vodeće mjesto najčešće pripada promjenama u vodenome režimu tla koje se isušuje zbog gubitka poplava i pada razine podzemnih voda ili se lokalno zamočvaruje. Iznijeti problemi potakli su šumarsku struku da organizira dugoročna motrenja dinamike podzemnih i površinskih voda u nizinskim šumama, ali i monitoring svojstava tla i njihova oštećenja za što se zalaže Baš i ć (1994). Namjera je ovoga rada da prikaže široj stručnoj i znanstvenoj javnosti opseg šumarskoga hidropedološkog monitoringa i dio rezultata istraživanja koja su provedena u Šumarskom institutu, Jastrebarsko. MONITORING PODZEMNIH I POVRŠINSKIH VODA Monitoring podzemnih voda za glavnu mjerljivu veličinu uzima lako dostupnu razinu podzemnih voda koja u močvarnim tlima neposredno utječe na režim vlažnosti površinskih horizonata, isparavanja i otjecanja, a time na bonitet šumske stojbine i proizvodnost šumskih vrsta (Sabo etal. 1981.). Od prvih sustavnih piezometarskih opažanja podzemne i površinske vode u lipovljanskim šumama (Dekanič 1962.) slijedila su brojna hidropedološka istraživanja u nizinskim šumama Hrvatske. Njihovi nositelji na Šumarskom fakultetu u Zagrebu bili su B. Prpić, A. Vrankovic i F. Bašič, te B. Mayer u Šumarskom institutu, Jastrebarsko. Mreža piezometarskih stacionara postupno se širila i danas pokriva više velikih šumskih bazena nizinske Hrvatske, kako je vidljivo iz pregleda tablice 1. Podaci iz tablice pokazuju glavnu problematiku osnivanja piezometarskih stacionara. Različite su godine osnivanja i gustoće stacionara na jedinicu površine, različite su dubine piezometara i čestina opažanja. Stacionari u Spačvi i Našičkim šumama postavljeni su kao nastavak već postojeće mreže piezometara na izvanšumskim površinama. U Kupčini, Turopoljskom lugu, Česmi i Varoškom lugu gustoća je stacionara veća, a lokacije su odabrane prvenstveno u funkciji šumsko-ekološke i šumsko-gospodarske problematike. Monitoring podzemnih i površinskih voda provodi se na hidropedološkim stacionarima koji su pod nadzorom Šumarskog instituta, Jastrebarsko, 14 godina u nizinskim šumama Kupčine, 7 godina u Varoškom lugu i Česmi i 6 godina u Turopoljskom lugu, a najnovije u nizinskim šumama Uprave šuma Našice. Stvorena je velika baza prostorno određenih podataka povezanih u vremenske nizove. Dosadašnja statistička obradba podataka s ograničenim mogućnostima manipulacija, grafičkih vizualizacija i pohranjivanja postala je usko grlo kod stvaranja novih informacija neophodnih za razna odlučivanja koja se odnose na unapređenje šumsko-ekoloških, šumsko-gospodarskih i drugih djelatnosti. Stoga je u tijeku projektiranje šumarskog hidropedološkog informacijskog sustava (ŠHPIS) (Mayer 1993.) pomoću suvremenih informatičkih alata geografskog informacijskog sustava (GIS) i kvalitetne računalne opreme. Također su provedena brojna istraživanja monitoringa trenutne vlažnosti tla i redoks potencijala, a od 1991. godine u tijeku je lizimetrijski monitoring u nizinskim šumama hrasta lužnjaka i običnoga graba (Vrbek 1992, 1993). 2.1. Monitoring u šumama bazena Kupčine započeo je u suradnji s Vodoprivredom 1981. godine, u svezi s istraživanjem posljedica izgradnje retencije Kupčina na postojeće šumske ekosustave. Hidropedološka |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 31 <-- 31 --> PDF |
. MAYER: OPSEG I ZNAČENJE MONITORINGA l´ODZEMNIH I POVRŠINSKIH VODA . Šumarski list br. -12. CXIX (1995), 383—389 Uprava šuma Forest management Gospodarska jedinica ili predjel Management unit or region Šumarija Forest enterprise Obuhvaćena površina Area included, ha Razdoblje motrenja, godine Monitoring period, years Čestine mjerenja Measurement frequency Broj piezometarskih stacionara Number of piezometer stations ha/l station Broj piezometarskih cijevi Number of piezometers tubes Broj bunara Number of wells Broj kanala Number of channels Nadzor vrši Control by KARLOVAC Kupčina Jastrebarsko, Draganići, Karlovac, 8.000 14 1981.-1995. 1 x tjedno 15 500 60 0.5, 1,2, 7 m 4 4 Pisarovina BJELOVAR Varoški lug, Česma, Bolčanski lug ZAGREB Turopoljski lug Vrbovec Velika Gorica 3.400 4.300 7 1988.-1995. 6 1989.-1995. 2 x tjedno 2 x tjedno 32 too 7 600 83 0.5, 1,2,4 m (od 1993. g. 24 nove cijevi od 7 m) 26 0.5, 1.2,7 m 2 9 5 Šumarski institut, Jastrebarsko SISAK Posavske sunjske šume Sunja (prekinuto) " 2 1989.-1990. 2 x tjedno 4 16 0.5, 1,2,7 m 1 2 NAŠICE bazen nizinskih šuma Koska, D. Miholjac Đurdenovac 12.000 početak 1995. 2 x tjedno 22 88 0.5, 1,2.5,7 m Slatina VINKOVCI Spačva Strošinci Lipovac Županja Otok Gunja Vrbanja 26.000 1987.-1995. 2 x tjedno 16 61 Šumarski fakultet. Zagreb i DHMZRH LIPOVLJANSKE NIZINSKE ŠUME Fakultetsko dobro 10.000 1971.-1995. 2 x tjedno 7 21 Šumarski Opeke Šumarskog fakulteta fakultet, Zagreb Zagreb KOPRIVNICA Repaš Repaš 3.600 1985.-1995. 2 x tjedno 16 28 — — DHMZRH su istraživanja pokazala (Mayer 1988., 1991.) da su vidi pad vodostaja u drugom petogodištu (1986.— najveće promjene u vodenome režimu nastupile u uspo1990.) u odnosu na prvo (1981.—1985. godina). Raredbi s ranijim stanjem (Mayer i Komlenović zdoblje motrenja je međutim prekratko da bi se mogli 1972. i Mayer 1976.) u redukciji poplavnih voda koje izvesti sigurniji zaključci. Za stratigrafiju tala Kupčinsu površinski smanjene za oko polovinu, a njihovo traskog bazena karakteristični su slojevi teške gline, osojanje skraćeno je za oko 2/3. Uz ove promjene nastupibito u gornjim horizontima. Oni su prepreka komunicilo je sniženje razina podzemnih voda, osobito uz duboranju podzemnih i površinskih voda što otežava snabke kanale. Zatečeno stanje podzemnih voda od 1981. dijevanje hrasta lužnjaka i drugih vrsta kapilarnom vogodine pokazivalo je oscilacije ovisno o karakteru hi-dom za vrijeme ljetnog pada vodostaja. droloških godina, ali obračuni trenda 14-godišnjih opaKoji su to optimalni vodostaji pokazale su GIS kožanja nisu pokazali signifikantan pad ili porast vodolorirane karte (Mayer 1993.) minimalnih vegetacijskih staja. Ovi podaci, uz druga opažanja, navode na zakrazina podzemnih voda "vrlo vlažne" 1989. godine sa ljučak o izvjesnoj stabilizaciji zatečenog stanja i pret700 mm dobro raspoređenih vegetacijskih oborina (veg. postavku o dosta dobru bočnome punjenju podzemnoprosjek 515 mm) prema podacima meteorološke staniga kupčinskog rezervoara. Isušivanje je međutim zahvace u Jastrebarskom s 31-godišnjim nizom opažanja. Vetilo površinske horizonte tla što bi se moglo zaključiti lika zasićenost tla vodom 1989. godine dovela je do izraiz podataka površinskih piezometara 0,5 m, iz kojih se zita oporavka kupčinskih šuma hrasta lužnjaka i tvorbe |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 32 <-- 32 --> PDF |
B. MAYF.R: OPSEG I ZNAČENJE MONITORINGA PODZEMNIH I POVRŠINSKIH VODA iznad prosječnog radijalnog prirasta u uvjetima pojačane Sunčeve radijacije, iznad prosječnih temperatura i odsutnosti defolijatora. Vrlo vlažne 1989. godine prosječni su vegetacijski minimumi od svih 15 stacionara u Kupčini bili — 206 cm, a "vrlo suhe" 1990. godine — 263 cm, tj. pad razina za 57 cm. Mnogi obračuni korelacije između vremenskih serija podzemne vode i dinamike radijalnoga prirasta hrasta lužnjaka upućuju na zaključak daje povoljan sadržaj vode u mjesecima svibnju i lipnju osobito značajan za uspješan rast i prirast. Zanimljivi su podaci analize trendova oborina koje preporučuje Bonacci (1994.), za meteorološku stanicu Jastrebarsko smještenu na periferiji bazena kupčinskih šuma: Za zbroj godišnjih oborina: N = 30, P = 925 mm, s = 116,72, P = 972, 45-3,0 T P ispod granice signifikantnosti. Za zbroj vegetacijskih oborina: N = 31,P = 515mm, s = 91,68, P = 576,08-3,81 T P signifikantno godišnje vegetacijsko smanjenje oborina za 3,8 mm. U opisanim hidrološkim prilikama sušenje šuma u kupčinskom se bazenu povećava. U 1984. godini u sanitarnim je sječama izvađeno 3.500 m3 sušaca, a u 1992. godini preko 40.000 m\ Nameće se zaključak daje prioritetan zadatak u gospodarenju vodama povećanje vlažnosti tla u vegetacijskoj sezoni, osobito zbog niza sušnih godina. Kod toga ostaje zasad nepremostiv problem nedostatak takovih hidrotehničkih rješenja koja bi imitirala prirodnu uspostavu dinamike vlažnosti tla i zakonitosti kolebanja podzemnih voda. Stoga su dobronamjerna razmatranja i prijedlozi hidrotehničke struke (Milo vić 1994.) često u nesuglasju s rezultatima šumsko-ekoloških istraživanja. 2.2. Bazen šuma Turopoljskog luga ima obrađene 5-godišnje vremenske nizove (1989.—1993.) razina podzemne vode (Mayer i Bušić 1994.). Ovi vrlo Šumarski lisl br. 11 — 12. CXIX (1995), 383—389 kratki nizovi pokazuju izrazito opadanje razina podzemnih voda, ali i vodostaja u kanalima i bunarima. Istodobno površinski piezometri 0,5 m pokazuju porast isušivanja tla. U Turopoljskom lugu glinasti zbijeni površinski slojevi također uzrokuju razdvajanje gornje i dublje podzemne vode, slično kao u Kupčini samo što je prosječan pad razina vegetacijskih minimuma vrlo vlažne 1989. na vrlo suhu 1990. godinu, bio skoro dvostruko veći, tj. 101 cm. Hidroregulacijama i nizom sušnih godina Turopoljski je lug izgubio veliki dio površinske vode neophodne za uspijevanje hrasta lužnjaka, a podzemna voda u šljunčanom vodonosniku zagrebačko-velikogoričke Posavine podvrgnuta je većim oscilacijama i ljetnom padu nego u kupčinskim šumama. U Turopoljskom lugu nastupilo je masovno sušenje šumskih sastojina. Od 1981. do 1990. godine osušilo se ukupno oko 100.000 m3 stabala po čemu ova pojava poprima značenje ekološke katastrofe, kako navode Prpić et al. (1994.). 2.3. U bazenu nizinskih šuma Varoškog luga i Česme prevladavaju epiglejna močvarna tla intenzivno hidromeliorirana lakšega mehaničkog sastava na derivatima pretaloženog zamočvarenog prapora. Monitoringom vodostaja od 1988. godine utvrđeno je daje dinamika podzemne i površinske vode pod jakim drenažnim uplivom kanalne mreže. Isušivanje je tih šumskih bazena intenzivnije od kupčinskoga, ali su, općenito uzevši, pedofizička svojstva znatno povoljnija u smislu velike kapilarne poroznosti a time i velikog vodnoga kapaciteta tla, što smanjuje deficit vlage i usporava pojavu sušenja stabala. Monitoringom poplavnih površina u Česmi dobivene su posebno vrijedne karte dinamike ulaza i izlaza poplava široke uporabljivosti. U Varoškom lugu dvogodišnji monitoring (1991./92. god.) trenutne vlažnosti tla, podzemne vode, oborina i defolijacije u odnosu na radijalni prirast i sušenje hrasta lužnjaka pokazao je daje nedostatak vlage u tlu bio presudni uzročnik sušenja ove šumske vrste (Mayer 1994). Također je potvrđeno da je povoljan raspored oborina bitan, kako za proizvodnju drvne tvari tako i za preživljavanje vrsta, za razliku od prosječnih vrijednosti koje su samo gruba orijentacija (Bonacci 1993, Vučetić M. i Vučetić V. 1994). NOVE DETALJNE PEDOEKOLOSKE SUMSKO-PROIZVODNE KARTE PODRUČJA S VELIKIM PROMJENAMA VODNOGA REŽIMA Te karte postaju neophodna podloga u procesu obvaraždinskog dijela Podravine gdje su promjene režinove oštećenih nizinskih šuma izgradnjom hidrocentrala ma vodostaja nastupile brzo i osciliraju sa spuštenom s akumulacijama (Mayer i Jalušić 1992., Mayer razinom vodostaja u starom koritu rijeke Drave. Nova i Bušić 1994.). To se u prvom redu odnosi na priroddetaljna pedeološka karta Varaždinskih podravskih šune šume vrba i topola i kulture euroameričkih topola ma u mjerilu 1.TO.000 pokazala je da osim spuštanja |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 33 <-- 33 --> PDF |
B. MAYER: OPSEG I ZNAČENJE MONITOR1NOA PODZEMNIH I POVRŠINSKIH VODA ... Šumarski list br. I 1 — 12. CXIX (1995), 383—389 vodostaja, ima područja njegove stabilizacije na višem nivou oko akumulacijskih jezera (Mayer i Jalušić 1992., Mayer i Bušić 1994.). Slična neobjavljena valpovačke i osječke Podravine. Vegetacijska istraživanja Rauša (1992.) potvrdila su nalaze o iskušavanju ovih površina. istraživanja vrše se na nekoliko površina miholjačko- UNOS POLUTANATA U NIZINSKE SUME SJEVERNE HRVATSKE ONEČIŠĆENIM POPLAVNIM VODAMA Rezultate tih istraživanja prikazuju radovi May era 1987., 1991., 1992., Mayera i Pezdirc 1990., Komlenovića et al. 1991., Mayera et al. 1993. Ova su istraživanja pokrila već mnoge šumske bazene: Kupčinu, Turopoljski lug, Varoški lug, Česmu, varaždinske podravske šume, Spačvu, podunavske vrbike i topolike i osječke podravske šume. Najvećma je istraživano olovo, cink i bakar. Rezultati su različiti po pojedinim bazenima, ali je karakteristično da poplavna područja uvijek sadrže više polutanata od neplavljenih. Alarmantna je situacija u varaždinskoj Podravini gdje aluvijalna tla sadrže i deseterostruko veće koncentracije od prirodnih vrijednosti. Rekonstrukcija i obnova tih šuma i šumskih kultura dugotrajan je ali i važan proces jer su to ekološka uporišta u gusto naseljenim zonama. ZAKLJUČCI Široj stručnoj javnosti prikazan je dio rezultata istraživanja u nizinskim šumama Hrvatske koja se odnose na hidropedološki monitoring, na pedeološka kartiranja šumskih površina u izmijenjenim hidrološkim prilikama i na istraživanja unosa polutanata onečišćenim poplavnim vodama. Monitoringom podzemnih i površinskih voda u šumskim bazenima Kupčine, Turopoljskog luga, Varoškog luga i Česme utvrđeno je da je nedostatak vlage u tlu glavni uzročnik sušenja hrastovih šuma. U bazenu Varaždinskih podravskih šuma hidropedološka istraživanja i kartiranja također su pokazala da je sušenje autohtonih šuma i šumskih kultura mekih listača u najviše slučajeva direktna posljedica pada razi ne podzemnih voda i nedostatka vlage u zoni aeracije tla. Unos polutanata onečišćenim poplavnim vodama posvuda je registriran, a osobito je alarmantan u sedimentima poplavne zone rijeke Drave i akumulacijskih jezera kod Varaždina. Iako se fiziološka slabljenja i sušenja nizinskih šuma u nas najčešće dovode u svezu s poremećajima vodnoga režima tla (pretežito isušivanje, a manje lokalno zamočvarivanje) nakon vodotehničkih zahvata, udjela u tom procesu imaju klimatske suše, oštećenja lišća od defolijatora ili gljivičnih oboljenja, načini šumskoga gospodarenja, polutanti iz raznih izvora i drugo. LITERATURA B a š i ć , F ., 1994: Trajno motrenje tla u okviru RZ Alpe, Alpe- Jadran i Podunavlje.Znanstveni skup: Poljoprivreda i gospodarenje vodama, Priopćenja: 154-178, Bizovačke toplice. Bonace i, O., 1993: Identifikacija suše i borba protiv nje. Zbornik radova: Okrugli stol o suši: 1-20, Hrvat, hidrol. društvo, Zagreb. Bonacci, O., 1994: Oborine glavna ulazna veličina u hidrološki ciklus. GENING: 1-341, Split. Dekanić, I., 1962: Utjecaj podzemne vode na pridolazak i uspijevanje šumskog drveća u posavskim šumama kod Lipovljana. Glas. šum. pokuse 15:1-118, Zagreb. Dekanić, I., 1975: Utjecaj visine i oscilacija nivoa podzemnih voda na sušenje hrasta lužnjaka (Quercus robur L.), Šum. list 7-10:117-127, Zagreb. Komlenović, N., Mayer. B., Rastovski, P., 1991: Unos teških metala onečišćenim poplavnim vodama u tla nizinskih šuma istočne Slavonije. Šum. list 3-5:131149, Zagreb. Mayer , B. , 1976: Neki problemi interpretacije elemenata vodnog režima na humoznom anfiglejnom tlu. Vodoprivreda, 39:16-20. Mayer , B ., 1987: Rezultati prvih istraživanja sadržaja olova, kadmija, sumpora i fluora u tlu nizinskih šuma bazena Kupčine. Šumar, inst., Jastrebarsko. Mayer , B. , 1988: Hidropedološki stacionari — neophodnost pri rješavanju problema ugroženosti naših nizinskih šuma s primjerom bazena Kupčine. Radovi 75:7-32. Šumar, inst., Jastrebarsko. Mayer , B. , 1991: Važnost pročišćavanja otpadnih voda u sprečavanju ekotoksičnosti posebno za tla nizinskih šuma sjeverne Hrvatske. Radovi, Viol. 26, br. 1:94-104. Šumar, inst., Jastrebarsko. Mayer , B ., 1991a: Dinamika podzemnih i površinskih voda u nizinskim šumama Pokupskog bazena u razdoblju 1981.1990. godine. Periodična studija. 74pp, Šumar, inst., Jastrebarsko. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 34 <-- 34 --> PDF |
B. MAYER: OPSEG I ZNAĆKNJH MON1TORINGA PODZEMNIH I POVRŠINSKIH VODA . Mayer , B. , 1992: Naplavine u Ormoškom akumulacijskom jezeru teret budućnosti. Radovi, Vol. 27, br. 2:91-210, Šumar, inst., Jastrebarsko. Mayer , B ., 1993: Proces osnivanja Šumarskog hidropedološkog informacijskog sustava (ŠHPIS) na osnovi montiranoga podzemnih i površinskih voda u Kupčini, Varoškom lugu, Česmi i Turopoljskom lugu. Radovi, Vol. 28, br. 1:171-184, Šumar, inst., Jastrebarsko. Mayer , B ., 1994: Utjecaj dinamike vlažnosti tla, podzemne vode, oborina i defolijacije na sezonsku dinamiku radijalnog prirasta i sušenje hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u Varoškom lugu. Radovi Vol. 29, br. 1:83-102, Šumar, inst., Jastrebarsko. Mayer. B.. Komlenović N ., 1974: Izvještaj o rezultatima četverogodišnjih istraživanja elemenata vodnog režima na području gospodarske jedinice Draganićki lugovi. Elaborat; pp.30, Šumar, inst., Jastrebarsko. Mayer, B.. Pczdirc, N., 1990: Teški metali (Pb, Zn, Cu) u tlima nizinskih šuma sjeverozapadne Hrvatske. Šum. list, br. 6-8:251-260, Zagreb. Mayer, B., Jalušić B., 1992: Freatofilne šumske vrste ugrožene padom razine podzemnih voda u okolišu HC Varaždin. Radovi, Vol. 27, br. 1:43-53, Šumar, inst., Jastrebarsko. Mayer, B., Komlenović, N., Rastovski, P., 1993: Ergnebise der untersuchungen der Scwermetalle (Pb, Zn, Cu) in Aunwiildern Nordkroatiens. Stoffbelastung des Bodens. Expertentagung der gemeinsamen Arbeitsgruppe Bodenschutz, ARGEALP, :97-107, Linz. Mayer. B., Bušić, G., 1994: Izvješće o rezultatima istraživanja režima podzemnih i površinskih voda na području šumsko-gospodarske jedinice Turopoljski lug tijekom 1993. godine s osvrtom na petogodište od 1989. do 1993. godine. Elaborat: 13pp., Šumar, inst., Jastrebarsko. Mayer, B., Bušić, G., 1994a: Detaljnapedoekološkakarta šumsko-gospodarske jedinice Varaždinske podravske šume sa stanjem dvadeset godina nakon izgradnje HC Varaždin. Radovi Vol. 29, br. 2:161-170, Šumar, inst., Jastrebarsko. IVI i 1 o v i ć , B ., 1994: Ekološki odrazi izvođenja vodoprivrednih radova na nizinske šume, Hrvatska vodoprivreda, god. III. br. 19:22-23, Zagreb. Pandžić, K., Čapka, B.. Sijerković, M., 1993: Uzroci klimatskih promjena i klimatski modeli. Izvanredne meteorološke prilike 1992. godine u Hrvatskoj. Državni hidrometerološki zavod Republike Hrvatske : 117:125, Zagreb. Prpić . B ., 1974: Ekološki aspekt sušenja hrastovih sastojina u nizinskim šumama Hrvatske. Šum. list, 7-9:285-290, Zagreb. Prpić . B. . 1984: Antropogeni utjecaji na šumske ekosisteme srednjeg Posavlja u svijetu sinteze sinkronih ekoloških mjerenja. III. kongres ekologija. Radovi i rezimei .441-444, Sarajevo. Šumarski list br. 11—12, CXIX (1995). 383—389 Prpić . B ., 1986: Studija utjecaja vodne stepenice Đurđevac na šumu Repaš. Šum. list 1-2:541-552, Zagreb. Prpić . B. , 1989: Sušenje hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u Hrvatskoj u svijetu ekološke konstitucije vrste. Glas. šum. pokuse, Vol. 25 :1 -20, Zagreb. Prpić, B., Vranković, A., Rauš,-., Matić, S., 1979: Ekološke značajke nizinskih šumskih ekosistema u svjetlu regulacije rijeke Save. II. kongres ekologa Jugoslavije, Savez društava ekologa: 887-897, Zagreb Prpić, B., Komlenović, N., Seletković, Z., 1988: Propadanje šuma u Hrvatskoj. Šum. list 5-6:195-215, Zagreb. Prpić, B., Seletković, Z., Žnidarić, G., 1994: Ekološki i biološki uzorci propadanja stabala hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u nizinskoj šumi "Turopoljski lug". Glas. šum. pokuse 30 : 193 - 222, Zagreb. Rauš, Đ., 1992: Vegetacija ritskih šuma uz rijeku Dravu od Varaždina do Osijeka s težištem na Varaždinske podravske šume. Glas. šum. pokuse 28 : 245 - 256, Zagreb. Sabo. E.D., Ivanov, J.H., Šatillo, D.A., 1981: Spravočnik gidrolesomelioratora. Lesnaja promišljenost, 21 - 23, Moskva. Sečen, V., Bašić, Z., 1994: Višenamjensko korištenje rijeke Drave s osvrtom na projekt Novo Virje. Znanstveni skup: Poljoprivreda i gospodarenje vodama :533-545, Bizovečke toplice. Sijerković, M., Capka, B., 1994: Prirodne katastrofe, poljodjelstvo i gospodarenje vodama. Znan. skup: Poljoprivreda i gospodarenje vodama. Priopćenja :487-495, Bizovečke toplice. Trninić , D. , 1993:Ekstremna hidrološka suša na vodotocima u Hrvatskoj. Zbornik radova: Okrugli stol o suši :29-42, Hrvat, hidrol. društvo, Zagreb. Vajda , Z ., 1948: Utjecaj klimatskih kolebanja na sušenje hrastovih posavskih i donjo podravskih nizinskih šuma. Institut za šumarska istraživanja, God. 1947, Sv. 1:1-154, Zagreb. Vranković, A., Bašić, F., 1989: Neki rezultati pedoloških istraživanja u poremećenim ekosistemima hrasta lužnjaka u Hrvatskoj. Glas. šum. pokuse. Vol. 25:25-50, Zagreb. Vrbek , B. , 1992: Metoda pedoloških istraživanja u projektu ekonomsko-ekološke valencije tipova šuma (EEVTŠ). Radovi Vol. 27, br. 2:91-210, Šumar, inst., Jastrebarsko. Vrbek , B. , 1993: Praćenje depozicije taloženih tvari u zajednici hrasta lužnjaka i običnog graba na području Uprave šuma Bjelovar. Radovi Vol. 28, br. 1-2, Šumar. inst.. Jastrebarsko. V u č e t i ć . M .. V u č e t i ć . V .. 1994: Istraživanje evapotranspiracije nizinskog dijela Hrvatske. Znanstveni skup: Poljoprivreda i gospodarenje vodama, Priopćenja :477-486, Bizovečke toplice. Pretisak iz Zbornika radova sa 1. Hrvatske konferencije o vodama (Dubrovnik, 24.-27. svibnja 1995.) ODRŽIVI RAZVOJ I UPRAVLJANJE VODAMA |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 35 <-- 35 --> PDF |
B. MAYER: OPSEG I ZNAČENJE MONITORINGA PODZEMNIH I POVRŠINSKIH VODA ... SUMMARY: During the last quarter of the century the forest ecosystems in the Republic of Croatia have been exposed to increasingly aggressive anthropogenic effects and series of dry years. Especially large changes have occurred in the ground and surface water regimes in the lowlands forests of the northern Croatia following the construction of large flood control systems with flood storages and hydropower plants with reservoirs. The priority problem is drying out of the forest basins through reduction in floods and lowering of the groundwater tables, and decrease in quality of water which, in conjunction with the periods of drought, leads to deterioration of vitality of forest ecosystems, change in succession of forest sites from humid to dry, spreading of the phenomenon of drying out of trees or parts of forest management units. In order to successfully solve the increasing forest ecology and forest management issue, a network of hydro-pedological piezometer stations has been set during the last fifteen odd years. Organized monitoring of ground and surface water has so far encompassed several large forest basins, and further expansion is planned. A large database has been collected. The tools of the Geographical Information System (CIS) are increasingly ysed in organization, handling and interpretation of these data. The obtained results are the background of the decision-making in forest management and else. New hydro-pedological forest ecology mapping of degraded areas with changed water regime is conducted. The ingress of pollutants with contaminated flood waters into the forest soil is monitored. Key words : lowlands forests, ground and surface water monitoring Šumarski lisl br. 11 — 12. CXIX (1995), 383—389 |