DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 28 <-- 28 --> PDF |
SASTANAK RADNE GRUPE ZA PRAĆENJE POPULACIJE VUKA KAKO GOSPODARITI ZAŠTIĆENIM VUKOM? Kao i sve druge slobodno živuće životinje i vukovi imaju pravo živjeti u slobodnoj prirodi. Temeljno je to pravo svakog živog bića da zajedno sa čovjekom opstane kao dio ekosustava. Ovu misao iz Manifesta "Grupe vuk" Međunarodnog saveza za zaštitu prirode imali su stalno na pameti članovi Radne grupe za praćenje populacije vuka Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine Republike Hrvatske koji su, u užem sastavu, održali svoj sastanak u Nacionalnom parku "Risnjak" u Crnom Lugu 8. studenog 1995. godine. Iako je vuk u cjelini postao prorjeđenom životinjskom vrstom, zbog čega je stavljen pod zakonsku zaštitu*, ima krajeva u Hrvatskoj gdje sa vukom nije tako teško stanje i gdje taj "sivi razbojnik", kako su ga zvali u prošlosti, i dalje nemilosrdno ubire svoj danak. Pomirbu tih dviju suprotnosti, dakle da se vuka učinkovito zaštiti i održi kao životinjsku vrstu s jedne strane, a pri tome štete koje ovaj predator pričinja, svedu na podnošljivu mjeru, s druge, prof. dr. se. Đuro Huber vidi u sprečavanju šteta od vukova odnosno, ako do njih dođe, u njihovoj učinkovitoj nadoknadi. Samo u krajnjoj nuždi dolazi u obzir odstrel, dakle izlučivanje pojedinih jedinki iz populacije i to onih primjeraka za koje se nesumnjivo utvrdi da pričinjaju štete. Štete pak koje vuci pričinjaju u lovištima loveći srne i jelene članovi radne grupe ne smatraju štetom u pravom smislu te riječi, jer kako je rekao savjetnik u Državnoj upravi inž. Željko Štahan, viškovi divljači poglavito pripadaju vucima i drugim predatorima, a tek onda čovjeku. Zaštićenih područja poput Nacionalnog parka "Risnjak" Crni Lug, u kojem sva divljač i sve životinjske vrste uživaju potpunu zaštitu, trebalo bi u Hrvatskoj biti više. Samo tako moguća je učinkovita zaštita i vukova i prirodnih dobara općenito. U svrhu lakšeg praćenja populacije vuka, utvrđivanja njegova stvarnog brojnog stanja, područja rasprostranjenosti i utjecaja na divljač i domaće životinje, zaključeno je da se izradi i provede anketa među lovoovlaštenicima prava lova, a tek potom priđe izradi prijedloga za gospodarenje vukom. Alojzije Frković Posljednji vuk odstrijeljen u Gorskom kotaru prije zakonske zaštite. Lovište "Snjeinik", Šumarija Gerovo, siječanj 1995. g. Odstrelitelj lovnik i šum. tehničar Miljenko Malnar. Foto: A. Frković * Pravilnikom o zaštiti pojedinih vrsta sisavaca ("Narodne novine" br. 31/1995.) vuk (Canis lupus L.) je proglašen posebno zaštićenom životinjskom vrstom, a uveden je i u Crvenu knjigu Republike Hrvatske. |