DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 28     <-- 28 -->        PDF

SASTANAK RADNE GRUPE ZA PRAĆENJE POPULACIJE VUKA


KAKO GOSPODARITI ZAŠTIĆENIM VUKOM?


Kao i sve druge slobodno živuće životinje i vukovi
imaju pravo živjeti u slobodnoj prirodi. Temeljno je to
pravo svakog živog bića da zajedno sa čovjekom
opstane kao dio ekosustava. Ovu misao iz Manifesta
"Grupe vuk" Međunarodnog saveza za zaštitu prirode
imali su stalno na pameti članovi Radne grupe za
praćenje populacije vuka Državne uprave za zaštitu
kulturne i prirodne baštine Republike Hrvatske koji su,
u užem sastavu, održali svoj sastanak u Nacionalnom
parku "Risnjak" u Crnom Lugu 8. studenog 1995.
godine.


Iako je vuk u cjelini postao prorjeđenom
životinjskom vrstom, zbog čega je stavljen pod
zakonsku zaštitu*, ima krajeva u Hrvatskoj gdje sa
vukom nije tako teško stanje i gdje taj "sivi razbojnik",
kako su ga zvali u prošlosti, i dalje nemilosrdno ubire
svoj danak. Pomirbu tih dviju suprotnosti, dakle da se
vuka učinkovito zaštiti i održi kao životinjsku vrstu s
jedne strane, a pri tome štete koje ovaj predator pričinja,
svedu na podnošljivu mjeru, s druge, prof. dr. se. Đuro
Huber vidi u sprečavanju šteta od vukova odnosno, ako
do njih dođe, u njihovoj učinkovitoj nadoknadi. Samo
u krajnjoj nuždi dolazi u obzir odstrel, dakle izlučivanje
pojedinih jedinki iz populacije i to onih primjeraka za
koje se nesumnjivo utvrdi da pričinjaju štete. Štete pak
koje vuci pričinjaju u lovištima loveći srne i jelene
članovi radne grupe ne smatraju štetom u pravom smislu
te riječi, jer kako je rekao savjetnik u Državnoj upravi
inž. Željko Štahan, viškovi divljači poglavito pripadaju
vucima i drugim predatorima, a tek onda čovjeku.
Zaštićenih područja poput Nacionalnog parka "Risnjak"
Crni Lug, u kojem sva divljač i sve životinjske vrste
uživaju potpunu zaštitu, trebalo bi u Hrvatskoj biti više.
Samo tako moguća je učinkovita zaštita i vukova i
prirodnih dobara općenito.


U svrhu lakšeg praćenja populacije vuka, utvrđivanja
njegova stvarnog brojnog stanja, područja
rasprostranjenosti i utjecaja na divljač i domaće


životinje, zaključeno je da se izradi i provede anketa
među lovoovlaštenicima prava lova, a tek potom priđe
izradi prijedloga za gospodarenje vukom.


Alojzije Frković


Posljednji vuk odstrijeljen u Gorskom kotaru prije zakonske zaštite.
Lovište "Snjeinik", Šumarija Gerovo, siječanj 1995. g.
Odstrelitelj lovnik i šum. tehničar Miljenko Malnar.


Foto: A. Frković


* Pravilnikom o zaštiti pojedinih vrsta sisavaca ("Narodne novine" br. 31/1995.) vuk (Canis lupus L.) je proglašen posebno zaštićenom životinjskom
vrstom, a uveden je i u Crvenu knjigu Republike Hrvatske.