DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1995 str. 59 <-- 59 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI — PROFESSIONAL PAPERS UDK 630» 24:28 Šumarski list br. 9—10, CXIX (1995). 341-343 PROGRAM ŠUMSKOUZGOJNIH RADOVA SANACIJE Tomislav STARČEVIĆ* SAŽETAK: Sječom oštećenih stabala, propadanjem šuma, propadaju i naša najvrednija šumska staništa. Radi sprečavanja propadanja staništa, nužno je hitno provoditi šumskouzgojne radove sanacije te ubrzanu obnovu sastojina. U "Hrvatskim šumama" izvršeno je terensko snimanje površina koje treba sanirati. Količine radova sanacije, kao i prognoze o brzini i rastu broja oštećenih stabala, nažalost potvrđuju pretpostavku dugoročnosti značajno velikih šumskouzgojnih radova. Sve to, ozbiljan je izazov struci i znanosti pa je za očekivati opću mobilizaciju šumarske struke. Ključne riječi: Sječa oštećenih stabala, propadanje staništa, program sanacije, opseg šumskouzgojnih radova, prosječna godišnja količina radova sanacije. UVOD Svaka sječa stabala, zbog sušenja ili propadanja, neovisno od uzroka, upozorila je na jače ili manje izraženu pojavu degradacije staništa. Razlike u brzini propadanja staništa, uočljive su idući od poplavnih staništa, biljnih zajednica poljskog jasena i hrasta lužnjaka, pa do staništa hrasta kitnjaka i obične bukve u sredogorju ili staništa bukve i jele u planinskom dijelu Hrvatske. Negdje su staništa spontano reagirala prirodnom obnovom glavnim vrstama drveća (bukova - jelova staništa) drugdje pak bujnom pojavom podrasta grmlja ili pratećih vrsta (kitnjakovo - bukova staništa te zajednice lužnjaka i običnog graba), dok su najslabije reagirala vlažna staništa lužnjaka i poljskog jasena. Tu su degradacijski procesi najizraženiji, pa je i propadanje staništa otišlo najdalje. U operativi nismo uvijek i svagdje mogli trenutno reagirati. Rezultat zakašnjelih reakcija bit će nemogućnost sačuvanja kvalitete staništa, pa će se u uzgojnom smislu događati pomaci u obnovi sastojina prema pionirskim vrstama, srazmjerno stupnju degradacije staništa. Tu zadaću struke vrlo je ambiciozno i dobro sankcionirao čl. 25 novog Pravilnika o uređivanju šuma. No koliko je trenutni opseg nužnih šumskouzgojnih radova sanacije, samo smo mogli naslućivati. Zadatak, preuzet u svibnju 1994. godine na terenskom savjetovanju u Šumariji Čazma, priveden je kra * Tomislav Starčević, dipl. inž., stručni suradnik za internu kontrolu i reviziju za gospodarenje šumama i koordinaciju gospodarenja privatnim šumama, J.P. "Hrvatske šume" Zagreb, Vukotinovic´eva 2 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1995 str. 60 <-- 60 --> PDF |
T. Slarčević: PROGRAM ŠUMSKOUZGOJNIH RADOVA ju i danas raspolažemo podacima o veličini, trenutno utvrđenih, šumskouzgojnih radova sanacije. Ti podaci dakako, nose u sebi naše regionalne, pa i osobne stručne i moralne osobine ljudi koji su ih snimali. Isto tako, njihova veličina je podatak koji vrijedi Šumarski lisl br. 9—10. CXIX (1995), 341-343 danas, a mi nemamo pravo reći kako nismo znali da će te površine, nažalost, svake godine rasti. Za očekivati je, da se sada sustavno, svake godine kod doznake oštećenih stabala istovremeno snimaju površine za snaciju i program nadopunjuje. REZULTATI TERENSKOG SNIMANJA U vremenu od svibnja 1994. godine pa do isteka Potrebe PotrebePotrebe sjemena sjemenasjemena i ii sadnica sadnicasadnica po popo vrsti vrstivrsti drve drveća zadanog roka (31. 03. 1995.) za izradu terenske snimke stanja i veličine površina za sanaciju, dostaje truda SJEM SJEMSJEM E EE SADNIC E uloženo kroz terenske seminare u kojima su šumarski inženjeri -revirnici morali steći nužna znanja u tom VRST VRSTVRSTA AA K KKG GG VRSVRSTA u 000 kom poslu, i što je još bitnije ujednačen kriterij u pristupu. Svakako da se nisu mogle u istoj mjeri i pokrenuti sve Hras HrasHrast tt lužnja lužnjalužnjak kk 1 114 44 70 70700 00 Hras HrasHrast tt lilužnjak 5 593 Uprave šuma što je vidljivo i iz nelogičnih razlika u količini šumskouzgojnih radova između sličnih Upra va šuma. Hras HrasHrast tt kitnja kitnjakitnjak kk 1 110 00 70 70700 00 Hras HrasHrast tt kkitnjak 2 47.3 To svakako može biti rezultat manje ili jače izraženog propadanja šuma ili pak manje ili više intenzivBukv BukvBukva aa 12 12120 00 Poljsk PoljskPoljski ii jasen 3 736 nog pristupa poslu. Crnogorica 8 124 Joha 1 083 Program sanacije (skraćeni) Ostale S5 ui >C/0 bjelogorice UPRAVA s ~? SJEMENA SADNICA NJEGA ZAŠTITA ŠUMA 0 -c/o ha ha kg ha 000 kom ha ha Crnogorica 2 876 VINKOVCI 70 19 9.700 4! 289 94 90 OSIJEK 61 11 93 9 9 NAŠICE 141 139 1165 111 Nužna je temeljita priprema za sve ove radove, ko POŽEGA 300 37 317 110 48 ja će uvažiti prioritet radova sanacije ali i osiguranje BJELOVAR 115 107 695 101 105 sadnica, opreme i dakako izvora financijskih sredsta KOPRIVNICA 197 2 120 350 1970 352 215 va. ZAGREB 1074 11 8200 525 4498 1370 276 Radi boljeg uvida u opseg i veličinu samo nekih SISAK 258 172 1169 382 218 najvažnijih šumskouzgojnih radova sanacije, evo usporednih podataka o prosječnom godišnjem izvršenju od KARLOVAC 469 15 7500 373 3172 648 570 1991-1994. godine i trenutnim količinama iz Progra OGULIN 470 470 7050 825 2081 825 825 ma sanacije. DELNICE 35 40 143 40 36 SENJ 27 25 127 GOSPIĆ NEMA POVRŠINA ZA SANACIJU BUZET SPLIT 808 30 199 947 134 111 296 207 31 568 400 VRSTA RADA JED. MJERE PROSJEČNO GODIŠNJE IZVRŠENJE 1991-1994. Prog. sanacije UKUPN O 3785 741 33644 2865 16095 4641 2792 Priprema staništa ha 8.196 3.785 Sjetva i sadnja ha 4.903 3.606 Njega poml. i mladika ha 14.736 4.641 No, vrijeme će sigurno pokazati istinu, a na struci je da ozbiljno prihvati izazov zadatka. Iz ovih skraćenih podataka, jasno se vidi veličina Iz ovih podataka lako je zaključiti kako neće biti trenutnog zadatka na sanaciji sastojina zahvaćenih promoguće u kratkom vremenu "dovršiti" posao sanacije, padanjem. Ukupna površina radova sjetve i sadnje u već će biti nužno u skladu s mogućnostima (financij količini od 3.606 ha, pa ni proizvodnja potrebnih sadskim i fizičkim) u sklopu svih šumskouzgojnih radova nica u količini od 16,095.000 komada nije moguća u odrediti prioritete, svjesni, da će poslovi sanacije dukratkom vremenskom roku. goročno ostati neizbježni. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1995 str. 61 <-- 61 --> PDF |
T. Slarfevic: PROGRAM SUMSKOUZGOJNIH RADOVA Šumarski list br. 9—10. CXIX (1995). 341-343 ZAKLJUČCI 1. Svi ovi šumskouzgojni radovi moraju se izvrša4. Ako su prognoze o stalnom pogoršavanju općeg vati kao dodatak na redovne godišnje - propisane rastanja oštećenosti stabala pouzdane, onda možemo sa dove. sigurnošću tvrditi da će progresivno rasti i količine ra2. Prosječna godišnja količina svih radova (redovdova sanacije. no propisanih i pridodanih, sanacionih) bit će uvjeto5. Iz svega ovoga proizlazi da će šumarska operavana mogućnošću osiguranja financijskih sredstava te tiva Hrvatske, zajedno sa šumarskom znanošću, dugoosiguranja mehanizacije (opreme), sadnica i radne snaročno biti preokupirana spašavanjem šumskih staništa, ge. sanacijom i obnovom šumskih sastojina zahvaćenih su3. Vrijednost i značaj šumskouzgojnih radova sašenjem. nacije definitivno će izmijeniti prioritete unutar radoSudeći prema svim ovim podacima, te sigurnosti va proširene biološke reprodukcije, te neizbježno zaprognoze progresivnog rasta broja oštećenih stabala, hvatiti i u sredstava jednostavne biološke reprodukcije vrijeme čekanja je isteklo. šuma. LITERATURA Prpić B. 1992: Odabiranje oštećenih stabala za sječu i obnova "Hrvatske šume" Izvještaj o provedenoj anketi "Umiranje šusastojina opustošenih propadanjem, Š. L 11-12. ma" 1994. godine. Prpić B. Seletković Z. Ivkov M. 1991: Propadanje šuma u Hrvatskoj i odnos pojave prema biotskim i abiotskim činiteljima danas i u prošlosti, S. L. 3-5. UPUTE AUTORIMA Molimo autore da prilikom pisanja radova prate upute tiskane na zadnjoj stranici Šumarskog lista. Nepotrebne teškoće (dopune i vraćanja članaka na doradu) nastaju posebice kod nepoštivanja onih dijelova uputa, koje su od br. 9—10/1995. tiskane polumasnim slovima. Zahvaljujemo na suradnji. Uredništvo |