DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1995 str. 59     <-- 59 -->        PDF

STRUČNI ČLANCI — PROFESSIONAL PAPERS
UDK 630» 24:28 Šumarski list br. 9—10, CXIX (1995). 341-343


PROGRAM ŠUMSKOUZGOJNIH RADOVA
SANACIJE


Tomislav STARČEVIĆ*


SAŽETAK: Sječom oštećenih stabala, propadanjem šuma, propadaju i naša
najvrednija šumska staništa. Radi sprečavanja propadanja staništa, nužno je
hitno provoditi šumskouzgojne radove sanacije te ubrzanu obnovu sastojina.


U "Hrvatskim šumama" izvršeno je terensko snimanje površina koje treba
sanirati. Količine radova sanacije, kao i prognoze o brzini i rastu broja
oštećenih stabala, nažalost potvrđuju pretpostavku dugoročnosti značajno velikih
šumskouzgojnih radova.


Sve to, ozbiljan je izazov struci i znanosti pa je za očekivati opću mobilizaciju
šumarske struke.


Ključne riječi: Sječa oštećenih stabala, propadanje staništa, program
sanacije, opseg šumskouzgojnih radova, prosječna godišnja količina radova
sanacije.


UVOD


Svaka sječa stabala, zbog sušenja ili propadanja, neovisno
od uzroka, upozorila je na jače ili manje izraženu
pojavu degradacije staništa. Razlike u brzini
propadanja staništa, uočljive su idući od poplavnih staništa,
biljnih zajednica poljskog jasena i hrasta lužnjaka,
pa do staništa hrasta kitnjaka i obične bukve u
sredogorju ili staništa bukve i jele u planinskom dijelu
Hrvatske. Negdje su staništa spontano reagirala prirodnom
obnovom glavnim vrstama drveća (bukova - jelova
staništa) drugdje pak bujnom pojavom podrasta
grmlja ili pratećih vrsta (kitnjakovo - bukova staništa
te zajednice lužnjaka i običnog graba), dok su najslabije
reagirala vlažna staništa lužnjaka i poljskog jasena.
Tu su degradacijski procesi najizraženiji, pa je i
propadanje staništa otišlo najdalje.


U operativi nismo uvijek i svagdje mogli trenutno
reagirati. Rezultat zakašnjelih reakcija bit će nemogućnost
sačuvanja kvalitete staništa, pa će se u uzgojnom
smislu događati pomaci u obnovi sastojina prema pionirskim
vrstama, srazmjerno stupnju degradacije staništa.


Tu zadaću struke vrlo je ambiciozno i dobro sankcionirao
čl. 25 novog Pravilnika o uređivanju
šuma.


No koliko je trenutni opseg nužnih šumskouzgojnih
radova sanacije, samo smo mogli naslućivati.
Zadatak, preuzet u svibnju 1994. godine na terenskom
savjetovanju u Šumariji Čazma, priveden je kra


* Tomislav Starčević, dipl. inž., stručni suradnik za internu kontrolu i reviziju
za gospodarenje šumama i koordinaciju gospodarenja privatnim šumama,
J.P. "Hrvatske šume" Zagreb, Vukotinovic´eva 2