DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1995 str. 47 <-- 47 --> PDF |
PREGLF.DNI ČLANCI — REVIEWS UDK 630* 232.5. (Populus sp„ Salix sp.) Šumarski list br. 9—10, CX1X (1995). 329-334 KLONSKO ŠUMARSTVO I NJEGOVE PERSPEKTIVE CLONAL FORESTRY AND ITS PERSPECTIVES Davorin KAJBA* SAŽETAK: Genetske prednosti klonskog sadnog materijala uvjetovale su intenziviranje radova na vegetativnom razmnožavanju, omogućujući nam da se kombinacija osobina nastala spontano u prirodi ili pod utjecajem čovjeka trajno fiksira. Klonsko šumarstvo uključuje metode klonskog razmnožavanja i rejuvenilizacije, selekciju i testiranje klonskog materijala, razvijanje povoljnih klonskih smjesa za pojedina staništa i za različite namjene klonskih kultura uz daljnja istraživanja koja slijede razvoj suvremene biotehnologije. Nedostaci klonskog šumarstva mogu se svesti na najmanju mjeru, te iskoristiti maksimalnu prednost sadnog klonskog materijala u multiklonskim kulturama osnovanim smjesom divergentnih genotipova, koji će s obzirom na stabilnost ekosustava biti najbliže prirodnim ekosustavima. Područja nizinskih šuma Hrvatske potencijalna su staništa za ostvarenje visoke produkcije drvne mase u kulturama selekcioniranih klonova topola i stablastih vrba u funkciji predkultura radi lakše obnove sastojina vrijednijih vrsta šumskog drveća. Ključne riječi: klonsko šumarstvo, multiklonske kulture. UVOD — Introduction Jedno od najznačajnijih svojstava živih organizama, šumskog drveća (sjemenom), pojedine vrste imaju spopa tako i šumskog drveča, je razmnožavanje koje omosobnost i vegetativnog razmnožavanja odnosno iz njigućuje održavanje vrste, a ujedno je i način prijenosa hovih tjelesnih stanica ili vegetativnih organa mogu se nasljedne tvari na potomstvo. Razmnožavanje može birazviti nove, genetski istovjetne jedinke. Orteta je biljti spolno (generativno) i nespolno (vegetativno). Kod ka od koje potječe svaka vegetativna kopija (rameta), a spolnog razmnožavanja dolazi do spajanja nasljednih posjeduju istu genetičku konstituciju. Sve ramete zajedosnova roditelja, a zbog mehanizama rekombinacijske no čine jedan klon. Svaki pojedini klon predstavlja jepromjenjivosti osigurava se u potomstvu velika genetdan genotip, odnosno određenu genetičku konstituciju ska raznolikost. Potomci nastali nakon oplodnje uvijek organizma. sadržavaju nasljeđe obaju roditelja, a zbog rekombina- Za vegetativno razmnožavanje u šumarskoj proizvod cija u nasljeđivanju nisu u svojstvima jednaki ni među nji danas se služimo nizom metoda. Metode vegetativ sobno ni s roditeljima. Osim spolnog razmnožavanja nog razmnožavanja dijele se na tehnike makropropagacije (autovegetativno i heterovegetativno razmnožavanje) i mikropropagacije (tehnike kulture biljnog tkiva). * Mr. se. Davorin Kajba, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Sve-Autovegetativno razmnožavanje je način vegetativnog tošimunska 25, 10000 Zagreb, Hrvatska razmnožavanja kod kojeg nadzemni dio (stabljika) i pod |