DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1995 str. 45     <-- 45 -->        PDF

J. Sikora: POTRAJNOST I PRIRODNO OBNAVLJANJE ŠUMSKE VEGETACIJE POPLAVNOG PODRUČJA Šumarski lisl br. 9—10, CXIX (IWS). 32M2X
posljedicu potpuno propadanje ili slabije uspijevanje postojeće
šumske vegetacije.


Vrijednost prirodnih šuma poplavnog područja, očuvanje
njihove potrajnosti i fenomena prirodnog obnavljanja,
moramo danas promatrati i valorizirati i u odnosu
na postojeće programe i konvencije o zaštiti i očuvanju
europskih šuma, te brige o zaštiti vodotoka i njihova
okoliša. Upravo je Populus nigra jedna od ugroženih
europskih vrsta, koja ulazi u mrežu pokusa za oču


vanje genofonda, prema Rezoluciji broj 2. s Ministarske
konferencije o zaštiti i očuvanju europskih šuma
održane u Strasbourgu 1990. godine. Hrvatska je potpisala
Rezoluciju na drugoj Ministarskoj konferenciji o
istoj problematici (Helsinki 1993). Od europskih aktivnosti
vezanih za očuvanje prirodnih posebnosti ovih šuma,
svakako je i program zaštite Dunava, koji predviđa
i zaštitu prirodnih ekoloških cjelina priobalja.


ZAKLJUČAK


Danas su prirodne sastojine topola i vrba u Hrvatskoj
očuvane na vrlo malim površinama u nezaštićenom
priobalju naših većih rijeka. Posebno je ugrožena europska
crna topola P. nigra, koja je i gospodarski najvrijednija
vrsta ovih sastojina. Njezin ponik je najzahtjevniji,
kad su u pitanju uvjeti staništa a obnova iz
panja i žilja nije zadovoljavajuća.


Cjelovita zaštita ovih sastojina i vrsta koje ih čine,
sa svim bogatstvom njihova naslijeđa i pojavnih oblika
jedino je moguća uz osiguranje uvjeta za pojavu ponika
i nesmetanog razvoja mladih sastojina. Prema sadašnjim
saznanjima ovo je moguće postići zaštitom cijelih sastojinskih
kompleksa kao i riječnih tokova uz koji su
smješteni. Uvažavajući prirodne uvjete koje pružaju, za
mogućnost pojave ponika vjerojatno su najpodesnija područja
oko ušća većih rijeka (Mura, Drava). To su mjesta
pod utjecajem dinamike vodostaja obiju rijeka, te je
pojava meandriranja i stvaranja novih aluvijalnih nanosa
učestalija nego drugdje.


Ove zaštićene cjeline trebalo bi izuzeti od redovnog
gospodarenja i za njih izraditi posebne gospodarske programe.
Ukoliko bi u ovim zaštićenim područjima bilo
nužno intervenirati sadnjom biljaka, za vrbu bi se mogli
koristiti klonovi unutarvrsnih hibrida bijele vrbe, dok bi
se za crnu topolu (P. nigra) morao koristiti za sada prirodni
materijal (iz malata). U budućnosti za ovu svrhu
moći će se koristiti materijal iz klonskih arhiva europske
crne topole (P. nigra).


Uspješna intervencija sadnim materijalom europske
crne topole, tražit će od struke odgovor i odgovarajuća
rješenja u proizvodnji i eventualnom "školovanju" sadnog
materijala, kao i tehnologiji sadnje, njege i zaštite
sadnog materijala.


Bijela topola se vrlo uspješno obnavlja izdancima iz
žilja što osigurava njenu trajnu prisutnost u ovim sastojinama.


Kod obnove prirodnih sastojina izvan zaštićenih
kompleksa treba potpomagati grupe prirodnog ponika


ukoliko se pojavi (čistine — najčešće depresije, rubovi
bara). Slabo i nedovoljno obnovljene površine s lošim
izdancima iz panja, treba u skladu s gospodarskim interesima
(prirast, kvaliteta drva) popuniti sadnicama selekcioniranih
klonova euroameričkih topola odnosno bijele
vrbe.


Procese sukcesije u pravcu prograsije prema sastojinama
hrasta lužnjaka i poljskog jasena treba potpomagati,
ostavljanjem postojećih grupa prirodne vegetacije
i stvaranjem uvjeta za njihovo širenje u budućnosti.


Zaštitu ponika i mladih sastojina koje se pojavljuju
na novonastalim aluvijalnim nanosima treba zakonski
štititi. Eventualnu sječu materijala za potrebe vodoprivrednih
objekata treba obavljati uz poštivanje načela struke
(osiguranje materijala čišćenjem sastojina).


Na kvalitetnijim staništima gdje su pedogenetski procesi
napredovali, i gdje su ostvareni preduvjeti za uspijevanje
hrasta lužnjaka i poljskog jasena, treba organizirati
proizvodne pokuse unošenja sjemena odnosno sadnica
hrasta lužnjaka i poljskog jasena.


Za pokuse konverzije sastojina mekih listača u vrijednije
i stabilnije sastojinske oblike hrasta lužnjaka i
poljskog jasena naročito su pogodne sastojine u dijelu
zaštićenom od poplavnih voda (izvan nasipa). Briga o
prirodnim sastojinama poplavnog područja, svakako mora
obuhvatiti i "došljake" koji su unašani u intenzivne
kulture topola u funkciji pratećih vrsta. Neke od njih su
se kao npr. američki jasen (F. americana) vrlo dobro
prilagodile novom staništu, te se uspješno obnavljaju
sjemenom. Pridolazak novih vrsta sigurno je učinio određene
pomake u dinamici pridolaženja vrsta i izmjeni staništa,
uz stvaranje nove biološke ravnoteže na ovom prostoru.


Saznanja o pozitivnim odnosno negativnim posljedicama
ovih promjena na gospodarske i općekorisne funkcije
ovih šuma, definirala bi odnos prema ovim vrstama
u budućem gospodarenju.