DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1995 str. 41     <-- 41 -->        PDF

Distribution of precipitation in a stand is firmly connected with the stand
structure. The age of a stand, tree species, canopy, area and volume of tree
crowns coundition how much precipitation, which fall on the stand, will reach
the soiland in what way.


The pH values of precipitations collected on Pedunculate Oak and Common
Hornbeam, including those collected under the tree-crown cover in a
stand, are on averlage lower than those on the control rain-gauges. The average
pH values in precipitations, which were gathered by colletors on the trees
of Pedunculate Oak and Common Hornbeam, range from 4.96-5.52. In the
rain-gauges under the tree crowns pH values range from 4.86-5.42, while in
the control rain-gauges pH amounts to 5.39-5.80. The pH value of precipations
is not sufficient for analysis of chemical structure.


Occasionally a neutralization effect occurs and the pH of precipitations
can be higher, which does not mean that there is no acidification of soil.
Key words: Pedunculate Oak, Common Hornbeam, tree-crown area, dripping
through, flowing down trunk, interception, pH precipitation


NJEMAČKA U ODNOSU NA KONFERENCIJU NA VRHU O SVJETSKOJ KLIMI


Na berlinskom sastanku o svjetskoj nacionalni plan smanjenja emisija CO, do liša, prema navodima Saveznog ureda za
klimi održanom od 28. ožujka do 7. travnja 2005. godine za 25—30% (u odnosu na okoliš, oko 680.000 radnih mjesta. Prema
1995., trebalo je postaviti smjernice za dalji 1987.) Njemačka poduzima značajne predviđanjima Njemačkog instituta za
razvoj okvirne konvencije o klimi napore. istraživanje gospodarstva u 2000. godini će
postavljene u Rio de Janeiro 1992. godine. oko 1,1 milion žena i muškaraca raditi u


Njemački program zaštite klime sadrži


Kod toga se u prvom redu misli na emisije zanimanjima vezanim za ekologiju.


110 pojedinačnih mjera. Oko 90 mjera su


ugljičnog dioksida. (CO,). Okvirna


već u fazi provođenja. Kao drugi stupanj se Kroz rastuće zahtjeve vezane uz okoliš


konvencija o klimi iz Rio de Janeir-a brinula


planira porez koji se tiče emisija, postupno nastati će i posve nova zvanja. Pred


se dosad samo o uređivanju emisija C02 do


uvođenje peto-litarskih automobila i veće nekoliko godina bilo je jedva jedno


2000 godine. Njemačka nastoji postići da se


korištenje obnovljive energije. zanimanje iz područja zaštite okoliša prema


industrijske zemlje u jednom protokolu


22 300 radnih mjesta. Danas broje savezne


S ovim opsežnim postupcima Njemačka


obvežu, da će svoje emisije ugljičnog


ustanove za rad već 88 različitih zanimanja


nastoji izgraditi svoju vršnu poziciju u zaštiti


dioksida nakon 2000. godine zaustaviti ili


na eko-tržištu. Sveučilišta nude vlastite


okoliša i istovremeno pokazati, da se zaštita


spustiti na razinu iz 1990. godine.


znanstvene smjerove iz. područja zaštite


klime i rast gospodarstva daju uskladiti.


Kao domaćin sastanka na vrhu


okoliša.
Njemačka je na poseban način tražila da se Savezna Republika Njemačka pripada
Od Konferencije na vrhu iz 1992.


pruže informacije o njenoj politici prema među prve zemlje u području zaštite okoliša.
godine održane u Rio de Janeiru, oko 120


zaštiti klime: Njemačka doprinosi s oko 4% Strogi propisi o zaštiti okoliša ne dovode do
zemalja koje su tamo prihvatile Konvenciju


globalnoj emisiji ugljičnog dioksida. Od smanjenja radnih mjesta, suprotne pojave su


o klimi su je ratificirale.
1987. do 1993. u Njemačkoj su emisije CO, slučajne. Već početkom devedesetih godina
smanjene za oko 15%. S obzirom na u Njemačkoj je bilo vezano za zaštitu oko(
Natur und Landschaft, 1995., Heft 3)


Ivan Tikvić, dipl. inž. šum.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1995 str. 42     <-- 42 -->        PDF

J. Sikora: POTRAJNOST I PRIRODNO OBNAVLJANJE ŠUMSKE VEGETACIJE POPLAVNOG PODRUČJA Šumarski list br. 9—10, CXIX (1995), 323-328
Dva osnovna problema pristupa u gospodarenju ovim tura i plantaža, čije je učešće na području ovih šuma


šumama danas su: značajno.
U ovom članku bit će iznesena određena iskustva u


— mogućnost očuvanja kontinuiteta prirodne obnosvezi
s prvim problemom, koja se temelje na gospodar


ve radi očuvanja genofonda i prirodnog bogatstva vrsta


skim aktivnostima i opažanjima u ovim šumama, uglav


i njihovih pojavnih oblika u raznim šumskim zajedni


nom na području istočne Hrvatske u razdoblju od 1960.


cama vegetacije ovog područja,


god. do danas. Prilikom razmatranja i rasprave predmet


— utvrđivanje optimalnih ekoloških, bioloških i gone
materije konzultiran je dio stručne literature koji se
spodarskih okvira za podizanje i obnovu intenzivnih kul-bavio ovom problematikom.
PROBLEM I RASPRAVA


U sistematskom pregledu šumskih zajednica prema
R a u š u na ovom području dolaze:


— Šuma crne i bijele topole (Populetum nigro-albae
Slavnić 1952.). Zauzima grede koje su izložene poplavama,
ali se voda sa njih brzo povlači. Obrašćuje najbolja
staništa, uz izuzetke manjih ili većih plješina bez
šumskog drveća na mjestima, gdje su nanosi krupnih
frakcija čistog pijeska.
— Suma bijele vrbe i crne topole s plavom kupinom
(Salici-Populetum nigrae rubetosum caesii, Rauš 1973.).
Zauzima srednje visoke položaje. Plava kupina je indikator
za granicu uspijevanja crne topole. Smatra se optimalnom
fitocenozom ovih šuma a njena zastupljenost
je također najveća.
— Suma bijele vrbe s broćikom (Galio-Salicetum
albae, Rauš 1973.). Suma zauzima niže gdje je izloženost
djelovanju vode (poplave) vrlo velika te je prisutno
oglejavanje u tlu. To su uglavnom čiste sastojine bijele
vrbe slabije kvalitete.
Suma bademaste vrbe (Salicetum albo-amygdalinae,
Slav. 1952.) koja čini prelaznu zajednicu u pravcu progresije
prema stabilnijim oblicima šumske vegetacije.


Sibljak rakite (Salicetum purpureae, Wend.-Zel.
1952.) čini barsku granicu šume i zauzima rubove zamočvarenih
depresija u kojima voda trajno zaostaje nakon
poplava.


Glede heterogenosti staništa, s izraženim mikroreljefnim
i mikropedološkim karakteristikama, navedene
zajednice rijetko pokrivaju veća suvisla područja, te se
vrlo često pojavljuju kao fragmenti jedna unutar druge.
Kako su i uvjeti u svezi s pojavom sjemena i ponika
slični, a kasniji razvoj međusobno povezan u svojoj dinamici,
problem potrajnosti i prirodnog obnavljanja šumske
vegetacije poplavnog područja može se razmatrati i
raspraviti zajedno za sve navedene biljne zajednice.


Za očuvanje potrajnosti i izvornog bogatstva oblika
šumske vegetacije na poplavnom području nužno je osigurati
uvjete koji omogućuju prirodnu obnovu iz sjemena.


Masovna pojava ponika iz sjemena vazana je gotovo
isključivo za nove površine aluvijalnih tala koja nastaju
taloženjem materijala nošenog riječnom vodom uz
dijelove obale od kojih se matica odmiče ili u samom
koritu rijeke pojavom plićaka i nanosa, sprudova, iz kojih
nastaju riječni otoci. Kada se razina aluvija podigne
dovoljno visoko, te u godinama povoljnog vodostaja i
odgovarajućih klimatskih prilika, u vrijeme naleta sjemena,
dolazi do pojave ponika. U poniku se pojavljuje
pretežno ona vrsta čije se dozrijevanje i nalet sjemena
poklopilo s povoljnim uvjetima za klijanje. Tako prema
Herpki prvo se pojavljuje sjeme bijele topole početkom
svibnja, zatim crne topole i bijele vrbe koncem svibnja.
Pojava sjemena može biti i kasnije ovisno o klimatskim
prilikama i vodostaju (stabla koja dugo stoje u vodi odbacuju
sjeme kasnije). Bademasta vrba (Salix amygdalina)
odbacuje sjeme gotovo cijelo vrijeme trajanja vegetacije,
što je jedan od razloga za njenu pionirsku ulogu
na novonastalim sprudovima.


Za pojavu ponika svakako je važna klijavost sjemena.
Zajednička karakteristika rodova Populus i Salix su
velike količine sjemena, koje se lagano šire na veće udaljenosti
vjetrom, ali nažalost i brzi gubitak klijavosti.


57 I.Karakterističan stepeničasti izgled mladih sastojina bijele vrbe na aluviju
"Ptičjeg otoka " u Dunavu kod Hulova (Baranja). Snimljeno u proljeće
1990. god. (Foto: D. Getz)




ŠUMARSKI LIST 9-10/1995 str. 43     <-- 43 -->        PDF

J. Sikora: POTRAJNOST I PRIRODNO OBNAVLJANJE ŠUMSKE VEGETACIJE POPLAVNOG PODRUČJA Šumarski list br.9—10. CX1X (1995), .123-328
.S7. 2. Progresivno širenje šumske vegetacije zasipanjem starog korita Drave
u blizini sela Nard (kod Valpova). Snimljeno početkom svibnja 1995. god.


Tako prema Regentu sjeme topola u slobodnoj prirodi
gubi klijavost za tri tjedna, a sjeme vrba za svega
nekoliko dana. Uz povoljne uvjete sjeme topola klija za
nekoliko dana a kod vrba već nakon 12 do 24 sata.


Kasniji omjer vrsta u mladoj sastojini ovisi o režimu
vodostaja u nekoliko idućih godina. Mlade biljke topola
znatno su osjetljivije na trajanje poplava. Ponik crne
topole može izdržati pod vodom svega 10 do 15 dana.
Bijela i bademasta vrba podnose daleko duže razdoblje
plavljenja. Sposobnost bijele vrbe da razvija vodeno korijenje
omogućuje joj preživljavanje i u mjestima stagnirajuće
vode. Proces nastajanja i propadanja ponika može
se višestruko ponavljati dok se ne ostvare uvjeti za
njegov opstanak. Pri tom propali sasušeni ponik predstavlja
neku vrstu armature koja usporava strujanje vode,
omogućuje brže taloženje čestica pijeska i mulja,
izdizanje aluvijalnog nanosa i stvaranje povoljnijih ekoloških
uvjeta za pojavu nove generacije ponika. Općenito,
prema Herpki, pojavu pionirske zajednice bademaste
vrbe za očekivati je na položajima gdje je prosječno
trajanje poplave u vegetacijskom periodu oko 140
dana, donja granica šumske zajednice bijele vrbe prisutna
je na lokacijama gdje je prosječno trajanje poplave
za vrijeme vegetacije manje od 118 dana, a pridolazak
crne topole je na mjestima s prosječno 66 poplavnih
dana tijekom vegetacije. Na dinamiku nastajanja i razvoja
mladih sastojina topola i vrba mogu utjecati i poplave
u zimskim mjesecima. Stvaranje i pomicanje ledene
kore (prilikom opadanja vode ispod leda) mogu
nastati velike štete na mladim biljkama. Za mlade sastojine
je karakterističan njihov slojevito-etažni izgled.
Najmlađi, najniži pojas nalazi se neposredno uz korito
rijeke, dok se dijelovi mlata nastali u prijašnjim razdobljima
izdižu poput stepenica. Čest je slučaj da se u dinamici
nastajanja mladih sastojina postepeno zasipaju veće
površine između nastalih otočnih sprudova i obale, u


slučaju kad se matica rijeke postepeno odmiče od otoka
na suprotnu stranu. Proces može trajati godinama, a rezultat
su veće površine ponika s mjestimičnim depresijama
i barama, koje su ostaci bivšeg korita rijeke. Istovremeno
s procesima stvaranja novih površina prisutno
je i odronjavanje i urušavanja obale, na mjestima gdje
se matica približi obali te se formiraju jaka vrtložna strujanja
vode. U ovim procesima može nestati desetak i
više metara obale godišnje. Nerijetko s obalom u rijeku
se obrušavaju i odrasla stabla, koja mogu spontano obaviti
ulogu vodoutvrde koja usporava strujanje vode, udaljavanje
matice od obale, i stvaranje uvjeta za odlaganje
riječnog materijala. Dinamika nastajanja, destrukcije kao
i promjena aluvijalnih tala nezaštićenog priobalja posebno
je izražena u vrijeme dugotrajnih visokih vodostaja
i poplava, kada može doći do izmještanja korita,
odnošenja tla na mjestima gdje je voda imala razornu
snagu te taloženje novih aluvijalnih slojeva. Stoga je
razumljivo da su pedogenetski procesi u aluvijalnim tlima
stalno u inicijalnoj fazi, pa su na profilima prepoznatljiviji
slojevi nanosa od horizonata.


Taloženje aluvijalnog materijala uvelike ovisi o brzini
strujanja poplavnih voda. Stoga je razumljivo da mlade
guste sastojine usporavaju tok vode i uvjetuju brže taloženje
materijala. Posljedica je vrlo izražena dinamika
pedoloških i hidrografskih promjena staništa, na što biljke,
s obzirom na svoju vegetativnu sposobnost reagiraju
širenjem korijenovih žila u novonastale slojeve tla.


Tako su se odrastanjem sastojina do njihove zrelosti
stanišne prilike potpuno izmijenile u odnosu na stanje
prisutno u vrijeme nastajanja ponika i početnog stadija
razvoja mlade sastojine. Stoga nakon sječe ili propadanja
stare sastojine uslijed vjetroloma ili drugih kalamiteta
nema osnovnih uvjeta za pojavu ponika, pa se druga
i iduće generacije formiraju iz korjenja i žilja, te se
cijeli proces kreće u smjeru degradacije šumske vegetacije.


Procesi sukcesije u pravcu stabilnijih oblika šumske
vegetacije, posebice prema šumskim zajednicama hrasta
lužnjaka i poljskog jasena izraženi su pojavom pojedinačnih
stabala ili grupa na mikrolokacijama. Njihova
pojava i širenje znatno je limitirano velikom heterogenošću
aluvijalnih tala glede sastava, posebice učešća
frakcije pijeska. U nezaštićenom dijelu priobalja dodatne
teškoće uspješnoj sukcesiji čini veliko osciliranje vodostaja,
povremeno duže poplave za vrijeme ljetnih mjeseci,
pojava visokih voda tijekom zimskih mjeseci i štete
od leda.


Opisani način pojave ponika i razvoja mladih sastojina
gotovo daje pravilo. Izuzeci su vrlo rijetki i vezani
su za pojavu izuzetno visokih i dugotrajnih poplava. Ta




ŠUMARSKI LIST 9-10/1995 str. 44     <-- 44 -->        PDF

J. Sikora: POTRAJNOST I PRIRODNO OBNAVLJANJE ŠUMSKE VEGETACIJE POPLAVNOG PODRUČJA Šumarski list br. 9—10, CXIX (1995), 32.V328
kav slučaj bilježimo na području Šumarije Osijek, u gospodarskoj
jedinici Osječke podravske šume.


Nakon katastrofalnih poplava 1965. i 1966. g., u nekoliko
idućih godina počeo se pojavljivati ponik bijele
vrbe i crne i bijele topole na dijelu površine, na kojoj je
neposredno prije poplave osnovana plantaža euram. to


Utvrđeni


Red.
br.


1.
2.
3.
4.
taksacijski podaci


Star° S t


OdjelPovršina Vrsta


pole, uz prethodnu pripremu zemljišta dubokim oranjem.
Uslijed dugotrajnog stagniranja poplavne vode, naročito
u ljetnim mjesecima 1966. g. došlo je do propadanja
plantaže ali i ostale vegetacije, te je površina oslobođena
od korova, pri povoljnim uvjetima idućih godina bila
spremna za prihvat i klijanje sjemena.


Tablica 1.


Br. stabala Drvna masa Omjer smjese God. teč. prir.


Odsjek S° d ha drveća kom/ha mVha % m´/ha
Crna topola 107 12 26 9,5
Bijela topola 22 3 7 9,1
Bijela vrba 243 29 67 13,1
72b 11 3,66 UKUPNO 372 44 100 11,9
Crna topola 188 39 52 9,4
Bijela topola 69 8 11 11,3
Bijela vrba 291 28 37 10,3
73c 12 6,60 UKUPNO 548 75 100 9,9
Crna topola 108 37 35 9,4
Bijela vrba 388 68 65 9,1
79a 14 6,88 UKUPNO 496 105 100 9,2
Crna topola 22 3 3 10,0
Bijela vrba 485 80 97 9,1
80a 14 4,00 UKUPNO 507 83 100 9,1


Osnovni podaci o mladim sastojinama nastalim na
taj način dati su prema mjerenjima obavljenim prilikom
revizije gospodarske osnove 1986. godine.


Iskazana drvna masa utvrđena je na bazi uzoraka klupiranjem
stabala iznad taksacijske granice na primjernim
prugama, a tečjani prirast na bazi izvrtaka uz primjenu
metode prof. K1 e p c a . Opisna, kvaliteta sastojina
je ocijenjena kao dobra (red. br. 2.), srednja (red.
br. 3 i 4) i loša (red. br. 1.).


Vodoprivredno građevinski radovi na koritu rijeke i
u priobalju kao na primjer: obaloutvrde, regulacija i skraćivanje
vodotoka radi bržeg protoka vode, izgradnja brana
i akumulacija, razne vrste zaštitnih nasipa, u funkciji
su osiguranja plovnih puteva, zaštite od poplava naselja
i susjednog poljoprivrednog zemljišta, te potreva industrije.
Nažalost prirodne šume ovog područja u sklopu
rješavanja ovih problema bivaju ponekad "zaboravljene".
Tako primjerice u Zakonu o vodama stoji, da vodoprivredna
poduzeća mogu rezati i sjeći šiblje, pruće i
kolje u koritu, na obali i u inudacionom području ako se
koriste za zaštitu od štetnog djelovanja voda ili regulaciju
vodotoka (članak 47.).


Nije teško prepoznati da se ovo "šiblje i pruće" upravo
sječe u mladim sastojinama koje ostaju u njihovom


posjedu više godina (novonastale površine između dviju
revizija osnova). Nema potrebe napominjati štetni
utjecaj ovakve eksploatacije materijala na buduću mladu
sastojinu. Navedeni primjer samo je mali detalj, u
nizu posljedica koje se reflektiraju na prirodne šume topola
i vrba, prije svega na njihov opstanak. Posebno velike
i trajne posljedice na okolnu vegetaciju, uvjetovane
su postavljanjem velikih brana i akumulacija u sklopu
izgradnje hidroelektrana (na Dravi kod Varaždina, Đerdap
na Dunavu).


Nakon izgradnje ovakvih objekata, dolazi do prijevremenog
taloženja dijela aluvijalnog materijala, te podizanja
razine vodostaja uzvodno od objekata, uz istodobno
produbljivanje korita, spuštanje razine vodostaja
i izostanak taloženja aluvijalnog materijala (koji je zadržan
u akumulaciji) nizvodno. Pored toga dinamika izmjene
visokog i niskog vodostaja, kao i sezonsko poplavljivanje
susjednog zemljišta bivaju poremećeni. Prirodne
sastojine kroz dugi niz godina se prilagođuju uvjetima
staništa, a kad se radi o šumama mekih listača,
jedan od limitirajućih uvjeta je dostupnost podzemne
vode, čija je razina u korelaciji s razinom vodostaja rijeke.
Stoga radikalne promjene koje nastaju u samom
rječnom koritu i njegovoj neposrednoj blizini imaju za




ŠUMARSKI LIST 9-10/1995 str. 45     <-- 45 -->        PDF

J. Sikora: POTRAJNOST I PRIRODNO OBNAVLJANJE ŠUMSKE VEGETACIJE POPLAVNOG PODRUČJA Šumarski lisl br. 9—10, CXIX (IWS). 32M2X
posljedicu potpuno propadanje ili slabije uspijevanje postojeće
šumske vegetacije.


Vrijednost prirodnih šuma poplavnog područja, očuvanje
njihove potrajnosti i fenomena prirodnog obnavljanja,
moramo danas promatrati i valorizirati i u odnosu
na postojeće programe i konvencije o zaštiti i očuvanju
europskih šuma, te brige o zaštiti vodotoka i njihova
okoliša. Upravo je Populus nigra jedna od ugroženih
europskih vrsta, koja ulazi u mrežu pokusa za oču


vanje genofonda, prema Rezoluciji broj 2. s Ministarske
konferencije o zaštiti i očuvanju europskih šuma
održane u Strasbourgu 1990. godine. Hrvatska je potpisala
Rezoluciju na drugoj Ministarskoj konferenciji o
istoj problematici (Helsinki 1993). Od europskih aktivnosti
vezanih za očuvanje prirodnih posebnosti ovih šuma,
svakako je i program zaštite Dunava, koji predviđa
i zaštitu prirodnih ekoloških cjelina priobalja.


ZAKLJUČAK


Danas su prirodne sastojine topola i vrba u Hrvatskoj
očuvane na vrlo malim površinama u nezaštićenom
priobalju naših većih rijeka. Posebno je ugrožena europska
crna topola P. nigra, koja je i gospodarski najvrijednija
vrsta ovih sastojina. Njezin ponik je najzahtjevniji,
kad su u pitanju uvjeti staništa a obnova iz
panja i žilja nije zadovoljavajuća.


Cjelovita zaštita ovih sastojina i vrsta koje ih čine,
sa svim bogatstvom njihova naslijeđa i pojavnih oblika
jedino je moguća uz osiguranje uvjeta za pojavu ponika
i nesmetanog razvoja mladih sastojina. Prema sadašnjim
saznanjima ovo je moguće postići zaštitom cijelih sastojinskih
kompleksa kao i riječnih tokova uz koji su
smješteni. Uvažavajući prirodne uvjete koje pružaju, za
mogućnost pojave ponika vjerojatno su najpodesnija područja
oko ušća većih rijeka (Mura, Drava). To su mjesta
pod utjecajem dinamike vodostaja obiju rijeka, te je
pojava meandriranja i stvaranja novih aluvijalnih nanosa
učestalija nego drugdje.


Ove zaštićene cjeline trebalo bi izuzeti od redovnog
gospodarenja i za njih izraditi posebne gospodarske programe.
Ukoliko bi u ovim zaštićenim područjima bilo
nužno intervenirati sadnjom biljaka, za vrbu bi se mogli
koristiti klonovi unutarvrsnih hibrida bijele vrbe, dok bi
se za crnu topolu (P. nigra) morao koristiti za sada prirodni
materijal (iz malata). U budućnosti za ovu svrhu
moći će se koristiti materijal iz klonskih arhiva europske
crne topole (P. nigra).


Uspješna intervencija sadnim materijalom europske
crne topole, tražit će od struke odgovor i odgovarajuća
rješenja u proizvodnji i eventualnom "školovanju" sadnog
materijala, kao i tehnologiji sadnje, njege i zaštite
sadnog materijala.


Bijela topola se vrlo uspješno obnavlja izdancima iz
žilja što osigurava njenu trajnu prisutnost u ovim sastojinama.


Kod obnove prirodnih sastojina izvan zaštićenih
kompleksa treba potpomagati grupe prirodnog ponika


ukoliko se pojavi (čistine — najčešće depresije, rubovi
bara). Slabo i nedovoljno obnovljene površine s lošim
izdancima iz panja, treba u skladu s gospodarskim interesima
(prirast, kvaliteta drva) popuniti sadnicama selekcioniranih
klonova euroameričkih topola odnosno bijele
vrbe.


Procese sukcesije u pravcu prograsije prema sastojinama
hrasta lužnjaka i poljskog jasena treba potpomagati,
ostavljanjem postojećih grupa prirodne vegetacije
i stvaranjem uvjeta za njihovo širenje u budućnosti.


Zaštitu ponika i mladih sastojina koje se pojavljuju
na novonastalim aluvijalnim nanosima treba zakonski
štititi. Eventualnu sječu materijala za potrebe vodoprivrednih
objekata treba obavljati uz poštivanje načela struke
(osiguranje materijala čišćenjem sastojina).


Na kvalitetnijim staništima gdje su pedogenetski procesi
napredovali, i gdje su ostvareni preduvjeti za uspijevanje
hrasta lužnjaka i poljskog jasena, treba organizirati
proizvodne pokuse unošenja sjemena odnosno sadnica
hrasta lužnjaka i poljskog jasena.


Za pokuse konverzije sastojina mekih listača u vrijednije
i stabilnije sastojinske oblike hrasta lužnjaka i
poljskog jasena naročito su pogodne sastojine u dijelu
zaštićenom od poplavnih voda (izvan nasipa). Briga o
prirodnim sastojinama poplavnog područja, svakako mora
obuhvatiti i "došljake" koji su unašani u intenzivne
kulture topola u funkciji pratećih vrsta. Neke od njih su
se kao npr. američki jasen (F. americana) vrlo dobro
prilagodile novom staništu, te se uspješno obnavljaju
sjemenom. Pridolazak novih vrsta sigurno je učinio određene
pomake u dinamici pridolaženja vrsta i izmjeni staništa,
uz stvaranje nove biološke ravnoteže na ovom prostoru.


Saznanja o pozitivnim odnosno negativnim posljedicama
ovih promjena na gospodarske i općekorisne funkcije
ovih šuma, definirala bi odnos prema ovim vrstama
u budućem gospodarenju.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1995 str. 46     <-- 46 -->        PDF

J. Sikora: POTRAJNOST I PRIRODNO OBNAVLJANJE ŠUMSKE VEGETACIJE POPLAVNOG PODRUČJA Šumarski lisl br. 9—10, CXIX (1995), 323-328
LITERATURA


Bezak. K., Cestar, D., Hren, V., Kovačević, Z., Martino-Rauš, D., Matič, S., 1990: Vegetacijska i uzgojna istraživanja u GJ
vić, J., Pelcer, Z., 1989: Uputstvo za izradu karte ekološko-"Vukovarske dunavske ade" PJ Vukovar. Šumarski list br. 1—2/
gospodarskih tipova brdskog i nizinskog područja (II) SR Hrvat90.
Zagreb.
ske. Šumarski institut Jastrebarsko, Radovi br. 79. Zagreb. Regent, B., 1972: Šumsko sjemenarstvo. Zagreb.
Harapin, M., Vrataric, P., Vukelič, J., Bićanič, V., 1993:Za-Sekawin, M., 1975: Genetika bijele topole. Anali za šumarstvo 6/6. Za


štita i očuvanje europskih šuma. Ministarstvo poljoprivrede i šugreb.


marstva i J. P. "Hrvatske šume". Zagreb. Sikora, }., Lovaš, O., Jelčić, K., Starčevič, T., 1992: 19.-to


zasjedanje Internacionalne komisije za topole (Izvješća


Herpka, I., 1968: Ekološke i biološke osnove autohtonih topola i vrba u


stručnjaka JP "Hrvatske šume" s nekih međunarodnih skupova u


ritskim šumama Podunavlja. Doktorska disertacija. Zagreb.


svijetu tijekom 1992. godine). Zagreb.


Krstinič, A., Kajba, D., 1994: Conservation of poplar and arbore


Škorič, A., 1986: Postanak, razvoj i sistematika tala. Zagreb.


scent willow genetic resources in Croatia. Izmir (Turska).


Zsuffa, L., 1964: Genetika crne topole. Anali za šumarstvo 6/2. Zagreb.


Majer, Ž., 1994: Ritske šume Hrvatskog podunavlja i njihova prirodna


Weber, E., 1974: Genetika vrste Salix alba L., Spec, plant. Anali za šu


obnova. Glasnik za šumske pokuse br. 31. Zagreb.


marstvo 6/1. Zagreb.
Rauš, D., 1987: Šumarska fitocenologija. Zagreb. JP "Hrvatske šume", 1993: Program razvoja 1991—2025. god. Zagreb.


Rauš, Đ., 1992: Vegetacija ritskih šuma uz rijeku Dravu od Varaždina do
Osijeka s težištem na Varaždinske podravske šume. Glasnik za šum


Službeni list Republike Hrvatske, 1990: Zakon o vodama. Narodske
pokuse br. 28. Zagreb. ne novine 53. Zagreb.


SUMMARY: The appearance of natural germinated seeds is the basis for
preservation of heredity, natural heterogeneity and stability of broadleaved
forests of poplar and willow in a flooded area. The emerging of germs from
seeds is a specific natural phenomenon connected with the formation of river
deposits along the banks or at the eyots formed on the riverbeds. Germination
is conditioned by the height of the water level, climatic conditions at the
time of spontaneous seed dissemination and by the duration of its germinative
capacity. Survival of the germinated seed and consequent growth of the
young stands, in particular during the first years of growth, depends to a
large degree on the water regime. This sequence of events, including the
consequent development of full-grown high spermatophytic trees, represents
the progressive developmental course in the forest vegetation of this region.


Because of the meandering of rivers and riverbed shifting full-grown stands
are often "removed" from the watercourse. Due to the deposititon of the flood
material the ground level is consederably higher than it was during formation
of the stand. After the felling of forest decline (windfalls, calamities) of
these stands a new generation is created primarily from the stumps and roots,
to a lesser extent individually, or in groups, by the spontaneous seed dissemination
of other species. This is the begining of the regression of
spermatophytic poplars and willows, which further develops towards degradation
or succession to other vegetational forms.


Key words: germinated seed, hereditary basis, deciduous forests of poplar
and willow, seed, spermatophytes, vegetation, progression, degradation,
succession.