DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1995 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Distribution of precipitation in a stand is firmly connected with the stand structure. The age of a stand, tree species, canopy, area and volume of tree crowns coundition how much precipitation, which fall on the stand, will reach the soiland in what way. The pH values of precipitations collected on Pedunculate Oak and Common Hornbeam, including those collected under the tree-crown cover in a stand, are on averlage lower than those on the control rain-gauges. The average pH values in precipitations, which were gathered by colletors on the trees of Pedunculate Oak and Common Hornbeam, range from 4.96-5.52. In the rain-gauges under the tree crowns pH values range from 4.86-5.42, while in the control rain-gauges pH amounts to 5.39-5.80. The pH value of precipations is not sufficient for analysis of chemical structure. Occasionally a neutralization effect occurs and the pH of precipitations can be higher, which does not mean that there is no acidification of soil. Key words: Pedunculate Oak, Common Hornbeam, tree-crown area, dripping through, flowing down trunk, interception, pH precipitation NJEMAČKA U ODNOSU NA KONFERENCIJU NA VRHU O SVJETSKOJ KLIMI Na berlinskom sastanku o svjetskoj nacionalni plan smanjenja emisija CO, do liša, prema navodima Saveznog ureda za klimi održanom od 28. ožujka do 7. travnja 2005. godine za 25—30% (u odnosu na okoliš, oko 680.000 radnih mjesta. Prema 1995., trebalo je postaviti smjernice za dalji 1987.) Njemačka poduzima značajne predviđanjima Njemačkog instituta za razvoj okvirne konvencije o klimi napore. istraživanje gospodarstva u 2000. godini će postavljene u Rio de Janeiro 1992. godine. oko 1,1 milion žena i muškaraca raditi u Njemački program zaštite klime sadrži Kod toga se u prvom redu misli na emisije zanimanjima vezanim za ekologiju. 110 pojedinačnih mjera. Oko 90 mjera su ugljičnog dioksida. (CO,). Okvirna već u fazi provođenja. Kao drugi stupanj se Kroz rastuće zahtjeve vezane uz okoliš konvencija o klimi iz Rio de Janeir-a brinula planira porez koji se tiče emisija, postupno nastati će i posve nova zvanja. Pred se dosad samo o uređivanju emisija C02 do uvođenje peto-litarskih automobila i veće nekoliko godina bilo je jedva jedno 2000 godine. Njemačka nastoji postići da se korištenje obnovljive energije. zanimanje iz područja zaštite okoliša prema industrijske zemlje u jednom protokolu 22 300 radnih mjesta. Danas broje savezne S ovim opsežnim postupcima Njemačka obvežu, da će svoje emisije ugljičnog ustanove za rad već 88 različitih zanimanja nastoji izgraditi svoju vršnu poziciju u zaštiti dioksida nakon 2000. godine zaustaviti ili na eko-tržištu. Sveučilišta nude vlastite okoliša i istovremeno pokazati, da se zaštita spustiti na razinu iz 1990. godine. znanstvene smjerove iz. područja zaštite klime i rast gospodarstva daju uskladiti. Kao domaćin sastanka na vrhu okoliša. Njemačka je na poseban način tražila da se Savezna Republika Njemačka pripada Od Konferencije na vrhu iz 1992. pruže informacije o njenoj politici prema među prve zemlje u području zaštite okoliša. godine održane u Rio de Janeiru, oko 120 zaštiti klime: Njemačka doprinosi s oko 4% Strogi propisi o zaštiti okoliša ne dovode do zemalja koje su tamo prihvatile Konvenciju globalnoj emisiji ugljičnog dioksida. Od smanjenja radnih mjesta, suprotne pojave su o klimi su je ratificirale. 1987. do 1993. u Njemačkoj su emisije CO, slučajne. Već početkom devedesetih godina smanjene za oko 15%. S obzirom na u Njemačkoj je bilo vezano za zaštitu oko( Natur und Landschaft, 1995., Heft 3) Ivan Tikvić, dipl. inž. šum. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1995 str. 42 <-- 42 --> PDF |
J. Sikora: POTRAJNOST I PRIRODNO OBNAVLJANJE ŠUMSKE VEGETACIJE POPLAVNOG PODRUČJA Šumarski list br. 9—10, CXIX (1995), 323-328 Dva osnovna problema pristupa u gospodarenju ovim tura i plantaža, čije je učešće na području ovih šuma šumama danas su: značajno. U ovom članku bit će iznesena određena iskustva u — mogućnost očuvanja kontinuiteta prirodne obnosvezi s prvim problemom, koja se temelje na gospodar ve radi očuvanja genofonda i prirodnog bogatstva vrsta skim aktivnostima i opažanjima u ovim šumama, uglav i njihovih pojavnih oblika u raznim šumskim zajedni nom na području istočne Hrvatske u razdoblju od 1960. cama vegetacije ovog područja, god. do danas. Prilikom razmatranja i rasprave predmet — utvrđivanje optimalnih ekoloških, bioloških i gone materije konzultiran je dio stručne literature koji se spodarskih okvira za podizanje i obnovu intenzivnih kul-bavio ovom problematikom. PROBLEM I RASPRAVA U sistematskom pregledu šumskih zajednica prema R a u š u na ovom području dolaze: — Šuma crne i bijele topole (Populetum nigro-albae Slavnić 1952.). Zauzima grede koje su izložene poplavama, ali se voda sa njih brzo povlači. Obrašćuje najbolja staništa, uz izuzetke manjih ili većih plješina bez šumskog drveća na mjestima, gdje su nanosi krupnih frakcija čistog pijeska. — Suma bijele vrbe i crne topole s plavom kupinom (Salici-Populetum nigrae rubetosum caesii, Rauš 1973.). Zauzima srednje visoke položaje. Plava kupina je indikator za granicu uspijevanja crne topole. Smatra se optimalnom fitocenozom ovih šuma a njena zastupljenost je također najveća. — Suma bijele vrbe s broćikom (Galio-Salicetum albae, Rauš 1973.). Suma zauzima niže gdje je izloženost djelovanju vode (poplave) vrlo velika te je prisutno oglejavanje u tlu. To su uglavnom čiste sastojine bijele vrbe slabije kvalitete. Suma bademaste vrbe (Salicetum albo-amygdalinae, Slav. 1952.) koja čini prelaznu zajednicu u pravcu progresije prema stabilnijim oblicima šumske vegetacije. Sibljak rakite (Salicetum purpureae, Wend.-Zel. 1952.) čini barsku granicu šume i zauzima rubove zamočvarenih depresija u kojima voda trajno zaostaje nakon poplava. Glede heterogenosti staništa, s izraženim mikroreljefnim i mikropedološkim karakteristikama, navedene zajednice rijetko pokrivaju veća suvisla područja, te se vrlo često pojavljuju kao fragmenti jedna unutar druge. Kako su i uvjeti u svezi s pojavom sjemena i ponika slični, a kasniji razvoj međusobno povezan u svojoj dinamici, problem potrajnosti i prirodnog obnavljanja šumske vegetacije poplavnog područja može se razmatrati i raspraviti zajedno za sve navedene biljne zajednice. Za očuvanje potrajnosti i izvornog bogatstva oblika šumske vegetacije na poplavnom području nužno je osigurati uvjete koji omogućuju prirodnu obnovu iz sjemena. Masovna pojava ponika iz sjemena vazana je gotovo isključivo za nove površine aluvijalnih tala koja nastaju taloženjem materijala nošenog riječnom vodom uz dijelove obale od kojih se matica odmiče ili u samom koritu rijeke pojavom plićaka i nanosa, sprudova, iz kojih nastaju riječni otoci. Kada se razina aluvija podigne dovoljno visoko, te u godinama povoljnog vodostaja i odgovarajućih klimatskih prilika, u vrijeme naleta sjemena, dolazi do pojave ponika. U poniku se pojavljuje pretežno ona vrsta čije se dozrijevanje i nalet sjemena poklopilo s povoljnim uvjetima za klijanje. Tako prema Herpki prvo se pojavljuje sjeme bijele topole početkom svibnja, zatim crne topole i bijele vrbe koncem svibnja. Pojava sjemena može biti i kasnije ovisno o klimatskim prilikama i vodostaju (stabla koja dugo stoje u vodi odbacuju sjeme kasnije). Bademasta vrba (Salix amygdalina) odbacuje sjeme gotovo cijelo vrijeme trajanja vegetacije, što je jedan od razloga za njenu pionirsku ulogu na novonastalim sprudovima. Za pojavu ponika svakako je važna klijavost sjemena. Zajednička karakteristika rodova Populus i Salix su velike količine sjemena, koje se lagano šire na veće udaljenosti vjetrom, ali nažalost i brzi gubitak klijavosti. 57 I.Karakterističan stepeničasti izgled mladih sastojina bijele vrbe na aluviju "Ptičjeg otoka " u Dunavu kod Hulova (Baranja). Snimljeno u proljeće 1990. god. (Foto: D. Getz) |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1995 str. 43 <-- 43 --> PDF |
J. Sikora: POTRAJNOST I PRIRODNO OBNAVLJANJE ŠUMSKE VEGETACIJE POPLAVNOG PODRUČJA Šumarski list br.9—10. CX1X (1995), .123-328 .S7. 2. Progresivno širenje šumske vegetacije zasipanjem starog korita Drave u blizini sela Nard (kod Valpova). Snimljeno početkom svibnja 1995. god. Tako prema Regentu sjeme topola u slobodnoj prirodi gubi klijavost za tri tjedna, a sjeme vrba za svega nekoliko dana. Uz povoljne uvjete sjeme topola klija za nekoliko dana a kod vrba već nakon 12 do 24 sata. Kasniji omjer vrsta u mladoj sastojini ovisi o režimu vodostaja u nekoliko idućih godina. Mlade biljke topola znatno su osjetljivije na trajanje poplava. Ponik crne topole može izdržati pod vodom svega 10 do 15 dana. Bijela i bademasta vrba podnose daleko duže razdoblje plavljenja. Sposobnost bijele vrbe da razvija vodeno korijenje omogućuje joj preživljavanje i u mjestima stagnirajuće vode. Proces nastajanja i propadanja ponika može se višestruko ponavljati dok se ne ostvare uvjeti za njegov opstanak. Pri tom propali sasušeni ponik predstavlja neku vrstu armature koja usporava strujanje vode, omogućuje brže taloženje čestica pijeska i mulja, izdizanje aluvijalnog nanosa i stvaranje povoljnijih ekoloških uvjeta za pojavu nove generacije ponika. Općenito, prema Herpki, pojavu pionirske zajednice bademaste vrbe za očekivati je na položajima gdje je prosječno trajanje poplave u vegetacijskom periodu oko 140 dana, donja granica šumske zajednice bijele vrbe prisutna je na lokacijama gdje je prosječno trajanje poplave za vrijeme vegetacije manje od 118 dana, a pridolazak crne topole je na mjestima s prosječno 66 poplavnih dana tijekom vegetacije. Na dinamiku nastajanja i razvoja mladih sastojina topola i vrba mogu utjecati i poplave u zimskim mjesecima. Stvaranje i pomicanje ledene kore (prilikom opadanja vode ispod leda) mogu nastati velike štete na mladim biljkama. Za mlade sastojine je karakterističan njihov slojevito-etažni izgled. Najmlađi, najniži pojas nalazi se neposredno uz korito rijeke, dok se dijelovi mlata nastali u prijašnjim razdobljima izdižu poput stepenica. Čest je slučaj da se u dinamici nastajanja mladih sastojina postepeno zasipaju veće površine između nastalih otočnih sprudova i obale, u slučaju kad se matica rijeke postepeno odmiče od otoka na suprotnu stranu. Proces može trajati godinama, a rezultat su veće površine ponika s mjestimičnim depresijama i barama, koje su ostaci bivšeg korita rijeke. Istovremeno s procesima stvaranja novih površina prisutno je i odronjavanje i urušavanja obale, na mjestima gdje se matica približi obali te se formiraju jaka vrtložna strujanja vode. U ovim procesima može nestati desetak i više metara obale godišnje. Nerijetko s obalom u rijeku se obrušavaju i odrasla stabla, koja mogu spontano obaviti ulogu vodoutvrde koja usporava strujanje vode, udaljavanje matice od obale, i stvaranje uvjeta za odlaganje riječnog materijala. Dinamika nastajanja, destrukcije kao i promjena aluvijalnih tala nezaštićenog priobalja posebno je izražena u vrijeme dugotrajnih visokih vodostaja i poplava, kada može doći do izmještanja korita, odnošenja tla na mjestima gdje je voda imala razornu snagu te taloženje novih aluvijalnih slojeva. Stoga je razumljivo da su pedogenetski procesi u aluvijalnim tlima stalno u inicijalnoj fazi, pa su na profilima prepoznatljiviji slojevi nanosa od horizonata. Taloženje aluvijalnog materijala uvelike ovisi o brzini strujanja poplavnih voda. Stoga je razumljivo da mlade guste sastojine usporavaju tok vode i uvjetuju brže taloženje materijala. Posljedica je vrlo izražena dinamika pedoloških i hidrografskih promjena staništa, na što biljke, s obzirom na svoju vegetativnu sposobnost reagiraju širenjem korijenovih žila u novonastale slojeve tla. Tako su se odrastanjem sastojina do njihove zrelosti stanišne prilike potpuno izmijenile u odnosu na stanje prisutno u vrijeme nastajanja ponika i početnog stadija razvoja mlade sastojine. Stoga nakon sječe ili propadanja stare sastojine uslijed vjetroloma ili drugih kalamiteta nema osnovnih uvjeta za pojavu ponika, pa se druga i iduće generacije formiraju iz korjenja i žilja, te se cijeli proces kreće u smjeru degradacije šumske vegetacije. Procesi sukcesije u pravcu stabilnijih oblika šumske vegetacije, posebice prema šumskim zajednicama hrasta lužnjaka i poljskog jasena izraženi su pojavom pojedinačnih stabala ili grupa na mikrolokacijama. Njihova pojava i širenje znatno je limitirano velikom heterogenošću aluvijalnih tala glede sastava, posebice učešća frakcije pijeska. U nezaštićenom dijelu priobalja dodatne teškoće uspješnoj sukcesiji čini veliko osciliranje vodostaja, povremeno duže poplave za vrijeme ljetnih mjeseci, pojava visokih voda tijekom zimskih mjeseci i štete od leda. Opisani način pojave ponika i razvoja mladih sastojina gotovo daje pravilo. Izuzeci su vrlo rijetki i vezani su za pojavu izuzetno visokih i dugotrajnih poplava. Ta |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1995 str. 44 <-- 44 --> PDF |
J. Sikora: POTRAJNOST I PRIRODNO OBNAVLJANJE ŠUMSKE VEGETACIJE POPLAVNOG PODRUČJA Šumarski list br. 9—10, CXIX (1995), 32.V328 kav slučaj bilježimo na području Šumarije Osijek, u gospodarskoj jedinici Osječke podravske šume. Nakon katastrofalnih poplava 1965. i 1966. g., u nekoliko idućih godina počeo se pojavljivati ponik bijele vrbe i crne i bijele topole na dijelu površine, na kojoj je neposredno prije poplave osnovana plantaža euram. to Utvrđeni Red. br. 1. 2. 3. 4. taksacijski podaci Star° S t OdjelPovršina Vrsta pole, uz prethodnu pripremu zemljišta dubokim oranjem. Uslijed dugotrajnog stagniranja poplavne vode, naročito u ljetnim mjesecima 1966. g. došlo je do propadanja plantaže ali i ostale vegetacije, te je površina oslobođena od korova, pri povoljnim uvjetima idućih godina bila spremna za prihvat i klijanje sjemena. Tablica 1. Br. stabala Drvna masa Omjer smjese God. teč. prir. Odsjek S° d ha drveća kom/ha mVha % m´/ha Crna topola 107 12 26 9,5 Bijela topola 22 3 7 9,1 Bijela vrba 243 29 67 13,1 72b 11 3,66 UKUPNO 372 44 100 11,9 Crna topola 188 39 52 9,4 Bijela topola 69 8 11 11,3 Bijela vrba 291 28 37 10,3 73c 12 6,60 UKUPNO 548 75 100 9,9 Crna topola 108 37 35 9,4 Bijela vrba 388 68 65 9,1 79a 14 6,88 UKUPNO 496 105 100 9,2 Crna topola 22 3 3 10,0 Bijela vrba 485 80 97 9,1 80a 14 4,00 UKUPNO 507 83 100 9,1 Osnovni podaci o mladim sastojinama nastalim na taj način dati su prema mjerenjima obavljenim prilikom revizije gospodarske osnove 1986. godine. Iskazana drvna masa utvrđena je na bazi uzoraka klupiranjem stabala iznad taksacijske granice na primjernim prugama, a tečjani prirast na bazi izvrtaka uz primjenu metode prof. K1 e p c a . Opisna, kvaliteta sastojina je ocijenjena kao dobra (red. br. 2.), srednja (red. br. 3 i 4) i loša (red. br. 1.). Vodoprivredno građevinski radovi na koritu rijeke i u priobalju kao na primjer: obaloutvrde, regulacija i skraćivanje vodotoka radi bržeg protoka vode, izgradnja brana i akumulacija, razne vrste zaštitnih nasipa, u funkciji su osiguranja plovnih puteva, zaštite od poplava naselja i susjednog poljoprivrednog zemljišta, te potreva industrije. Nažalost prirodne šume ovog područja u sklopu rješavanja ovih problema bivaju ponekad "zaboravljene". Tako primjerice u Zakonu o vodama stoji, da vodoprivredna poduzeća mogu rezati i sjeći šiblje, pruće i kolje u koritu, na obali i u inudacionom području ako se koriste za zaštitu od štetnog djelovanja voda ili regulaciju vodotoka (članak 47.). Nije teško prepoznati da se ovo "šiblje i pruće" upravo sječe u mladim sastojinama koje ostaju u njihovom posjedu više godina (novonastale površine između dviju revizija osnova). Nema potrebe napominjati štetni utjecaj ovakve eksploatacije materijala na buduću mladu sastojinu. Navedeni primjer samo je mali detalj, u nizu posljedica koje se reflektiraju na prirodne šume topola i vrba, prije svega na njihov opstanak. Posebno velike i trajne posljedice na okolnu vegetaciju, uvjetovane su postavljanjem velikih brana i akumulacija u sklopu izgradnje hidroelektrana (na Dravi kod Varaždina, Đerdap na Dunavu). Nakon izgradnje ovakvih objekata, dolazi do prijevremenog taloženja dijela aluvijalnog materijala, te podizanja razine vodostaja uzvodno od objekata, uz istodobno produbljivanje korita, spuštanje razine vodostaja i izostanak taloženja aluvijalnog materijala (koji je zadržan u akumulaciji) nizvodno. Pored toga dinamika izmjene visokog i niskog vodostaja, kao i sezonsko poplavljivanje susjednog zemljišta bivaju poremećeni. Prirodne sastojine kroz dugi niz godina se prilagođuju uvjetima staništa, a kad se radi o šumama mekih listača, jedan od limitirajućih uvjeta je dostupnost podzemne vode, čija je razina u korelaciji s razinom vodostaja rijeke. Stoga radikalne promjene koje nastaju u samom rječnom koritu i njegovoj neposrednoj blizini imaju za |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1995 str. 45 <-- 45 --> PDF |
J. Sikora: POTRAJNOST I PRIRODNO OBNAVLJANJE ŠUMSKE VEGETACIJE POPLAVNOG PODRUČJA Šumarski lisl br. 9—10, CXIX (IWS). 32M2X posljedicu potpuno propadanje ili slabije uspijevanje postojeće šumske vegetacije. Vrijednost prirodnih šuma poplavnog područja, očuvanje njihove potrajnosti i fenomena prirodnog obnavljanja, moramo danas promatrati i valorizirati i u odnosu na postojeće programe i konvencije o zaštiti i očuvanju europskih šuma, te brige o zaštiti vodotoka i njihova okoliša. Upravo je Populus nigra jedna od ugroženih europskih vrsta, koja ulazi u mrežu pokusa za oču vanje genofonda, prema Rezoluciji broj 2. s Ministarske konferencije o zaštiti i očuvanju europskih šuma održane u Strasbourgu 1990. godine. Hrvatska je potpisala Rezoluciju na drugoj Ministarskoj konferenciji o istoj problematici (Helsinki 1993). Od europskih aktivnosti vezanih za očuvanje prirodnih posebnosti ovih šuma, svakako je i program zaštite Dunava, koji predviđa i zaštitu prirodnih ekoloških cjelina priobalja. ZAKLJUČAK Danas su prirodne sastojine topola i vrba u Hrvatskoj očuvane na vrlo malim površinama u nezaštićenom priobalju naših većih rijeka. Posebno je ugrožena europska crna topola P. nigra, koja je i gospodarski najvrijednija vrsta ovih sastojina. Njezin ponik je najzahtjevniji, kad su u pitanju uvjeti staništa a obnova iz panja i žilja nije zadovoljavajuća. Cjelovita zaštita ovih sastojina i vrsta koje ih čine, sa svim bogatstvom njihova naslijeđa i pojavnih oblika jedino je moguća uz osiguranje uvjeta za pojavu ponika i nesmetanog razvoja mladih sastojina. Prema sadašnjim saznanjima ovo je moguće postići zaštitom cijelih sastojinskih kompleksa kao i riječnih tokova uz koji su smješteni. Uvažavajući prirodne uvjete koje pružaju, za mogućnost pojave ponika vjerojatno su najpodesnija područja oko ušća većih rijeka (Mura, Drava). To su mjesta pod utjecajem dinamike vodostaja obiju rijeka, te je pojava meandriranja i stvaranja novih aluvijalnih nanosa učestalija nego drugdje. Ove zaštićene cjeline trebalo bi izuzeti od redovnog gospodarenja i za njih izraditi posebne gospodarske programe. Ukoliko bi u ovim zaštićenim područjima bilo nužno intervenirati sadnjom biljaka, za vrbu bi se mogli koristiti klonovi unutarvrsnih hibrida bijele vrbe, dok bi se za crnu topolu (P. nigra) morao koristiti za sada prirodni materijal (iz malata). U budućnosti za ovu svrhu moći će se koristiti materijal iz klonskih arhiva europske crne topole (P. nigra). Uspješna intervencija sadnim materijalom europske crne topole, tražit će od struke odgovor i odgovarajuća rješenja u proizvodnji i eventualnom "školovanju" sadnog materijala, kao i tehnologiji sadnje, njege i zaštite sadnog materijala. Bijela topola se vrlo uspješno obnavlja izdancima iz žilja što osigurava njenu trajnu prisutnost u ovim sastojinama. Kod obnove prirodnih sastojina izvan zaštićenih kompleksa treba potpomagati grupe prirodnog ponika ukoliko se pojavi (čistine — najčešće depresije, rubovi bara). Slabo i nedovoljno obnovljene površine s lošim izdancima iz panja, treba u skladu s gospodarskim interesima (prirast, kvaliteta drva) popuniti sadnicama selekcioniranih klonova euroameričkih topola odnosno bijele vrbe. Procese sukcesije u pravcu prograsije prema sastojinama hrasta lužnjaka i poljskog jasena treba potpomagati, ostavljanjem postojećih grupa prirodne vegetacije i stvaranjem uvjeta za njihovo širenje u budućnosti. Zaštitu ponika i mladih sastojina koje se pojavljuju na novonastalim aluvijalnim nanosima treba zakonski štititi. Eventualnu sječu materijala za potrebe vodoprivrednih objekata treba obavljati uz poštivanje načela struke (osiguranje materijala čišćenjem sastojina). Na kvalitetnijim staništima gdje su pedogenetski procesi napredovali, i gdje su ostvareni preduvjeti za uspijevanje hrasta lužnjaka i poljskog jasena, treba organizirati proizvodne pokuse unošenja sjemena odnosno sadnica hrasta lužnjaka i poljskog jasena. Za pokuse konverzije sastojina mekih listača u vrijednije i stabilnije sastojinske oblike hrasta lužnjaka i poljskog jasena naročito su pogodne sastojine u dijelu zaštićenom od poplavnih voda (izvan nasipa). Briga o prirodnim sastojinama poplavnog područja, svakako mora obuhvatiti i "došljake" koji su unašani u intenzivne kulture topola u funkciji pratećih vrsta. Neke od njih su se kao npr. američki jasen (F. americana) vrlo dobro prilagodile novom staništu, te se uspješno obnavljaju sjemenom. Pridolazak novih vrsta sigurno je učinio određene pomake u dinamici pridolaženja vrsta i izmjeni staništa, uz stvaranje nove biološke ravnoteže na ovom prostoru. Saznanja o pozitivnim odnosno negativnim posljedicama ovih promjena na gospodarske i općekorisne funkcije ovih šuma, definirala bi odnos prema ovim vrstama u budućem gospodarenju. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1995 str. 46 <-- 46 --> PDF |
J. Sikora: POTRAJNOST I PRIRODNO OBNAVLJANJE ŠUMSKE VEGETACIJE POPLAVNOG PODRUČJA Šumarski lisl br. 9—10, CXIX (1995), 323-328 LITERATURA Bezak. K., Cestar, D., Hren, V., Kovačević, Z., Martino-Rauš, D., Matič, S., 1990: Vegetacijska i uzgojna istraživanja u GJ vić, J., Pelcer, Z., 1989: Uputstvo za izradu karte ekološko-"Vukovarske dunavske ade" PJ Vukovar. Šumarski list br. 1—2/ gospodarskih tipova brdskog i nizinskog područja (II) SR Hrvat90. Zagreb. ske. Šumarski institut Jastrebarsko, Radovi br. 79. Zagreb. Regent, B., 1972: Šumsko sjemenarstvo. Zagreb. Harapin, M., Vrataric, P., Vukelič, J., Bićanič, V., 1993:Za-Sekawin, M., 1975: Genetika bijele topole. Anali za šumarstvo 6/6. Za štita i očuvanje europskih šuma. Ministarstvo poljoprivrede i šugreb. marstva i J. P. "Hrvatske šume". Zagreb. Sikora, }., Lovaš, O., Jelčić, K., Starčevič, T., 1992: 19.-to zasjedanje Internacionalne komisije za topole (Izvješća Herpka, I., 1968: Ekološke i biološke osnove autohtonih topola i vrba u stručnjaka JP "Hrvatske šume" s nekih međunarodnih skupova u ritskim šumama Podunavlja. Doktorska disertacija. Zagreb. svijetu tijekom 1992. godine). Zagreb. Krstinič, A., Kajba, D., 1994: Conservation of poplar and arbore Škorič, A., 1986: Postanak, razvoj i sistematika tala. Zagreb. scent willow genetic resources in Croatia. Izmir (Turska). Zsuffa, L., 1964: Genetika crne topole. Anali za šumarstvo 6/2. Zagreb. Majer, Ž., 1994: Ritske šume Hrvatskog podunavlja i njihova prirodna Weber, E., 1974: Genetika vrste Salix alba L., Spec, plant. Anali za šu obnova. Glasnik za šumske pokuse br. 31. Zagreb. marstvo 6/1. Zagreb. Rauš, D., 1987: Šumarska fitocenologija. Zagreb. JP "Hrvatske šume", 1993: Program razvoja 1991—2025. god. Zagreb. Rauš, Đ., 1992: Vegetacija ritskih šuma uz rijeku Dravu od Varaždina do Osijeka s težištem na Varaždinske podravske šume. Glasnik za šum Službeni list Republike Hrvatske, 1990: Zakon o vodama. Narodske pokuse br. 28. Zagreb. ne novine 53. Zagreb. SUMMARY: The appearance of natural germinated seeds is the basis for preservation of heredity, natural heterogeneity and stability of broadleaved forests of poplar and willow in a flooded area. The emerging of germs from seeds is a specific natural phenomenon connected with the formation of river deposits along the banks or at the eyots formed on the riverbeds. Germination is conditioned by the height of the water level, climatic conditions at the time of spontaneous seed dissemination and by the duration of its germinative capacity. Survival of the germinated seed and consequent growth of the young stands, in particular during the first years of growth, depends to a large degree on the water regime. This sequence of events, including the consequent development of full-grown high spermatophytic trees, represents the progressive developmental course in the forest vegetation of this region. Because of the meandering of rivers and riverbed shifting full-grown stands are often "removed" from the watercourse. Due to the deposititon of the flood material the ground level is consederably higher than it was during formation of the stand. After the felling of forest decline (windfalls, calamities) of these stands a new generation is created primarily from the stumps and roots, to a lesser extent individually, or in groups, by the spontaneous seed dissemination of other species. This is the begining of the regression of spermatophytic poplars and willows, which further develops towards degradation or succession to other vegetational forms. Key words: germinated seed, hereditary basis, deciduous forests of poplar and willow, seed, spermatophytes, vegetation, progression, degradation, succession. |