DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1995 str. 38     <-- 38 -->        PDF

V, Krejči. B. Vrbek: RAZDIOBA OBORINA U ZAJEDNICI HRASTA LUŽNJAKA I OBIČNOGA GRABA Šumarski list br. 9—10. CXIX (1995), 317-322


ta između mladih i srednjedobnih do 4,3 puta između
mladih i starih stabala.


Razmatrajući količine sakupljenih oborina na delu
prema dobi sastojina, po površini ili volumenu njihovih
krošanja na hektaru, možemo zaključiti isti trend pada
vrijednosti od mladih prema starim sastojinama. Između
mladih i srednjedobnih sastojina prema m2 površine
krošanja na hektaru razlika je 3,3 puta, a između mladih
i starih 11,8 puta veća (u korist mladih sastojina).


Tablicom 3. i grafikonom 2. prikazali smo strukturu
ukupnih oborina u sastojini hrasta lužnjaka i običnoga
graba.


Usporedbom količina sakupljenih oborina na deblu
po m2površine krošanja na hektaru sastojine i oborina u
kišomjerima van sastojine određujemo postotak slijevanja
ukupnih oborina niz deblo. Kod mladih sastojina,
pri prikazanoj strukturi po vrsti drveće i broju stabala,
slijevanje oborina niz deblo iznosi 10,4%, kod srednjedobnih
3,4%, a kod starih 0,9% od ukupnih oborina.


Struktura razdiobe oborina u šumi hrasata lužnjaka i običnoga graba


Structure of precipitation distribution in a forest of Pedunculate Oak and


Common Hornbeam Tablica — Table 3
Broj plohe
Razdioba oborina u šumi 1 2 3
%
Prokapavanje na tlo
Slijevanje niz deblo
Intercepcija
87.3
10.4
2.3
74.7
3.4
21.9
83.5
0.9
15.6


Graf. 2. — Razdioba godišnjih oborina u šumi hrasta lužnjaka i običnoga graba Lužnjak 5.25


Graph. 2. — Distribution of annual precipitations in a forest of Pedunculate Oak
and Common Hornbeam


Intercepcija je najmanja u mladim sastojinama (2,3%)
najveća u srednjedobnim (24,9%), a osrednja (15,6%) u
starim sastojinama. Slične rezultate je dobio Molčanov
(1973) u čistim hrastovim šumama. Prema Prpi


ću (1975) u istom tipu šume u razdoblju vegetacije intercepcija
iznosi 26,1%, a za njena mirovanja 5,9%.


Najmanje prokapavanje na tlo je u srednjedobnim
sastojinama (74,7%), srednje u starim sastojinama
(83,5%), a najveće u mladim sastojinama (87,3%).


Iz prethodno navedenog uočavamo da od ukupnih
oborina najveća količina (97,7%) dopire na tlo u mladim
sastojinama, zatim (84,4%) u starim sastojinama,
te najmanje (78,1%) u srednjedobnim sastojinama hrasta
lužnjaka i običnoga graba.


Iz tablice 4 i grafikona 3 možemo zaključiti da su
prosječne pH vrijednosti oborina koje su sakupljene pomoću
sakupljača na hrastu lužnjaku i običnome grabu
niže nego na kontrolnim plohama u kišomjerima na otvorenome
prostoru, dok prosječni pH oborina u kišomjerima
pod krošnjama varira od plohe do plohe. Na plohi
br. 1 prosječni pH ima gotovo istu vrijednost kao kontrola,
na plohi br. 2 prosječni pH oborina je viši nego u
kontrolnim kišomjerima, a na plohi br. 3 prosječni pH
oborina je izrazito niži nego u kontrolnim kišomjerima.
Sama vrijednost pH oborina nije dovoljna pri analizi kemijskog
stanja. Ponekad se pojavljuje učinak neutralizacije,
te pH oborina može biti veća što ne znači da takove
oborine neće zakiseliti tlo. Iz toga razloga potrebno
je u daljnjim istraživanjima odrediti sastav kationa i
aniona u oborinama.


Prosječni podaci o pH oborina u 1994. godini


Average data on precipitation pH in 1994


Oborine u Broj Vrsta sakupljaču plohe drveća


1


Ob. grab
Lužnjak 4,96


2


Ob. grab 5.10
Lužnjak 5,52


3


Ob. grab 5,09


Tablica — Tabic 4


Kišomjer pod Kišomjer na
krošnjom otvorenom
PH
5,38 5,40
5,38 5,40


5,42 5,39


4,86 5,80


Graf. 3 — Prosječni pH tekućina sakupljenih tijekom 1994 godine
Graph. 3 — Average pH of liquids collected during 1994


5,8
56
M,
!c
1 --... *\.---""
´"-©"* ´ " -" „
O Saki^iint » 1
jg-Hbi!
; -Q- -Salraptjati J
5 ] tubgafcu
! *~ -A— Ktšointer
4,8 krofejtxn
4, 6 \ X Kišomjer mi.
4,4
4, 2
2
Broj plotu