DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1995 str. 38 <-- 38 --> PDF |
V, Krejči. B. Vrbek: RAZDIOBA OBORINA U ZAJEDNICI HRASTA LUŽNJAKA I OBIČNOGA GRABA Šumarski list br. 9—10. CXIX (1995), 317-322 ta između mladih i srednjedobnih do 4,3 puta između mladih i starih stabala. Razmatrajući količine sakupljenih oborina na delu prema dobi sastojina, po površini ili volumenu njihovih krošanja na hektaru, možemo zaključiti isti trend pada vrijednosti od mladih prema starim sastojinama. Između mladih i srednjedobnih sastojina prema m2 površine krošanja na hektaru razlika je 3,3 puta, a između mladih i starih 11,8 puta veća (u korist mladih sastojina). Tablicom 3. i grafikonom 2. prikazali smo strukturu ukupnih oborina u sastojini hrasta lužnjaka i običnoga graba. Usporedbom količina sakupljenih oborina na deblu po m2površine krošanja na hektaru sastojine i oborina u kišomjerima van sastojine određujemo postotak slijevanja ukupnih oborina niz deblo. Kod mladih sastojina, pri prikazanoj strukturi po vrsti drveće i broju stabala, slijevanje oborina niz deblo iznosi 10,4%, kod srednjedobnih 3,4%, a kod starih 0,9% od ukupnih oborina. Struktura razdiobe oborina u šumi hrasata lužnjaka i običnoga graba Structure of precipitation distribution in a forest of Pedunculate Oak and Common Hornbeam Tablica — Table 3 Broj plohe Razdioba oborina u šumi 1 2 3 % Prokapavanje na tlo Slijevanje niz deblo Intercepcija 87.3 10.4 2.3 74.7 3.4 21.9 83.5 0.9 15.6 Graf. 2. — Razdioba godišnjih oborina u šumi hrasta lužnjaka i običnoga graba Lužnjak 5.25 Graph. 2. — Distribution of annual precipitations in a forest of Pedunculate Oak and Common Hornbeam Intercepcija je najmanja u mladim sastojinama (2,3%) najveća u srednjedobnim (24,9%), a osrednja (15,6%) u starim sastojinama. Slične rezultate je dobio Molčanov (1973) u čistim hrastovim šumama. Prema Prpi ću (1975) u istom tipu šume u razdoblju vegetacije intercepcija iznosi 26,1%, a za njena mirovanja 5,9%. Najmanje prokapavanje na tlo je u srednjedobnim sastojinama (74,7%), srednje u starim sastojinama (83,5%), a najveće u mladim sastojinama (87,3%). Iz prethodno navedenog uočavamo da od ukupnih oborina najveća količina (97,7%) dopire na tlo u mladim sastojinama, zatim (84,4%) u starim sastojinama, te najmanje (78,1%) u srednjedobnim sastojinama hrasta lužnjaka i običnoga graba. Iz tablice 4 i grafikona 3 možemo zaključiti da su prosječne pH vrijednosti oborina koje su sakupljene pomoću sakupljača na hrastu lužnjaku i običnome grabu niže nego na kontrolnim plohama u kišomjerima na otvorenome prostoru, dok prosječni pH oborina u kišomjerima pod krošnjama varira od plohe do plohe. Na plohi br. 1 prosječni pH ima gotovo istu vrijednost kao kontrola, na plohi br. 2 prosječni pH oborina je viši nego u kontrolnim kišomjerima, a na plohi br. 3 prosječni pH oborina je izrazito niži nego u kontrolnim kišomjerima. Sama vrijednost pH oborina nije dovoljna pri analizi kemijskog stanja. Ponekad se pojavljuje učinak neutralizacije, te pH oborina može biti veća što ne znači da takove oborine neće zakiseliti tlo. Iz toga razloga potrebno je u daljnjim istraživanjima odrediti sastav kationa i aniona u oborinama. Prosječni podaci o pH oborina u 1994. godini Average data on precipitation pH in 1994 Oborine u Broj Vrsta sakupljaču plohe drveća 1 Ob. grab Lužnjak 4,96 2 Ob. grab 5.10 Lužnjak 5,52 3 Ob. grab 5,09 Tablica — Tabic 4 Kišomjer pod Kišomjer na krošnjom otvorenom PH 5,38 5,40 5,38 5,40 5,42 5,39 4,86 5,80 Graf. 3 — Prosječni pH tekućina sakupljenih tijekom 1994 godine Graph. 3 — Average pH of liquids collected during 1994 5,8 56 M, !c 1 --... *\.---"" ´"-©"* ´ " -" „ O Saki^iint » 1 jg-Hbi! ; -Q- -Salraptjati J 5 ] tubgafcu ! *~ -A— Ktšointer 4,8 krofejtxn 4, 6 \ X Kišomjer mi. 4,4 4, 2 2 Broj plotu |