DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1995 str. 29     <-- 29 -->        PDF

M. Grubešić. B. Njakara, J. Tomljanovid: ANALIZA TROFEJA MUFLONA ODSTRUELJENIH NA POLUOTOKU PELJEŠCU Šumarski list br. 9—10, CXIX (1995), 305-316
kraju trećine, a najveći opseg 2/3 na samom početku.
Imamo primjer da je čak opseg na 2/3 veći od prethodnog
(desni rog trofeja s 233,80 točaka).


Opseg rogova na 3/3 pokazuje značajnije povećanje
sve do sedme godine starosti. Zatim znatnije stagnira
u sedmoj godini, kao i sve ostale vrijednosti promatrane
populacije u toj starosti, i ponovno raste u kasnijoj
dobi (razlog stagnacije je statistički utjecaj ne


RASPON ROGOVA


Raspon rogova kao element izmjere ne možemo staviti
u korelaciju sa starošću grla. Uvidom u svrstane
podatke u tab. 2 vidimo da su rasponi gotovo istovjetni
s 3 godine i s 9 do 10 godina. Vjerojatno da su ovako
visoke vrijednosti raspona kod mladih grla uzrokovane
nedostatkom podataka, prvenstveno onih trofeja
niže trofejne vrijednosti kao i kod dužine rogova. Srednja
vrijednost raspona iznosi 48,98 cm, pojedinačne vrijednosti
i prosjeci po godinama starosti vidljivi su u
tablicama 2. i 3. Vrlo je značajno i to da je odnos raspona
i razmaka između vrhova rogova (index c) u optimalnom
odnosu tako da nema odbitaka zbog tih nepravilnosti,
a ovakvim rasponom postiže se znatan broj


koliko lošijih trofeja od realno očekivanih u dotičnoj
starosti).


Usporedba opsega rogova muflona u Češkoj i Slovačkoj
(Sabadoš i Holy 1992) s pelješkom populacijom
(radi se o zlatnim medaljama) pokazuje vrlo
male razlike u opsezima, jedino su nešto jači opsezi na
3/3 kod peljeških muflona (ČSFR 18,49, Pelješac u
osmoj godini 19,74 te u devetoj 20,87 cm, prosjek svih
peljeških trofeja je 19,45 cm).


— Hornspannbreite
točaka u ukupnoj ocjeni (oko 25% ukupnog broja točaka).


Usporedbom ovih raspona s ostale dvije do sada
obrađene populacije muflona u Senju i Pločama (Raguž
i ostali 1994) pokazuje da su u kategoriji trofeja
s medaljom u prosjeku najmanji rasponi kod pločanskih
muflona, a senjski mufloni, iako po starosti znatno
mlađi, imaju taj elemenat vrlo ujednačen s pelješkom
populacijom.


Podaci iz Slovačke (Sabadoš i Holy 1992) pokazuju
da zrela grla u 8. i 9. godini imaju prosječni
raspon između 47,96 i 51,31 cm (iznimku čini jedan
lokalitet s vrlo malim rasponom, tek oko 43 cm).


BOJA ROGOVA — Homfarbe


Srednja ocjena za boju rogova iznosi 2,23 točke (od boju ispod 2, dok ih je 10 ocijenjeno s maksimalnom
3 moguće). To znači da su rogovi smeđe do tamne boocjenom
3 za boju.
je. Samo 8 trofeja od 76 promatranih ima ocjenu za


PRSTENASTOST — Ringformigkeit


Prstenastost peljeških trofeja ima prosječnu ocjenu šen srednje gustim do gustim prstenovima. Čak 20 trood
2,278 točaka (od 3 moguće). Iako prstenastost ovisi feja dobilo je maksimalni broj bodova za prstenastost.


o starosti trofeja, ipak je prosječan pelješki trofej ukraZAKRIVLJENOST
— Biegung


Zakrivljenost rogova je jedini elemenat ocjene trofeja
muflona čija su se pravila za ocjenjivanje odlukom
međunarodne komisije CIC-a promijenila (Kljajić
1991). Tako su neki trofeji ocjenjivani po starim
kriterijima, a neki po novim. No, što se peljeških muflona
tiče, te promjene nisu znatnije utjecale na uku


OCJENA TROFEJA


Pojedinačna ocjena trofeja kreće se iznad 185 točaka,
što je razumljivo kada znamo da su u obradi samo
trofeji s medaljom. Porast trofejne vrijesnosti najbolje
se vidi na grafikonu 4 gdje su prikazane prosječne vrijednosti
trofeja po godinama starosti. Prosječna trofejna
vrijednost u stalnom je porastu s povećanjem starosti
grla. Iznimno u 7. i 8. godini zabilježen je manji


pan broj točaka, jer sve trofeje koje imaju zakrivljenost
veću od 30 cm dobivaju za ovaj elemenat maksimalno
5 točaka. Prosječna ocjena svih analiziranih trofeja
iznosila bi za zakrivljenost 4,80 stoje vrlo visoko,
a treba napomenuti daje samo 10 trofeja dobilo 4 točke.


— Trophaenbevvertung
prosjek zbog nekoliko trofeja koji su imali znatno niže
ukupne ocjene od logičnog slijeda unutar promatrane
populacije.


Porast vrijednosti trofeja u starijoj dobi uvjetovan
je manjim brojem visokovrijednih grla u toj dobi, a nesumnjivo
da su trofejno najkvalitetnije jedinke ostavljene
do veće starosti što je također utjecalo na pove