DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1995 str. 22 <-- 22 --> PDF |
: ŠUMARSKI FAKULTET U ZAGREBU Šumarski lisl br. 9—10. CXIX (1995). 304 KAKO OČUVATI HRVATSKE VODE U bivšem sustavu zbog nedovoljne ekološke svijesti gotovo nitko nije vodio brigu o gradnji uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Vode su znatno ugrožene na zagrebačkom području, središnjem dijelu Istre, pa u Kutini, Sisku, Osijeku, Županji i drugim područjima s velikim industrijskim zagađivačima. Ukupno u Hrvatskoj se pročišćava samo oko 20% otpadnih voda a ostatak nepročišćen završava u vodama ili moru. U svijetu je pravilo da se za pročišćavanje otpadnih voda i ostale metode zaštite okoliša mora izdvojiti 20% slobodnog novca koji se investira u gospodarstvo. Iz. zagrebačke kanalizacije u Savi završi oko polovica ukupne godišnje količine otpadnih voda — više od 400.000 prostornih metara na dan. Poznato je da jedna litra starog ulja može zagaditi milijun litara pitke vode. Sve to nam govori o kakvom se opterećenju radi za vrijeme poplava u našim nizinskim šumama i koliki je pritisak na stabilnosti tih nizinskih ekosustava. Stoga bi mi šumari mogli postaviti pitanje: KAKO OČUVATI HRVATSKE ŠUME? (Gospodarstvo i okoliš, 1995., br. 1) U SABORU I ZAKON O ZAŠTITI I UNAPREĐENJU KAKVOĆE ZRAKA U saborsku proceduru nedavno je poslan prijedlog Zakona o zaštiti i unapređenju kakvoće zraka. Osnovni je cilj tog zakona unapređivanje kakvoće zraka i osiguravanje preventivne zaštite zdravlja stavnovništva, te okoliša a da pritom ne koči održivi razvoj. Za ostvarenje tih ciljeva zakon propisuje obvezu praćenja kakvoće zraka, na temelju čega se utvrđuje kategorizacija ugroženosti područja, te obveza donošenja sanacijskog programa za pojedine izvore ili područja, kao i program mjera za smanjivanje ispuštanja štetnih tvari u zrak. Zakonom je predviđeno i uspostavljanje nacionalne mreže za utvrđivanje regionalnog i prekograničnog prijenosa onečišćenja te područne mreže za praćenje kakvoće zraka u gradovima i industrijskim bazenima. Zakonom je, nadalje, utvrđena obveza vođenja registra izvora onečišćenosti zraka, te katastra onečišćivača za cijelokupni teritorij Hrvatske, a koji će biti sastavni dio katastra zagađivača okoliša. Zakonom se također propisuje uspostavljanje jedinstvenog informacijskog sustava o kakvoći zraka koji je dio informacijskog sustava zaštite okoliša. Propisano je i stalno ispitivanje ispuštenih štetnih tvari u zrak te obvezno praćenje zagađenosti zraka. Saborski Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša je predložio rok od najviše pet godina za prilagodbu velikih zagađivača na propisane zakonske norme i standarde. Nama u šumarstvu preostaje nadati se što skorijem ostvarenju postavljenih zakonskih obveza od strane industrijskih ostalih zagađivača kako bi se raznolikost bogatstvo naših šuma sačuvalo unaprijedilo. EUROPSKA GODINA ZAŠTITE PRIRODE — 1995. Europsko vijeće (Direkcija za okoliš i lokalnu samoupravu) je godinu 1995. proglasilo "Europskom godinom zaštite prirode". Poseban naglasak stavljen je na zaštitu prirode izvan zaštićenih područja. Slogan akcije glasi: BRINUĆI O PRIRODI BRINEMO O BUDUĆNOSTI. Prvi put su socijaldemokrati i sindikati Njemačke ušli u predizbornu kampanju s razrađenim ekološkim programom. Temeljna je ideja uvođenje regenerativnih oblika energije, dok bi se na neregenerativne oblike energije plaćao energetski porez. Svoj ekološki program oblikovali su u 10 točaka, od kojih jedan izaziva posebnu pozornost. Look to the future Look after nature Akcije koje će se provoditi uglavnom su vezane uz zaštitu okoliša, pošumljavanjc, poljodjelstvo, turizam, obrazovanje i publicističku djelatnost. Koordinator akcija za hrvatsku je Državna uprava za zaštitu IDEJA O ENERGETSKOM POREZU Riječ je o tzv. investicijskom programu, koji bi omogućio da se na tržište uvedu regenerirajući oblici energije poput solarne, vodene ili vjetra, s namjerom da se potpuno ispusti ili izostavi nuklearna energija kao primarni oblik energije. Sa samo 7 posto ukupnoga svjetskog stanovništva Europa prednjači, prema svim analizama, u zagađi kulturne i prirodne baštine, a ustanovljen je i Hrvatski nacionalni komitet za obilježavanje 1995. — Europske godine zaštite prirode. Obavijesti 0 obilježavanju 1995. — Europske godine zaštite prirode mogu se dobiti u: Državnoj upravi za zaštitu kulturne i prirodne baštine (gospodin Ivo Bralić), Ilica 44, Zagreb, tel. 432-022. vanju okoliša. Za očekivati je da će se i u Hrvatskoj početi uvoditi regenerirajući oblici energije budući da prema tumačenjima mnogih svjetskih stručnjaka imamo pretpostavke za razvoj i proizvodnju takve energije, a koja je sigurno manje štetna za okoliš od dosada razvijenih sustava proizvodnje energije. (Gospodarstvo i okoliš, 1994., br. 6) Ivan Tikvić, dipl. inž. šum. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |