DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1995 str. 15 <-- 15 --> PDF |
J. Vukelić: PROVEDBA ZAKONA () LOVU Šumarski list br. 9—10. CXIX(1995), 293-298 ne može platiti 450 DEM godišnje ne može biti "na štangovoru s novim lovozakupnicima mogu poduzimati du". Naravno da se dio svih ovih troškova može namirimnoge radnje na uzgoju i zaštiti divljači, njihovom foti iz racionalnog odstrela divljači čime se oni još više tografiranju, promatranju, istraživanju i slično, a da za smanjuju. Tsto tako istinski ljubitelji prirode i lova u do-taj veliki užitak ne plaćaju nikakvu naknadu. ZAKLJUČNE NAPOMENE Rezimirajući ovaj kratki prikaz provedbe Zakona o lovu nameće se neprijeporno uvjerenje da se u Hrvatskoj i njenom lovstvu nema za čim žaliti. Matični fondovi divljači su desetkovani, krivolov veći nego ikada, nedisciplina caruje, nema lovne etike u koju se uprazno zaklinjemo, smrtni slučajevi u krivolovu i u lovu su u 1994. godini bili upravo dramatični. Ovakav sustav formiranja i ostvarivanja prava lova generalno gledajući Hrvatsku bez obzira na pojedine proteste nužan je i dobar. On omogućava da trećinu boljih lovišta zakupe pravne i fizičke osobe koji imaju dobru financijsku podlogu i spremne su ulagati u lovstvo od šireg interesa za Republiku Hrvatsku. Jednu trećinu zakupit će uglavnom i ranije bolje organizirane lovačke udruge koje će se prosječnim ulaganjima i angažmanom i dalje baviti lovom ostvarujući konstantne rezultate, povremeno i jače trofeje i bez ulaganja izvan lovišta čime će zadovoljiti svoju lovačku strast i socijalni moment. Treća trećina uglavnom zajedničkih lovišta zakupit će se uz vrlo male lovozakupnine, bez brzih ulaganja i poboljšanju stanja u njima i nastavit će se s dosadašnjim načinom rada. No opći pozitivan trend u razvoju lovstva u Hrvatskoj i financijske obveze osigurat će postupan napredak i u ovim lovištima. Nadalje, ovakav Zakon uvodi red u organizaciju lovočuvarske službe, lovnu kinologiju, izradu i provedbu lovnogospodarskih osnova, onemogućava povlastice u sticanju trofeja, vlasniku zemljišta osigurava naknadu za korištenje prava lova na njegovom vlasništvu, onemogućava bilo kakve monopole i sigurno vodi k poboljšanju stanja. I nema nikakve sumnje da su mu ove prednosti neusporedivo izražajnije od osporavanih nedostataka kao što je zabrana korištenja poluautomatskih pušaka, zabrana lova divljih svinja puškama s glatkom cijevi, spornih 300 m od naselja i slično, a što se može promijeniti Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o lovu kad za to dođe vrijeme. Treba ustrojiti sva lovišta, provesti javna nadmetanja, jamčiti novim lovozakupnicima njihova prava ali i tražiti njihove obveze i neće biti problem promijeniti propise koji će naprimjer, omogućiti lov s poluautomatskim puškama s blokadom na trećem metku, ili pak spornih 300 m uključiti u lovište ali u njima zabraniti skupni lov i slično. Stručnjaci Javnog poduzeća "Hrvatske šume" moraju shvatiti da primjena članka 15. stavka 2. ne znači za njih nikakvu povlasticu, već iznimno važnu obvezu koju im je nametnula Vlada Republike Hrvatske. Oni su dužni zaštititi državni interes u gospodarenju divljači, i služiti kao repro i razvojni centri za ravnomjerni i svestrani razvoj lova na cijelom teritoriju Republike Hrvatske, a posebno na područjima koja su nam zbog okupacije bila četiri godine nedostupna. Isto tako moraju konačno shvatiti da se u šumi ne proizvodi samo drvna sirovina i da se trebaju svi angažirati na iskorištenju onoga što često samo deklarativno nazivamo "sporedn i šumski proizvodi" a što je u pojedinim dijelovima Hrvatske zapravo "glavni šumski proizvod". Ovakva organizacija poduzeća to apsolutno omogućava, osobito ulaganja koja će se vratiti tek pri kraju realizacije lovnogospodarske osnove ili još kasnije. Poslovati se mora na način kaji državi najviše koristi sagledavajući osim financijskog i socijalni, strateški, demografski i svaki drugi interes. Na ravnopravan tretman lovstva sa uzgajanjem, iskorišćivanjem i uređivanjem šuma obvezuju nas i velika šumarska imena, autori lovačkih udžbenika i nositelji lova u hrvatskoj povijesti kao što su Kesterčanek, Ettinger, Čeović, Rohrimnogi drugi šumari. Niti jedna druga struka kao šumarska ne može obuhvatiti cjelovitost staništa na kojima obitava divljač i povezati ga s njenim biološkim i ekološkim odnosima. Moramo svi shvatiti da će samo tako Hrvatska moći dostići mjesto koje joj u lovnom svijetu prema prirodnim, pa i stručnim potencijalima i pripada. Jedan od prvih preduvjeta za to je i primjena novog Zakona o lovu. Sve državne institucije od Sabora i Vlade Republike hrvatske na niže moraju to prepoznati i na tome ustrajati. Ne prepoznaju li to i ne podrže, mi koji smo preuzeli najveći posao i odgovornost na provedbi ovoga Zakona morat ćemo otići. S druge strane, želimo li ostvarenje napretka lova u okvirima ovog Zakona trebaju se promijeniti oni koji promjene ne žele, ne razumiju ili ih nisu u stanju provesti, bez obzira koje strane i institucije zastupali. |