DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1995 str. 9 <-- 9 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630* 232.322.9 (Pinus sp.) Šumarski list br. 7—8, CXIX (1995), 227—236 VIŠEGODIŠNJI REZULTATI ISTRAŽIVANJA USPJEHA POŠUMLJAVANJA NA KRŠU ALEPSKIM BOROM (Pinus halepensis Mili.), CRNIM BOROM (Pinus nigra Arn.) I PRIMORSKIM BOROM (Pinus pinaster Ait.) KOD TRI RAZLIČITE METODE PRIPREME TLA ZA POŠUMLJAVANJE THE LONGTERM RESEARCH RESULTS OF THE AFFORESTATION SUCCESS OF THE KARST BY ALEPO PINE (Pinus halepensis Mill.), ASTRIAN PINE (Pinus nigra Arn.) AND MARITIME PINE (Pinus pinaster Ait.) WITH REGARD TO THE THERE DIFFERENT METHODS OF SOIL PREPARATIONS FOR AFFORESTATION Ante TOMAŠEVIĆ* SAŽETAK: U članku autor iznosi višegodišnje rezultate istraživanja na pošumljavanju krša u području Šumarija: »Zadar«, »Šibenik« i »Split«. Na zadarskom i šibenskom području pošumljavanje je obavljeno jednogodišnjim sadnicama alepskog bora, na podrivanom tlu, riperom. Na podrušju Šumarije »Split« u njenom submediteranskom dijelu, u šumarskom predjelu »Vrba«, na oko 600 metara nad morem, pošumljavanje je obavljeno jednogodišnjim sadnicama crnog i primorskog bora, gdje smo pripremu tla obavili na tri načina i to: sadnjom pod kramp, sadnjom u izbušene jamice bušilicom »ST1HL 08« i sadnjom na podrivanom tlu. Na zadarskom području korišten je alepski bor uzgojen u polietilenskim cijevima, promjera 6 cm i dubine 28 cm. Na šibenskom i splitskom području sadnice su uzgojene u »bosnaplast« kontejeneru, dubine 12 cm. Višegodišnje rezultate preživljavanja zasađenih biljaka i dinamiku rasta srednje visine donosimo u grafikonima 1-16. Rezultati ovih istraživanja nedvojbeno govore u prilogu podrivanja tla riperom, koja je dala najbolje rezultate glede preživljavanja zasađenih biljaka, kao i rasta u visinu u samom startu. Ključne riječi: alepski bor, crni bor, primorski bor, bušilica »ST1HL 08«, buldožer, riper, kramp, podrivanje tla, ljetna suša, preživljavanje, konzervacija vlage u tlu, visinski rast. 1. UVOD I PROBLEMATIKA — INTRODUCTION AND PROBLEM Organizirani rad na pošumljavanju krša u Hrvatskoj me su i šume platile danak, tada vidimo da je krških započet je davne 1878. godine, dakle prije 117. godina. goleti, kamenih pustoši u Hrvatskoj gotovo isto toliko Od tada pa do danas nismo uspjeli pošumiti naše kraške kao i prije 117 godina. goleti niti 1%. Kada uzmemo u obzir i požare koji su Moramo reći da je šumarska struka u ovom dugač harali na kršu a posebno srbočetničku agresiju, rat u ko kom razdoblju ipak uspjela savladati tehniku pošumljavanja i od početka neuspjeha preživljavanja zasađenih biljaka danas ipak postižemo zavidne rezultate, a usDr. se. Ante Tomašević, Šumarski fakultet Zagreb pjeh preživljavanja se kreće i preko 95%. Dakle osvojene |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1995 str. 10 <-- 10 --> PDF |
A. Tomašević: VIŠEGODIŠNJI REZULTATI ISTRAŽIVANJA USPJEHA POŠUMLJAVANJA NA KRŠU ALEPSKIM BOROM . Šumarski list br. 7—8, CXIX (1995), 227—236 su male površine krša na kojima rastu kulture borova, kao pionirskih vrsta, ali smo zato dobrano savladali tehniku i tehnologiju pošumljavanja krša i time stvorili sve potrebne preduvjete da u svojoj samostalnoj državi Hrvatskoj i u tom segmentu življenja napravimo više u korist svih nas. Nije na odmet da još jednom naglasimo važnost šume u životu čovjeka. Nezamisliv je život na Zemlji bez šuma. Suma je ta koja nam daje nove količine kisika, koje današnja industrijalizacija troši u enormnim količinama. Šuma nam pročišćava zrak, vrši regulaciju pitke vode, štiti nas od akvatičke i eolske erozije, stvara uvjete za veće prinose u poljodjelstvu, služi odmoru i rekreaciji pučanstva, razvoju turizma, šuma nam daje drvo koje čovjeka prati od koljevke pa do groba. Na području našega krasa velike su površine goleti koje ništa ne proizvode, a znamo da postoje potencijalne mogućnosti za novu proizvodnju u obliku drvne mase jer jedino zelena biljka može iskoristiti potencijalnu snagu tla i sunčeve energije, što se na kršu beskorisno rasiplje. Dakle, vidimo da je pošumljavanje krških goleti od ogromne važnosti za žitelje naše domovine. Koliko je šuma važna za čovjeka najbolje je izrazio bezimeni pjesnik u svojoj pjesmi »MOLITVA ŠUME«. MOLITVA ŠUME: ČOVJEČE! JA SAM TOPLOTA TVOG OGNJIŠTA SLJEME TVOJE KUĆE I DRVO TVPOJE POSTELJE - JA SAM DRŽALICA TVOJE MOTIKE DRVO TVOJE KOLJEVKE I MRTVAČKOG SANDUKA - MOLIM TE NE UNIŠTAVAJ ME! Stihovi ove pjesme nalaze se na »šumarevom grobu « na Medvednici, šumarija Sljeme. 2. POKUSNE PLOHE — EXPERIMENTAL PLOTS Za ova istraživanja pristupili smo osnivanju pokusnih ploha na području krša Dalmacije. Tako smo 1984. god. na području Šumarije Zadar, šumski predjel »VOLOVSKI GAJ — KOZINO«, obavili prvo pošumljavanje alepskim borom, na podrivanom tlu, riperom. Na području Šumarije Šibenik, šumski predjel »LOZOVAC « na podrivanom tlu riperom pošumljavali smo alepskim borom 1985. godine. Na području Šumarije Split, šumski predjel »VRBA«, obavili smo pošumljavanje crnim i primorskim borom na podrivanom tlu, riperom, sadnjom u izvrtane jame bušilicom STIHL 08, te sadnjom pod kramp, zasjek, 1987. godine. 3. METODA RADA— WORK METHODS Na području Šumarije Zadar, šumski predjel »VOLOVSKI GAJ — KOZINO« podrivanje tla obavljeno je buldožerom TG 300, 257 kW, a na području Šumarije Šibenik buldožerom TG 200, 155 kW. Na području šumarije Split podrivanje tla obavljeno je buldožerom D9H od 306 kW. Dubina podriva na svim lokalitetima kretala se između 50 cm i 80 cm dubine. Na području Šumarije Zadar i Šibenik pošumljavanje su izveli studenti osmog semestra Šumarskog fakulteta u sklopu terenske nastave iz kolegija »Šumske melioracije krša«, zbog kojih je i izvršena demonstracija podrivanja kraškog tla riperom. Na području Šumarije Split, u šumskom predjelu »VRBE« u sklopu redovitih pošumljavanja postavili smo tri pokusne plohe s različitim metodama pripreme tla za pošumljavanje. Primijenili smo ove metode: — sadnja pod kramp, zasjek, — sadnja u izbušene jamice bušilicom STIHL 08, — sadnja na podrivanom tlu riperom Na svim pokusnim plohama izmjerili smo startne visine svih zasađenih biljaka i utvrdili broj zasađenih biljaka. Za cijelo vrijeme našeg istraživanja na kraju svake vegetacijske periode utvrđivali smo broj preživjelih biljaka i mjerili smo visine svake biljke u centimetrima. 4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA — RESEARCH RESULTS 4.1. Na području Šumarije Zadar zasađeno je 185 skoj periopdi preživjelo je 82% biljki. U grafikonu 1. jednogodišnjih sadnica alepskog bora, uzgojenih u po-donosimo uspjeh preživljavanja alepskog bora od 1984. lietilinskim cijevima, dubine 28 cm. U prvoj vegetacij-godine do 1994. godine. Uspijeh preživljavanja biljaka |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1995 str. 11 <-- 11 --> PDF |
A. Tomaševic: VIŠEGODIŠNJI REZULTATI ISTRAŽIVANJA USPJEHA POŠUMLJAVANJA NA KRŠU ALEPSKIM BOROM Šumarski lisl br. 7—8, CX1X (1995), 227—236 Slika 1. Buldožer TG 220 s kojim je podrivano tlo na području šumarije »Zadar«, šumarski predjel »VOLOVSKI GAJ— KOZINO« (Slikao: A. Tomaševic, 1984.) Figure 1. Buldožer TG 220 used in undermining the soil on the grounds of the »Zadar« forest management, in the area of »Volovski Gaj - Kozino« (photo A. Tomaševic, 1984) vrlo je visok. U prvoj vegetacijskoj periodi preživljavanje iznosi 82,00%. Tek u desetoj vegetacijipreživljavanje je za svega 2,00% manje u odnosu na prvu vegetacijsku periodu. Možemo kazati daje uspjeh preživljavanja više nego dobar. U grafikonu 2. prikazana je krivulja rasta srednje visine. Krivulja rasta srednje visine za prvih pet vegetacija kretala se do visine 1,00 m, da bi naglo porasla u šestoj, sedmoj, osmoj i devetoj vegetaciji, kad je dosegla gotovo 4 m. Najveće visina izmjerene biljke iznosi 6,00 m, a najmanje 2,00 m. 4.2. Na području Šumarije Šibenik zasadili smo 739 jednogodišnjih sadnica alepskog bora, uzgojenih u kontejnerima »Bosnaplast« dubine 12 cm. Pošumljavanje je obavljeno u proljeće 1985. godine, a ujesen iste godine preživjelo je 82,32% biljki. Preživljavanje zasađenih biljki donosimo u grafikonu 3. U grafikonu 4. prikazana je krivulja rasta srednje visine. Uspijeh preživljavanja nakon prve vegetacijske periode iznosio je 82,32% da bi u desetoj vegetaciji iznosio 63,97%, što možemo smatrati dobrim uspjehom. Krivulja rasta srednje visine alepskog bora u prvih pet vegetacijskih perioda kretala se do visine 1 m, da bi u desetoj vegetaciji dosegla visinu od 2,25 m. Najveća visina iznosila je 4,40 m, a najmanja 0,80 m. Razlog lošijeg uspjeha u preživljavanju i rasta u visinu za prvih deset vegetacijskih perioda u odnosu na postignute uspjehe na području Šumarije Zadar, trebamo tražiti u težim uvjetima tla. Naime, na području Šumarije Šibenik dubina podriva kretala seje do 50 cm, a na području Šumarije Zadar i do dubine 80 cm. 4. 3. Na području Šumarije Split u njenom submediteranskom dijelu na oko 600 m nad morem, pošumlja- Slika 2. Podrivanje tla na području šumarije Šibenik, šumski predjel »LOZOVAC—GULINI« godina 1985. (Slikao: A. Tomaševic). Figure 2. Undermining of the soil on the grounds of the Šibenik forest management »Lozovac — Gulini«, 1985. (photo: A. Tomaševic). vanje je obavljeno na sve tri pokusne plohe s jednogodišnjim sadnicama crnog bora i primorskog bora, uzgojenim u »Bosnaplast« kontejneru dubine 12 cm. Pošumljavanje pod kramp (Afforestation by and pickaxe, cat in planting) zasađeno je 515 biljaka crnog bora i 527 biljaka primorskoga bora. U grafikonu 5. donosimo preživljavanje crnoga bora, gdje vidimo daje nakon prve vegetacije preživjelo 86,72% zasađenih biljaka, a nakon sedme vegetacije 65,97% zasađenih biljaka (grafikon 7.). Krivulja rasta srednje visine za crni bor prikazana je u grafikonu 6, a za primorski bor u grafikonu 8. Primorski bor u visinskom prirastu u prvih sedam vegetacija pokazao je veći visinski prirast, stoje u skladu s biološkim osobitostima ove vrste. Kod crnog bora u sedmoj vegetaciji najveća visina iznosila je 2,70 m, srednja visina 1,10 m i najniža 0,30 m. Pošumljavanje u izbušene jamice bušilicom STIHL 08 (afforestation by planting into holes drilled by STIHL 08) također je obavljeno sa crnim i primorskim borom. Zasadili smo 515 sadnica crnoga bora i 527 sadnica primorskoga bora. Uspijeh preživljavanja za crni bor prikazan je u grafikonu 9. Nakon prve vegetacije preživjelo je 82,14% biljaka, da bi preživljavanje opadalo i u sedmoj vegetaciji iznosilo svega 33,20%. Krivulja rasta srednje visine za crni bor prikazana je u grafikonu 10, a za primorski bor u grafikonu 12. U sedmogodišnjem periodu crni bor dosegao je najveću visinu od 1,60 m, srednju visinu do 0,90 m i najnižu visinu od 0,30 m. Primorski bor u sedmogodišnjem periodu dosegao je najveću visinu od 2,60 m, srednju visinu od 0,90 m i najnižu od 0,30 m. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1995 str. 12 <-- 12 --> PDF |
A. Tomašević: VIŠEGODIŠNJI REZULTATI ISTRAŽIVANJA USPJEHA POŠUMLJAVANJA NA KRŠU ALEPSKIM BOROM Šumarski listbr. 7—8, CXIX (1995), 227—236 Pošumljavanje sadnjom na podrivanom tlu riperom (Afforestation by planting on soil undermined by riper), također je obavljeno crnim i primorskim borom. Crnog bora smo zasadili 528 sadnica, primorskog bora 527 sadnica. U grafikonu 13. donosimo rezultate preživljavanja za crni bor. Krivulja rasta srednje visine za crni bor data je u grafikonu 14, a za primorski bor u grafikonu 16. Crni bor je u sedmoj vegetaciji dosegao visinu od 2,5 m, srednju visinu od 1,30 m i najnižu visinu od 0,40 m. Primorski bor u sedmogodišnjem periodu imao je najveću visinu od 3,60 m, srednju visinu od 1,70 m i najnižu visinu od 0,50 m (vidi tablicu 1.). Ovom metodom priprema tla za pošumljavanje postignuti su podjednako dobro rezultati u preživljavanju nakon svih sedam vegetacijskih perioda, gdje praktično nema izumiranja sadnica nakon prve vegetacijske periode. U odnosu na prethodne dvije metode, podrivanje tla riperom pokazalo se najboljim. Krivulja rasta srednje visine za crni bor data je u grafikonu 14, a za primorski bor u grafikonu 16. Vidimo daje i krivulja rasta srednje visine za obe istraživane vrste pokazala daleko najbolji rezultat. ZAKLJUČAK — CONCLUSION 1. Provedena istraživanja pokazala su daje na kraškim površinama moguće primijeniti teške strojeve za pripremu tla za pošumljavanje. 2. Istraživanja su pokazala daje metoda podrivanja tla na kršu u današnjim uvjetima najoptimalnija glede uspjeha preživljavanja zasađenih biljaka i njihovog visinskog prirasta u prvim godinama. U našem slučaju radi se o višegodišnjim opservacijama i mjerenjima na pokusnim plohama. Rezultati tih istraživanja prikazani su u grafovima od 1-16. 3. Na području Šumarija: ZADAR I ŠIBENIK vršene su istraživanja. Desetogodišnje razdoblje opservacija sigurno je dovoljno da se može meritorno iznjeti stav o podrivanju tla na kršu (grafovi 1, 2, 3, 4). 4. Na području Šumarije Split za crni i primorski bor donosimo prikaz uspjeha preživljavanja i dinamike rasta u visini (grafovi od 5 do 16) gdje se vidi daje podrivanje u odnosu na pošumljavanje pod kramp i u izbušene jamice bušilicom daleko najuspješnije u sedmogodišnjem razdoblju. 5. Na području Šumarije Zadar, na podrivanom tlu riperom najveća visina alepskog bora u 10 godini života iznosi 6,00 m, a najmanja 2,00 m. 6. U Šibenskom području za sedam godina alepski bor dosegao je najveću visinu od 4,40 m, a najmanju od 0,80 m. Slika 3. Šumarija Šibenik, šumski predjel LOZOVAC — GULINI«, Slika 4. Samonikli dalmatinski crni bor (Pinus nigra Am. var. dalosam godina kasnije, 1993. (Slikao: A. Tomašević). matica) na otoku Braču, Nerežišće. (Snimio: A. Tomašević). Figure 3. The Šibenik forest management, the area of »Lozovac — Figure 4. Wild grown Dalmatian black pine (Pinus nigra Arn. var. .Gulini«, eight years later, in 1993 (photo: A. Tomašević). dalmatica) on the island of Brač, Nerežišće. (Photo: A. Tomašević). |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1995 str. 13 <-- 13 --> PDF |
A. Tomašević: VIŠEGODIŠNJI REZULTATI ISTRAŽIVANJA USPJEHA POSUMLJAVANJA NA KRŠU AI.EPSKIM BOROM . Šumarski list br. 7—8, CXIX (1995), 227—236 7. Uspjeh preživljavanja u desetoj godini za alepski Najveća visina crnog bora iznosi 1,60 m, a primorskog bor u zadarskom području iznosi 80%, a u šibenskom bora 2,60 m. području 63,97%, na podrivanom tlu riperom. 10. Pošumljavanje na podrivanom tlu riperom dalo 8. U submediteranskom dijelu Šumarije Split crni i je ove rezultate: crni borje preživio sa 86,17%, apri primorski bor pokazali su ovaj uspjeh u sedmoj godini morski s 81,97%. Najveća visina kod crnog bora iznosi starosti kulture: 2,55 m, a kod primorskog bora 3,60 m. Pošumljavanje pod kramp, crni bor preživio je 11. Komparativna istraživanja tri metoda pripreme 57,50%, ima najveću visinu od 2,70 m, dok je primorski bor preživio sa 65,97% i ima najveću visinu od 2,6 tla za pošumljavanje nedvojeno govore u prilog podrivanja, kao za sada, najbolje metode u pripremi tla za m. pošumljavanje na kršu. 9. Pošumljavanje u izbušene jamice bušilicom STIHL 08, crni borje preživio 33,20%, a primorski 42,50%. LITERATURA Dere ta, B., 1968: Primjena mehanizacije na kršu upošumljavanju. u SR Hrvatskoj. Glasnik za šumske pokuse, posebno izdaInstitut za šumarska istraživanja u Zagrebu, Radovi 11: str. nje 2, str. 147-159, Zagreb. 1-17, Zagreb 1953. Tomašević, A., 1990: Podrivanje kao prva faza pripreme tla za pošumljavanje. Glasnik za šumske pokuse 26, str. 393-404, Meštrović, Š., 1964: Primjena mehaničke obrade tla pri podizaZagreb. nju šuma u području Mediterana, Šumarski list (3-4): str. 124-133, Zagreb. Tomašević, A., 1993: Uspijevanje kultura austrijskog crnog bora (Pinus nigra Arn. ssp. austrica) i zelene američke duglazije Piškorič, O., 1960: Duglazija kao vrsta ekonomskih sastojina na (Pseudotsuga menziesii (Mirb.) Franco) na području Šuma degradiranom dijelu krša. Šumarski list (11-12) str. 383-392, rije Poreč. Šumarski list 3-6, str. 93-106, Zagreb. Zagreb. Tomašević, A., 1993: Pinija (Pinus pinea L.) kao vrsta za poTomaševič, A., 1986: Rekultivacija kršnih goleti pošumljavanjem šumljavanje krasa. Šumarski list 6-8, str. 225. Tabelarni prikaz o preživljenju i visinskom rastu biljaka u pokusima Surival and hight grouth og plants in experiments Tabela — Table 1 Visina, m — Hight m Metoda pripreme Vrsta Preživljavanje (%) tla Srednja Minimalna Maksimalna The mrthod of soil Species Survival (1%) prepared Mean Min. Max 1. Pokus »VOLOVSKI GAJ — KOZINO«, Šum. Z idar Podrivanje Alepski bor 80,00 (10. g.) 4,00 2,00 6,00 Pinus halepensis Mili. (10 years) 2. Pokus »LOZOVAC — GULINI«, Šum. Šibeni k Podrivanje Alepski bor 63,97(10. g.) 2,26 0,80 4,40 Pinus halepensis Mili. (10 years) ´ 3. Pokus »VRBA«, Šum. Split Podrivanje Crni bor 86,17(7. g.) 1,30 0,40 2,50 Pinus nigra Arn. (7 years) Primorski bor 81,97 (7 g.) , 1,70 0,50 3,60 Pinus pinaster Ait. (7 years) Bušilica STIHL 08 Crni bor 33,20 (7 g.) 0,90 0,30 1,60 Pinus nigra Arn. (7 years) Primorski bor 42,50 (7. g.) 0,90 0,30 2,60 Pinus pinaster Ait. (7 years) Zasjek krampom Crni bor 57,50(7. g.) 1,00 0,30 2,70 Pinus nigra Arn. (7 years) Primorski bor 65,97(7. g.) 1,10 0,30 2,70 Pinus pinaster Ait. (7 years) |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1995 str. 14 <-- 14 --> PDF |
A. Tomascvić: VIŠEGODIŠNJI REZULTATI ISTRAŽIVANJA USPJEHA POŠUMLJAVANJA NA KRŠU ALEPSKIM BOROM SUMMARY: Afforestation of the Karst in Croatia started as for back as the last century. May 7th, 1878, is considered to be the beginning of the organized word on afforestation of the Karst in Croatia when the »Inspectorate for Afforestation of the Karst« was funded in Senj. Thus, Croatia has a long tradition of 117 years in the afforesation of the Karstrocky ground. After this conturylong period, Croatia is still far from having the Karst area afforested, and nowdays we can say that Croatia is still at the start of the battle with the Karst wasteland. Multiple reasons, explaining this situation, exist. During ist long history Croatia predominantly was under foreign administration, and although favourable Acts on afforestation of the Karst rocky ground were passed, the application of the Acts in practice was met with difficulties. Apart from the aformentioned, during some twenty years in the recent past, forest fires have unmercifully devestated the forest vegetation and newly-planted pine plantations. A particular emphasis should be placed on the fact that since 1990, the year of Serbo-Chetniks aggression on Croatia, the objects of their intentional destruction were also the forests and forest plantations, thus, makong the present state of the forester the Karst much worse than it had been prior to the Serbo-Chetnik´s aggression. Wider regions of Dubrovnik, Šibenik and Zadar have suffered particularly heavy damage. Unfortunately, it has to be said that the results of the afforestation activities on the Karst are very small. On the other hand, if we analyse the forestry profession and the archieved degree of afforestation techniques it can be said that the most up-to-date work methods were applied in practice, and that a remakable success in the plant survial was achived, reaching over 90% m, if not to say 100%, at times. Three methods of soil preparation for afforestation were applied by the author: — Afforestation by planting and pickaxe, cat in plating — Afforestation by planting into holes by STIHL 08 — Afforestation by planting on soil undermined by ripper. On the soil undermined by the ripper the following species were planted: Aleppo Pine (Pinus halepensis Mill.), Austrian Pine (Pinus nigra Arn.) and Maritime Pine (Pinus pinaster Ait.). On the terrains of the Forest Districts of Zadar and Šibenik the one-year plants of Aleppo Pine were planted, and in the area of the Forest District of Split the one-year plants of Austrian Pine and Martime Pine, were planted. The Aleppo Pine seedlings in the area of the Forest District of Zadar were cultivated in polyethylene pipes, 6 cm. in diameter and 28 cm. in height. Seedlings for the area of the Forest District of Šibenik and the Forest District of Split were cultivated in the »Bosnaplast« container, 12 cm in depth. In all the experimental plots the heights of plants were measured at the end of vegetational period in centimeters, and the mortality of the planted seedlings was registered at the same time. The results of the research are presented in the GRAPHS 1-16. The best survival results of the planted seedlings for all three species were displayed by the method of soil undermined by the reppier. In the area of the Forest District of Split and its sub-Mediterranean part, at approximately 600 m above sea level, comparison of results was carried out for all three methods of soil preparation for the afforestation with the Austrian Pine and the Maritime Pine, and these results are shown in the GRAPHS 5-16. Šumarski list br. 7—8, CXIX (1995), 227—236 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1995 str. 15 <-- 15 --> PDF |
A. Tomašević: VIŠEGODIŠNJI REZULTATI ISTRAŽIVANJA USPJEHA POSUMLJAVANJA NA KRŠU ALEPSKIM BOROM . Šumarski list br. 7—8, CXIX (1995). 227—236 Graph. 1 Šumarija »Zadar« — Forest district »Zadar« Šumski predjel »Volovski gaj — Kozino« — Forest region »Volovski gaj — Kozino« Pošumljavanje sadnjom na podrivanom tlu riperom — Afforestation by planting on soil undermined by riper PREŽIVLJAVANJE ZASAĐENIH BILJAKA N 200 (SURVIVAL OF PLANTING PLANTS) loo´; 180 160 82% 82% 82% 82% 82´, sor; 140 120 100 80 60 40 20 0 o> Godina ~ c Year — \o m — Alepski bor (Pinus halepensis Mill.) Graph. 3 Šumarija »Šibenik« — Forest district »Šibenik« Šumski predjel »Lo/ovac — Gulini« — Forest region »Lozovac — Gulini« Pošumljavanje sadnjom na podrivanom tlu riperom — Afforestation bv planting on soil undermined by riper PREŽIVLJAVANJE ZASAĐENIH BILJAKA (SURVIVAL OF PLANTING PLANTS) N 800 T 100% 700 82.32% 600 " /b.ll* 75.84% 75.71% 500 63.979! 400 300 200 1000 17/4/1985 Alepski bor (Pinus halepensis Mill.) Graph. 2 Šumarija »Zadar« — Forest district »Zadar« Šumski predjel »Volovski gaj — Kozino« — Forest region »Volovski gaj — Kozino« Pošumljavanje sadnjom na podrivanom tlu riperom — Afforeslalion by planting on soil undermined by riper KRIVULJA RASTA SREDNJE VISINE (GROWTH CURVE OF MEAN HEIGHT) h (cm) ooo.ou 500.00 400.00 / s 300.00 // 200.00 y ´^ ^^Ja^mak% 100.00 / j©""´^" sred. 0.00-1 1 1 1 1 — i — i — i — i 1983 1984 1986 1987 1988 1990 1991 1993 1994 Godina Year Alepski bor (Pinus halepensis Mill.) Graph. 4 Šumarija »Šibenik« — Forest district »Šibenik« Šumski predjel »Lozovac — Gulini« — Forest region »Lozovac — Gulini« Pošumljavanje sadnjom na podrivanom tlu riperom — Afforestation by planting on soil undermined by riper KRIVULJA RASTA SREDNJE VISINE (GROWTH CURVE OF MEAN HEIGHT) Godina Year 1984 1985 1986 1987 19881989 1990 1991 1992 1993 1994 Alepski bor (Pinus halepensis Mill.) 233 15/12/1985 15/12/1986 15/12/1987 15/8/1988 10/6/1994 o o5" |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1995 str. 16 <-- 16 --> PDF |
A. Tomašcvić: VIŠEGODIŠNJI REZULTATI ISTRAŽIVANJA USPJEHA POSUMLJAVANJA NA KRŠU ALEPSKIM BOROM . Šumarski list br. 7—8, CXIX (1995), 227—236 Graph. 5 Šumarija »Spilt« — Forest district »Split« Šumski predjel »Vrba« — Forest region »Vrba« Pošumljavanje sadnjom pod kramp — Afforestation by planting under pickaxe (cat-in planting) PREŽIVLJAVANJE ZASAĐENIH BILJAKA (SURVIVAL OF PLANTING PLANTS) 100% "——~— 500 -X6.72´ i 400 - 62.24% 58.82% 57.69% 57.50% 300 200 100 S Godina 2 Year Crni bor (Pinus nigra Am.) Graph. 7 Šumarija »Spilt« — Forest district »Split« Šumski predjel »Vrba« — Forest region »Vrba« Pošumljavanje sadnjom pod kramp — Afforestation by planting under pickaxe (cat-in plating) PREŽIVLJAVANJE ZASAĐENIH BILJAKA (SURVIVAL OF PLANTING PLANTS) 100% 500 88.40% 75.48% 400 70.15% 68.06% 65.97% 300 200 100 ^ Godina g! Year Primorski bor (Pinus pinaster Ait.) Graph. 6 Šumarija »Spilt« — Forest district »Split« Šumski predjel »Vrba« — Forest region »Vrba« Pošumljavanje sadnjom pod kramp — Afforestation by planting under pickaxe (cat-in plating) KRIVULJA RASTA SREDNJE VISINE (GROWTH CURVE OF MEAN HEIGHT) 1987 1988 1989 1990 1991 1992 1993 1994 Crni bor (Pinus nigra Arn.) Graph. 8 Šumarija »Spill« — Forest district »Split« Šumski predjel »Vrba« — Forest region »Vrba« Pošumljavanje sadnjom pod kramp — Afforestation by planting under pickaxe (cat-in plating) KRIVULJA RASTA SREDNJE VISINE (GROWTH CURVE OF MEAN HEIGHT) "h (cm) 250 200 150 /h maks. 100 / /" ^-~^~^ ^^^ sred. 50 // js ^______—— Godina /,—°"~~~^ ~ ITiiiin. \ ear 1987 1988 1989 1990 1991 1992 1993 1994 Primorski bor (Pinus pinaster Ait.) |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1995 str. 17 <-- 17 --> PDF |
A. Tomaševic: VIŠEGODIŠNJI REZULTATI ISTRAŽIVANJA USPJEHA POŠUMLJAVANJA NA KRŠU ALEPSKIM BOROM . Šumarski lisl br. 7—8, CXIX (1995), 227—236 Graph. 9 Šumarija »Spilt« — Forest district »Split« Šumski predjel »Vrba« — Forest region »Vrba« PoSumljavanje sadnjom u izbušene jame bušilicom »STIHL 08« — Afforestation by planting into holes drilled by »STIHL 08« PREŽIVLJAVANJE ZASAĐENIH BILJAKA (SURVIVAL OF PLANTING PLANTS) N 100% 500 82.14% 400 i 300 42.52% 35.92% 200 -33.20% 33.20% 100 r- co oo O C-J ^t- Godina OO oo oo o\ CTA O A/ o o a\ o\ o c^ Year Crni bor (Pinus nigra Arn.) Graph. 11 Šumarija »Spilt« — Forest district »Split« Šumski predjel »Vrba« — Forest region »Vrba« PoSumljavanje sadnjom u izbušene jame bušilicom »STIHL 08« -- Afforestation by planting into holes drilled by »STIHL 08« PREŽIVLJAVANJE ZASAĐENIH BILJAKA (SURVIVAL OF PLANTING PLANTS) 100% 500 80.27% 400 4 300 50.28% 46.49% 44.78% 4250 % 200 100 os Godina re Year Primorski bor (Pinus pinaster Ait.) 24/4/ 26/1/ 2/9/ 9/5 27/2/ 27/1/ Šumarija »Spilt« — Forest district »Split« Šumski predjel »Vrba« — Forest region »Vrba« PoSumljavanje sadnjom u izbušene jame bušilicom »STIHL 08« — Afforestation by planting into holes drilled by »STIHL 08« KRIVULJA RASTA SREDNJE VISINE (GROWTH CURVE OF MEAN HEIGHT) h (cm) 250 200 150 100 -/n maks. 50 -^^_— ´ ^^dfCsxti. s^ o-^"""^ ____-— ""Godina ^ — —ITrnin. Year ( 0 1987 1988 1989 1990 1991 1992 1993 1994 Crni bor (Pinus nigra Arn.) Graph. 12 Šumarija »Spilt« — Forest district »Split« Šumski predjel »Vrba« — Forest region »Vrba« PoSumljavanje sadnjom u izbušene jame bušilicom »STIHL 08« Afforestation by planting into holes drilled by »STIHL 08« KRIVULJA RASTA SREDNJE VISINE (GROWTH CURVE OF MEAN HEIGHT) 1987 1988 1989 1990 1991 1992 1993 1994 Primorski bor (Pinus pinaster Ait.) 235 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1995 str. 18 <-- 18 --> PDF |
A. TomaSević VIŠEGODIŠNJI REZULTATI ISTRAŽIVANJA USPJEHA POSUMI.JAVANJA NA KRŠU ALEPSKIM BOROM . Šumarski liši br. 7—8. CXIX (1995), 227—236 Graph. 13 Graph. 14 Šumarija »Spilt« — Forest district »Split« Šumski predjel »Vrba« — Forest region »Vrba« Pošumljavanje sadnjom na podrivanom tlu riperom — Afforestation by planting on soil undermined by riper PREŽIVLJAVANJE ZASAĐENIH BILJAKA (SURVIVAL OF PLANTING PLANTS) N 100% 91.86* 500 1.83« 87.31´J 86.74´7f 400 300 200 100 Šumarija ».Spilt« — Forest district »Split« Šumski predjel »Vrba« — Forest region »Vrba« Pošumljavanje sadnjom na podrivanom tlu riperom — Afforestation by planting on soil undermined by riper KRIVULJA RASTA SREDNJE VISINE (GROWTH CURVE OF MEAN HEIGHT) h (cm) 250 ;* Godina 2 Year s Crni bor (Pinus nigra Am.) Graph. 15 Šumarija »Spill« — Forest district »Split« Šumski predjel »Vrba« — Forest region »Vrba« Pošumljavanje sadnjom na podrivanom tlu riperom — Afforestation by planting on soil undermined by riper PREŽIVLJAVANJE ZASAĐENIH BILJAKA (SURVIVAL OF PLANTING PLANTS) 100´r 91.4691 500 89.75% 88.05´; 85.58´. 81.97´/ 400 300 200 100 1993 1994 Crni bor (Pinus nigra Arn.) 16 Šumarija »Spilt« - Forest district »Split« " Šumski predjel »Vrba« — Forest region »Vrba« Pošumljavanje sadnjom na podrivanom tlu riperom — Afforestation by planting on soil undermined by riper KRIVULJA RASTA SREDNJE VISINE (GROWTH CURVE OF MEAN HEIGHT) h (cm) 350 300 250 200 -/ti maks. 150 100 -/ 0-fi sred. Primorski(Pinus pinaster bor Ait.) S Godina 2 Year 50 - 1987 / 1988^ ^ ^ 1989 1990 1991Primorski bor (Pinus pinaster Ait.) __ _ Godina Year H 1992 1993 1994 236 |