DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1995 str. 62 <-- 62 --> PDF |
KNJIGE I ČASOPISI Knjigu Dragutina Franiča "Plitvička jezera i njihova okolica", koju je autor izdao 1910. godine, ponovo je izdala Uprava Nacionalnog parka "Plitvička jezera" uz pripomoć Ministarstva graditeljstva i zaštite okoliša Republike Hrvatske - zavoda za zaštitu prirode" "povodom obilježavanja 45-te obljetnice proglašenja Plitvičkih jezera nacionalnim parkom Republike Hrvatske, te povodom treće godine njihove okupacije", kako je u pretisku ove knjige obrazložio Izdavač.2´ Prof. Dragutin Franić rođen jeli . VII. 1864. u Smiljanu kraj Gospića, a umro u Zagrebu 11. IV. 1924. Po struci geograf sa studijem na Sveučilištu u Zagrebu i Sveučilištu u Beču, a zvanjem srednjoškolski profesor Više trgovačke škole u Osijeku te u gimnazijama u Gospiću i u Zagrebu. "Plitvička jezera i njihova okolica" Franićevo je najveće i najznačajnije djelo ali ne i jedino. Između 1894. i 1920. godine pedesetak članaka objavljeno mu je u 23 časopisa i novina kao i u "Glasniku naravoslovnog društva", "Nastavnom vjesniku", "Školskom vjesniku" (Sarajevo), "Narodnim novinama", "Starčevićancu" (Gospić) i dr., a izdao je i 10 samostalnih publikacija. Publikacija, jer veći dio čine posebni otisci (separati) u časopisima objavljenih članaka. Ovu knjigu Franić je izdao "troškom piščevim" tj. u vlastitoj nakladi 1) Od 1995. godine Zavod je sastavni dio Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine. 2) Cijena 1910. godine iznosila je za "elegantno i tvrdo ukoričenu knjigu sa zlatnini porubom 12.98 K(runa) a originalno i meko vezanoj knjizi 10,98 K." PLITVIČKA JEZERA i njihova okolica Napisao Profesor Dragutin FRANIĆ U Zagrebu 1910. II. izdanje — Zagreb 1994. ali iz njegovog Uvoda saznajemo daje "visoka kr. zemaljska vlada u Zagrebu ... pripomogla sa 600 K´Vgodišnja pretplata na Šumarski list u 1910. godini iznosila je 12 kruna. Iz Uvoda saznajemo da je Franić knjigu završio: "O Uskrsu", dakle u proljeće, 1910. godine. Na pisanje knjige odlučio se što se "o Jezerima dosta piše i govori, ali ipak o njima sve do danas nemamo potpunoga opisa", a "živi narodni kucaj srca za Plitvička jezera pobudio me, da po mogućnosti priberem sve, što se poslije o tim jezerima pisalo i naustice predavalo". I odmah da spomenemo daje pod naslovom "Upoznavanje Plitvičkih jezera i literatura o njima" (str. 380 - 426) za vrijeme od XVI. stoljeća do 1910. godine naveo i djelomično prikazao 384 naslova knjiga i članaka. Knjiga počinje s uputama kako stići do Plitvičkih jezera i kretanjima u njihovom području (A - C). slijedi: "D. Opisivanje Plitvičkih Jezera" podijeljeno na "gornja" (1 - 2) i "donja" (13 16). Sastavci, slapovi Korane i Gornje pogledala na Sastavke". Slijedi E. Glavni pritoci i izvori Plitvičkih jezera, F. Najhitnije pojave krša u prirodi i u literaturi s posebnim opisom Baračeve Spilje, G. Geološka građa Plitvičkih jezera H. Fizikalne prilike Plitvičkih jezera I. Biološke prilike Plitvičkih jezera i okolice J. Vrijednost šuma po Plitvička jezera K. Antopogene crtice s Plitvičkih jezera L. Drevno doba Plitivičkih jezera i njihove okolice. Završni dio knjige je kazalo stvari i lica. U knjizi se nalaze 19 fotografija, 9 povijesnih i zemljopisnih karata te 3 vlastoručne crtanje saskog kralja Fridricha Augusta II. koji je na Plitvičkim jezerima boravio u lipnju 1845. godine kada se popeo i na Golu Plješivicu (car se bavio i botanikom pa je i to bio motiv uspona na Golu Plješivicu). Ova knjiga riznica je podataka, opažanja, prijedloga i opisa te gotovo´ svaka stranica zavređuje pažnju. No iznosimo samo u čemu je "vrijednost šuma po Plitvička jezera" (str. 262 - 267). Ta je vrijednost sadržana u zaštitnoj funkciji šume ne samo uz jezera nego i na širem području. Tu navodi i "nekoliko narodnih rečenica o vrijednosti šume po vodu" kao "Gora i kamen daju vrelima vodu", "Goru voda najviše hvata" - veli umnik narod. I dalje navodi Jakova Perišića koji kaže "nestaje šume, nestaje vode", a jednako kaže i Savo Daić: "Nesta gore, nesta vode". Franić zapisuje (str. 267), da "se je šuma i oko Plitvičkih jezera mijenjala; to se može naslućivati i po riječima Le- še Delića3´, koji veli: "Sada je Lumbardenik gorom zarastao a prije se od vrela Jasenice do vrha Korenice nije mogao smotati ni teljig volovski, jer nije bilo gore". "Oko Plitvičkih jezera mora se najviše paziti na zaštitu vode i na ljepotu 3) Lešo Delic, kbr. 209., star oko 70 godina, iz Babinoga Potoka (str. 419). |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1995 str. 63 <-- 63 --> PDF |
šume" završava Franić ovaj odlomak svoje knjige. Pod naslovom vlasnost Plitvičkih jezera (str. 292) Franić, pozivajući se na Buchwald-a41, navodi: "Kada je iza razvojačenja Krajine došlo do diobe šume između države i imovne otočke općine (1874 - 187475. i 1883. god.) nije se ni jedna stranka otimala na taj gotovo nepoznati jezerski kraj, dok napokon vladin zastupnik ("der Regierungsvertreter") nije izjavio, da će Jezera preuzeti u zemaljsku brigu. To je svakako bio srećan dan, jer ta jezera danas već imaju vrijednost od više milijuna" (str. 292). Franićeva knjiga Plitvička jezera riznica je podataka i, kako piše akademik Andre Mohorovičić u Predgovoru ovom izdanju, "potrebno je istaknuti osobitu važnost ovog djela, koje, unatoč mnogobrojnim kasnijim radovima i studijama, predstavlja jedinstveni i dragocjeni prilog hrvatskoj znanosti i kulturi". A dr. Srećko Božičević u Pogovoru utvrđuje da "zbog svoje temeljitosti u obradi, svi marljivo prikupljeni podaci još i danas imaju svoju veliku nezaboravnu vrijednost. Taje knjiga i današnjem stručnjaku koji istražuje Plitvička jezera, osnovna literatura i bez svake sumnje najbolja polazna točka za upoznavanje starije znanstvene građe te geografske književnosti, kako u Plitvicama, tako i o čitavoj Lici do piščeva vremena". Izdavanjem ove knjige Dragutina Franića, koju je posvetio LJEPOTI I SLAVI HRVATSKE, Uprava Nacionalnog parka "Plitvička jezera" dostojno je obilježila 45-godišnjicu njezinog formalnog postojanja. Za pedesetu godišnjicu treba ići dalje, izdavanjem biografije Dragutina Franića s podrobnom analizom ne samo knjige Plitivička jezera nego cjelokupnog njegovog rada, a u parku "oživiti" ga istom, ka 4) Franić navodi "Buchwald, Die Plitvicer Seen, str. 38." ali u cijeloj knjizi, iako se Buchwald više puta spominje, ne nalazi se podatak da li se radi o knjizi ili članku u nekom časopisu ili nekom izvješću. ko bi ga mogao uočiti svaki posjetitelj. Da to ne bude samo trenutačan susret s njime treba poslužiti brošura - portret izdan na jezicima naroda koji posjećuju Nacionalni park. Na Plitivčka jezera odnose se i članci "Organizacija kulturnog rada na Plitvičkim jezerima i njihovoj okolici" u listu "Hrvat" 1920. god. br. 4. te "Narodnogospodarska vrijednost Plitvičkih jezera i nekih drugih dijelova Like i Krbave" u izdanju "Privredne biblioteke Jugoslavenskog Lloyda", Zagreb. To je predavanje održano u družbi Braće hrvatskog zmaja 1919. godine. U ovom predavanju Franić je zabilježio, da je krajem 1913. godine, uoči dovršetka željezničke pruge Ogulin - Plaški51 U Zagrebu "konzorcij grofova, odvjetnika i politika iz Miinchena, Rijeke i Zagreba podnio za podijeljenje dozvole za uporabu vode iz Prošćanskog jezera i Kozjaka jezera duž rijeke Korane za proizvodnju električne snage u industrijske i rasvjetne svrhe". I Franić je suglasan s takvom idejom ali i da se intenzivira stočarstvo (goveda, ovce, sanske koze - sve prvenstveno za proizvodnju mliječnih proizvoda) te uzgoj pastrva. Predlaže intenzivniju parcelaciju "državnog šumskog zemljišta oko Plitvičkih jezera za granju ljetnikovaca na lijevoj i desnoj obali jezera Kozjak", jer "na prodaju stavljenih 29 dionica (parcela) nije vrijedno ni spomena za potrebiti građevni razvoj Plitvičkih jezera i za veliko turističko (slavensko) stjecište" Kao knjigu izdao je, tako glasi naslov knjige: "Ocjene, prikazi i objave, pa preporuke, zahvale i recenzije o djelu Plitvička jezera i njihova okolica" u vremenu od 1910. do uključivo lipnja 1913. godine. To je, zacijelo, jedinstven slučaj, daje pisac sakupio i objavio takav materijal. Ova publikacija upotpunjuje sli 5) Željeznička pruga u Ogulin - Plaški predana je u promet 1914. godine, a Plaški - Vrhovine 11. lipnja 1918. ku Franića ali i njegovog zauzimanja za Plitvička jezera, danas nacionalnog parka, jer iz zahvala proizlazi daje knjigu odstavio i Habsburškom carskom dvoru, c. i kr. dvorskoj Knjižnici u Beču, Nacionalnom geografskom društvu u Washingtonu, L. Legem, profesoru slavistike u Parizu i dr. The National Geographic Society na sjednici održanoj 13. prosinca 1911. godine izabralo ga je za društvenog člana, a L. Leger "obznanio je tu knjigu u Le Tour de Mondo, Paris 1911. Vo. 44. Knjiga sadrži ukupno 206 zahvala, preporuka (Zem. vlade, županija i dr.) i prikaza od tridesetak izvan Hrvatske (Slovenija, njemačko jezično područje. Mađarska, Češka, Novi Sad i Cetinje), a uvrštene su i polemike koje je Franić vodio s nekim recenzentima njegove knjige. Franić je prenio i veći dio prikaza knjige iz Šumarskog lista (1911. god. br. 9, str. 360 - 362). Prema tadašnjem običaju nepotpisani članci potječu iz uredništva, a 1911. godine Šumarski list uređivao je Ante Kevrn, kr. zemaljski šumarski nadzornik. Iznijevši sadržaj knjige, uz ostalo Kern je napisao: "Pisac je predočenjem tih preraznih prilika iz sviju prirodnih carstva dokazao i veliku svoju stručnu spremu, a i osobitu marljivost i požrtvovnost, stoje sa citatima mnogobrojnih stručnih pisaca, bivstvo tih prirodnih prilika sistematično, lijepo i temeljito podkrepio, pribrao i znanstveno predočio. Kruna sviju dosadašnjih literarnih djela o Plitvičkim jezerima, jest nepobitno ovo Franićevo djelo, sa kojim se radi njegove potpunosti, savršenosti i tiskarske ljepote i ukusnosti hrvatsko knižtvo ponositi može, te koje je radi toga primljeno i u samu c. i kr. dvorsku knjižnicu, s čim je ujedno g. piscu za njegov patriotski rad izraženo i samo Previšenje priznanje. I mi ćemo svoje priznanje g. piscu iskazati, ako nas što više sa tim krasnim djelom obogatimo svoje skromne privatne knjižnice, pa mu na taj način omogućimo pokriće ogromnih nakladnih troškova". Oskar Piškorić |