DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1995 str. 62 <-- 62 --> PDF |
KNJIGE I ČASOPISI Knjigu Dragutina Franiča "Plitvička jezera i njihova okolica", koju je autor izdao 1910. godine, ponovo je izdala Uprava Nacionalnog parka "Plitvička jezera" uz pripomoć Ministarstva graditeljstva i zaštite okoliša Republike Hrvatske - zavoda za zaštitu prirode" "povodom obilježavanja 45-te obljetnice proglašenja Plitvičkih jezera nacionalnim parkom Republike Hrvatske, te povodom treće godine njihove okupacije", kako je u pretisku ove knjige obrazložio Izdavač.2´ Prof. Dragutin Franić rođen jeli . VII. 1864. u Smiljanu kraj Gospića, a umro u Zagrebu 11. IV. 1924. Po struci geograf sa studijem na Sveučilištu u Zagrebu i Sveučilištu u Beču, a zvanjem srednjoškolski profesor Više trgovačke škole u Osijeku te u gimnazijama u Gospiću i u Zagrebu. "Plitvička jezera i njihova okolica" Franićevo je najveće i najznačajnije djelo ali ne i jedino. Između 1894. i 1920. godine pedesetak članaka objavljeno mu je u 23 časopisa i novina kao i u "Glasniku naravoslovnog društva", "Nastavnom vjesniku", "Školskom vjesniku" (Sarajevo), "Narodnim novinama", "Starčevićancu" (Gospić) i dr., a izdao je i 10 samostalnih publikacija. Publikacija, jer veći dio čine posebni otisci (separati) u časopisima objavljenih članaka. Ovu knjigu Franić je izdao "troškom piščevim" tj. u vlastitoj nakladi 1) Od 1995. godine Zavod je sastavni dio Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine. 2) Cijena 1910. godine iznosila je za "elegantno i tvrdo ukoričenu knjigu sa zlatnini porubom 12.98 K(runa) a originalno i meko vezanoj knjizi 10,98 K." PLITVIČKA JEZERA i njihova okolica Napisao Profesor Dragutin FRANIĆ U Zagrebu 1910. II. izdanje — Zagreb 1994. ali iz njegovog Uvoda saznajemo daje "visoka kr. zemaljska vlada u Zagrebu ... pripomogla sa 600 K´Vgodišnja pretplata na Šumarski list u 1910. godini iznosila je 12 kruna. Iz Uvoda saznajemo da je Franić knjigu završio: "O Uskrsu", dakle u proljeće, 1910. godine. Na pisanje knjige odlučio se što se "o Jezerima dosta piše i govori, ali ipak o njima sve do danas nemamo potpunoga opisa", a "živi narodni kucaj srca za Plitvička jezera pobudio me, da po mogućnosti priberem sve, što se poslije o tim jezerima pisalo i naustice predavalo". I odmah da spomenemo daje pod naslovom "Upoznavanje Plitvičkih jezera i literatura o njima" (str. 380 - 426) za vrijeme od XVI. stoljeća do 1910. godine naveo i djelomično prikazao 384 naslova knjiga i članaka. Knjiga počinje s uputama kako stići do Plitvičkih jezera i kretanjima u njihovom području (A - C). slijedi: "D. Opisivanje Plitvičkih Jezera" podijeljeno na "gornja" (1 - 2) i "donja" (13 16). Sastavci, slapovi Korane i Gornje pogledala na Sastavke". Slijedi E. Glavni pritoci i izvori Plitvičkih jezera, F. Najhitnije pojave krša u prirodi i u literaturi s posebnim opisom Baračeve Spilje, G. Geološka građa Plitvičkih jezera H. Fizikalne prilike Plitvičkih jezera I. Biološke prilike Plitvičkih jezera i okolice J. Vrijednost šuma po Plitvička jezera K. Antopogene crtice s Plitvičkih jezera L. Drevno doba Plitivičkih jezera i njihove okolice. Završni dio knjige je kazalo stvari i lica. U knjizi se nalaze 19 fotografija, 9 povijesnih i zemljopisnih karata te 3 vlastoručne crtanje saskog kralja Fridricha Augusta II. koji je na Plitvičkim jezerima boravio u lipnju 1845. godine kada se popeo i na Golu Plješivicu (car se bavio i botanikom pa je i to bio motiv uspona na Golu Plješivicu). Ova knjiga riznica je podataka, opažanja, prijedloga i opisa te gotovo´ svaka stranica zavređuje pažnju. No iznosimo samo u čemu je "vrijednost šuma po Plitvička jezera" (str. 262 - 267). Ta je vrijednost sadržana u zaštitnoj funkciji šume ne samo uz jezera nego i na širem području. Tu navodi i "nekoliko narodnih rečenica o vrijednosti šume po vodu" kao "Gora i kamen daju vrelima vodu", "Goru voda najviše hvata" - veli umnik narod. I dalje navodi Jakova Perišića koji kaže "nestaje šume, nestaje vode", a jednako kaže i Savo Daić: "Nesta gore, nesta vode". Franić zapisuje (str. 267), da "se je šuma i oko Plitvičkih jezera mijenjala; to se može naslućivati i po riječima Le- še Delića3´, koji veli: "Sada je Lumbardenik gorom zarastao a prije se od vrela Jasenice do vrha Korenice nije mogao smotati ni teljig volovski, jer nije bilo gore". "Oko Plitvičkih jezera mora se najviše paziti na zaštitu vode i na ljepotu 3) Lešo Delic, kbr. 209., star oko 70 godina, iz Babinoga Potoka (str. 419). |