DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1995 str. 6 <-- 6 --> PDF |
I. Trinajstić: SINTAKSONOMSKA ISTRAŽIVANJA ŠUMA CKNIKF. (QUF.RCUS ILEX L.l U ISTOČNOJ ISTRI (HRVATSKA) Šumarski list br. 7—8. CXIX (1995), 223—226 maka pomoću kojih bi dokumentirao njihov florni sastav i građu. Iz svega navedenog možemo jasno zaključiti da o fitocenološkoj strukturi šuma crnike u Istri, na temelju samo 32 fitocenološke snimke, znamo oorazmjerno malo, kad se poglavito zna da se florni sastav pojedinih šumskih zajednica diljem Europe dokumentira sa stotinama fitocenoloških snimaka. Nedovoljno poznavanje vazdazelenih crnikovih šuma u Istri pokazala su i najnovija istraživanja u istočnim dijelovima Istre, gdje crnika izgrađuje dvije šumske zajednice -Orno-Quercetum ilicus cotinetosum i\ Ostryo-Quercetum ilicis. Tijekom dosadašnjih istraživanja proučena je detaljnije samo prva od njih, dok ćeeza drugu trebati, tijekom daljih istraživanja, pronaći dovoljno razvijene sastojine, pogodne za fitocenološkosintaksonomsku analizu. Orno-Quercetum ilicis H-ić. (1956) 1958 cotinetosum% Lausi et Poldini 1962 Zanimljivo je naglasiti da nam vazdazelene šumske eesastojine crnike sjeveoristočnoga dijela Istre, koje se ee protežu na potezu od Moščeničke Drage na sjeveru do Brestove na Jugu, u fitocenološkom smislu uopće nisu bile poznate. Te su sastojine vrlo pristupačne, pa ipak iz čitavoga tog područja nije u znanstvenoj literaturi objavljena niti jedna fitocenološka snimka. Zbog toga su posljednjih godina, tijekom komparativnih fitocenoloških i sintaksonomskih istraživanja šumske vegetacije u Istri (usp. Trinajstić 1993, 1994) istraživanjima obuhvaćene i crnikine sastojine njenoga sjeveroistočnog dijela. Tu crnikove sastojine obrašćuju strme i vrlet ne položaje povrh okomitih stijena što se uzdižu neposredno iznad morske razine. Takve orografske prilike uvjetuju povoljnu mikroklimu koja pogoduje bujnom razvoju crnike i elemenata crnikovih šuma. Glede sveukupnog flornog sastava, crnikove šume na istraživanom području pripadaju subasocijaciji Orno- Quercetum ilicis cotinetosum. Florni sastav navedene šumske zajednice prikazan je na Tablici 1. koja je sastavljena na temelju 10 fitocenoloških snimaka. snimke su u tablici raspoređene redoslijedom od juga (najtoplije) prema sjeveru (najhladnije). RASPRAVA Kako se iz Tablice 1. može razabrati, florni sastav/ crnikovih šuma s rujem reazmjerno je siromašan. Jedan od razloga siromaštva je činjenica da su vazdazelene šume crnike općenito izgrađene od malenoga broj jjvrsta. Drugi razlog su izuzetno strmi položaji s plitkimiskeletnim tlom, pa su iz sastojina eliminirani svi na sušuiosjetljivi elementi. U zavisnosti od dubine tla, ekspozicije i nagiba, broj jjse vrsta po jednoj fitocenološkoj snimci kreće od 10 doj29, pa one sastojine s vrlo malenim brojem vrsta (npr. snimka 10) treba u fitocenološko-sintaksonomskomismislu smatrati fragmentarno razvijenim. Ipak, i takvezsastojine imaju vliku zaštitnu funkciju, jer vežu površinske slojeve tla i zadržavaju listinac, te sprečavajuieroziju na strmim padinama. U ekološkom smislu istraživane šume crnike razvijaju se prvenstveno zbog karakteristične orografije toga dijela istočne Istre, a to su strmi položaji najčešće južne ekspozicije s posebnom mikroklimom, stoga bez obzira na veliku ukupnu količinu oborina predstavljaju izuzetno kserotermno stanište. Istraživane crnikove sastojine predstavljaju u estetskom smislu ugođaj pravoga Sredozemlja, ali su nažalost, zbog blizine ceste Rijeka-Pula zagađene najrazličitijim otpadom od metala i plastike do šute i kamena, Svakako bi ih trebalo zaštititi i otpad očistiti u prvom redu radi blizine najznačajnijih turističkih središta toga dijela Hrvatskoga primorja. Isto bi ih tako trebalo čuvati i od požara, koji je pojedine dijelove sastojima mjestimično i uništio. ZAKLJUČAK U radu je izvršena sintaksonomska analiza šuma crnike u dijelu istočne Istre, na potezu od Moščeničke Drage na sjeveru do uvale Brestove na jugu. Ustanovljeno je da istraživane sastojine pripadaju subasocijaciji Orno-Quercetum ilicis cotinetosum, u kojima u slo ju grmlja pridolazi vrsta Cotinus coggygria, kao najznačajnija diferencijalna vrsta subasocijacije. Taje zajednica bila dosad poznata jedino iz okolice Trsta u Italiji i ušća rijeke Mirne u Hrvatskoj. LITERATURA Anič, M., 1945: Pogled na šumsku vegetaciju Istre i susjednih zeŠegulja, N., 1967: Fitocenološka istraživanja vegetacije na pomalja. Šum. list 69, 13-23. dručju sjeveroistočnog dijela Labinštine u Istri. Mag. rad mscr. Zagreb. Anič, M., 1958: Šumsko-vegetacijski odnosi Istre. Zemljište i bilj Šegulja, N., 1970: Vegetacija sjeveroistočnoga dijela Labinštine ka, 8, 83-95. u Istri. Acta Bot. Croat. 29, 57-172. |