DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1995 str. 56 <-- 56 --> PDF |
STANJE EUROPSKIH SUMA REZULTATI PROCJENE 1994. U razdoblju od 27. 5. 1995. do 31. 5. 1995. u Jilovištu kraj Praga održanje 11. redovni sastanak europskih i sjeveroameričkih stručnjaka koji se bave utjecajem onečišćenja zraka na šume. Sastanku su bili nazočni predstavnici 27 europskih zemalja, SAD, Kanade, Europske unije, Ekonomske komisije UN za Europu, Zapadnog (Hamburg) i Istočnog (Prag) koordinacijskog centra za projekt ICP Forest (Međunarodni kooperativni program za procjenu i motrenje onečišćenja zraka na šume), predstavnici Europskog šumarskog instituta i dr. Na sastanku se najviše raspravljalo o izvješću u kojem je prikazano stanje europskih šuma za 1994. godinu, analizama tla i folijarnim analizama koje se provode na plohama 16x16 km, te problematici istraživanja na trajnim pokusnim plohama. Rezultati procjene stanja šuma proizlaze iz podataka 32 europske zemlje, dobivenih na 29.074 primjerenih ploha sa 648.425 stabala. Ove plohe pokrivaju oko 178,4 milijuna hektara šuma. Poboljšanje i pogoršanje nađeno je u različitim regijama, međutim, stanje šuma u Europi gledano u cjelini ponovno se pogoršalo u odnosu na prethodnu godinu. Rezultati transnacionalne procjene za 1994. godinu pokazuju daje 26,4% svih procjenjivanih stabala imalo veću oštećenost od 25%. To znači povećanje od 3,5% u usporedbi s odgovarajućom vrijednošću od 22,6% koliko je iznosila oštećenost oeropskih šuma u 1993. godini. U 1994., 12,1% stabala imalo je veći gubitak boje lišća, odnosno iglica od 10%. To je 2,1% više nego 1993. godine. S obzirom na dvije glavne grupe vrsta drveća 23,6% listača, odnosno 28.2% četinjača bilo je oštećeno u 1994. godini. To pokazuje daje stanje listača još uvijek nešto bolje nego četinjača. Stanje hrvatskih šuma također se stalno pogoršava. Učešće oštećenih stabala (stupnjevi 2 do 4) za sve vrste iznosilo je 1987-7,9%, 1988-9,5%, 1990-10,3%, 1992-15,6%, 1993-19,2%, da bi 1994. prekoračilo europski prosjek od 26,4 i doseglo zabrinjavajućih 28,8%. Od listača u europskim šumama najviše su bili oštećeni hrastovi (listopadni) sa 30,1%, a od četinjača obična jela sa 31,9% te obična smreka sa 30,8%. Posebna analiza provedena je za 12 vrsta drveća u razdoblju 1988. do 1994. godine. Uz izuzetak obične jele oštećenost svih drugih analiziranih vrsta stalno se povećavala kroz čitavo ovo razdoblje. Posebno su karakteristični podaci za sitkansku smreku koja je 1988. bila oštećena 2,3%, a 1994. godine 20,3%. Sličan odnos je utvrđen i kod alepskog bora, čija se oštećenost za ovo razdoblje povećala sa 5,3 na 22,1%. Nepovoljne vremenske prilike, posebno suša i visoke temperature, insekti, gljive, polucija i šumski požari smatraju se glavnim uzročnicima oštećenosti europskih šuma. Utvrđen je međutim, samo ograničeni broj poznatih izvora onečišćenja koji izravno uzrokuju propadanje šuma. Za druga područja smatra se da je onečišćenje zraka više predsiponirajući čimbenik koji dovodi do slabljenja šumskih ekosustava. U cilju boljeg razrješenja odnosa oštećenost šuma i onečišćenja zraka nastoji se što više intenzivirati istraživanja na trajnim pokusnim plohama (Razina II). Pored zemalja članica EU Hrvatska je jedna od pet zemalja koje nisu članice te grupacije, a koja je aktivno uključena u ta istraživanja. Pored Hrvatske to su Češka, Mađarska, Norveška i Švicarska. Nama ova istraživanja ne omogućuju samo otkrivanje uzroka koji dovode do propadanja naših šuma, već i mnogo više od toga. Ona nas obvezuje da usvojimo najmodernije metode istraživanja koje se danas koriste u svijetu, te kroz to obrazujemo kadrove. Jedino tako obrazovani stručnjaci moći će ravnopravno surađivati s najpoznatijim svjetskim ekspertima na promicanju našeg i svjetskog šumarstva. Zagreb, 01.06. 1995. g. Dr. se. Nikola Komlenović Sudionici 11. redovnog sastanka održanog u Pragu (27-31. 5. 1995.) M. Petar Jurjević |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1995 str. 57 <-- 57 --> PDF |
Defolijacija svih vrsta drveća po klasama i agregatima klasa (1994.) Procjenji vana Zemlja učesnica površina 1000 ha IP 0 1 2 3+4 2+3+4 (oštečenost) Austrija 2968 6397 59,9 32,3 7,1 0,7 7,8 Bjelorusija 6001 9788 15,6 47,0 35,3 2,2 37,4 Belgija 602 2487 43,0 40,1 15,6 1,3 16,9 Bugarska 3314 6625 31,8 39,3 25,1 3,8 28,9 Hrvatska 1175 2174 46,2 25,0 24,6 4,2 28,8 Češka 2630 14342 8,7 31,6 53,8 5,9 59,7 Danska 466 1296 38,7 24,8 28,9 7,6 36,5 Estonija 1135 2184 46,4 37,9 14,6 1,1 15,7 Finska 15304 63,2 23,8 11,9 1,1 1,1 13,0 Francuska 13100 10672 72,4 19,2 7,3 1,1 8,4 Njemačka 10207 8034 36,3 39,3 22,9 1,5 24,4 Grčka 2034 1888 38,0 38,8 18,5 4,7 23,2 Mađarska 1600 22304 41,9 36,4 15,8 5,9 21,7 Irska 285 441 procjenjivane samo petinjace Italija 7699 5854 56,6 23,9 16,0 3,5 19,6 Latvija 2661 9154 24,0 46,0 27,0 3,0 30,0 Litva 1823 1761 14,8 59,8 23,5 1,9 25,4 Luksemburg 86 1169 33,2 32,0 31,0 3,8 34,8 Moldavija 1141 21451 procjenjivane samo četinjače Nizozemska 281 31475 60,7 19,9 16,5 2,9 19,4 Norveška 13700 8412 37,9 34,6 22,4 5,1 27,5 Poljska 8654 27780 5,2 39,9 51,9 3,0 54,9 Potrugal 3370 4410 63,8 30,5 5,4 0,3 5,7 Rumunjska 6244 184396 47,7 31,1 18,1 3,1 21,2 Rusija 31592 procjenjivane samo četinjače Slovačka 1185 4324 14,7 43,5 36,2 5,6 41,8 Slovenija 1071 816 41,0 43,0 13,0 3,0 16,0 Španjolska 11792 10656 ,38,4 42,2 13,0 6,4 19,4 Švedska 20009 15080 procjenjivane samo četinjače Švicarska 1186 1958 31,8 45,6 20,0 2,6 22,6 Ukrajina 2021 3469 22,5 45,1 30,0 2,5 32,4 V. Britanija 2200 8808 42,8 43,3 13,0 0,9 13,9 |