DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1995 str. 52 <-- 52 --> PDF |
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI PROSLAVA 100. OBLJETNICE RADA INSTITUTA ZA JADRANSKE KULTURE I MELIORACIJU KRŠA Francuska revolucija 1792. godine zadala je odlučujuči udarac feudalnom sustavu te javni život postupno od malog broja feudalca prelazi na širi krug, sve do cijeloga naroda. Tako se u Hrvatskoj na gospodarskom području osniva 1842. godine Hrvatsko-slavonsko gospodarsko društvo, djeluje Ilirski pokret, osnovana je Akademija znanosti i umjetnosti - današnja HAZU itd. Tako se u našem stolječu nižu stogodišnjice djelovanja raznih ustanova i društava. Jedna sa stogodišnjim radom je i Institut za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. Danas suvremena organizacija za unapređenje primarne biljne i životinjske proizvodnje koja je počela s radom 1894. godine kao C. K. KEMIČKO-GOSPODARSTVENA POKUŠAJNA POSTAJA U SPLITU. Proslava te stogodišnjice proslavljena je u Splitu od 12. do 14. listopada 1994. godine. Proslava se sastojala od: - Skupa znanstvenika "100. obljetnica znanstveno-istraživačkog rada poljodjelsko- prehrambenog sustava i šumarstva mediterana R. HRVATSKE", - Svečane akademije i - izdavanjem dviju knjiga - Kronika Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša te Znanstvene edicije djelatnika Instituta posljednjih pet godina (1989 - 1993.) SKUP ZNANSTVENIKA Skup znanstvenika "100. obljetnica znanstveno-istraživačkog rada poljodjelsko- prehrambenog sustava i šumar " O rezultatima istraživanja s tog područja dr. Topic najavio je poseban prikaz za Šumarski list. stva mediterana R. Hrvatske" održanje 12. i 13. listopada 1994. godine. Izloženo je 48 referata raspoređenih u tri skupine: s opčom tematikom pet referata, s područja poljodjelstva 26 te s područja šumarstva 17. Za pojedini referat u prvoj skupini određeno je vrijeme od 20 minuta a za ostale dvije 10 minuta. Teme referata prve skupine su: - Ekološka obilježja mediteranskog područja Republike hrvatske - Dr. se. Vlado Topič, - Strukturne promjene poljoprivrede i sela dalmacije u posljednjih sto godina - Prof. dr. se. Josip D e f i 1 i p p i s, - Mediteranska komponenta i razvoj strategije poljoprivrede i ribarstva hrvatske - Prof. dr. se. Želimir Pašalić, - Istraživanja u šumarskom sustavu mediterana Republike Hrvatske - Prof, dr. se. Sime Meštrovič i Prof. dr. se. Milan Glavaš, - Znanstveno istraživačka djelatnost, uloga i značaj za daljnji razvoj poljodjelskog prehrambenog sustava mediterana Republike Hrvatske - Prof. dr. se. Petar Maleš. Iz druge skupine navodimo referate Dr. se. Stipe Radinoviča Poljoprvredno zemljište Dalmacije u posljednjih sto godina dok je tema pretežnog dijela ostalih referata bila s područja maslinarstva i voćarstva. S područja šumarstva izdvajamo referate: - Podizanje, njega i obnova šuma kao temeljni preduvjet ekološkog, društvenog i gospodarskog napretka Mediterana - Prof. dr. se. Slavko Matič sa mr. se. Milanom Oršaničem i dipl. inž. Igorom A n i ć e m, - Perspektive razvoja preradbe drva u mediteranskom području Hrvatske prof. dr. se. Mladen Figurič, - Utjecaj šumske vegetacije na suzbijanje erozije u bujičnim slivovima mediteranskog područja Hrvatske - Dr. se. Vlado Topič" Od 48 referata jedino su u ovoj skupini dva koja se odnose i na stočarstvo. To su: - Uzgoj muflona u Mediteranu - alternativa za stočarstvo - Prof. dr. se. Diminik Raguž i mr. se. Marijan Grubešič i - Pregled biljnih zajednica mediteranskog područja južne Hrvatske i njihova uloga u razvoju stočarstva - Mr. se. Drago Dumančič i Mr. se. Jozo Rogošič. SVEČANA AKADEMIJA Svečana akademija s domjenkom održana je u splitskom Hrvatskom narodnom kazalištu. Akademiju je otvorio i pozdravio nazočne ravnatelj Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša Prof. dr. Petar Maleš, a potom su slijedili pozdravi. Prvi je pozdravio slavljenika Prof. dr. Branko Jeren, ministar znanosti i tehnologije u ime pokrovitelja proslave dr. Franje Tuđmana, predsjednika Republike Hrvatske kao njegov osobni izaslanik a slijedili su: AntePuljiča u ime Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, Herbersta Etz-a, izaslanika Ministra poljoprivrede Republike Austrije, LeopoldaMelichar- a, ravnatelj a Kulturnog instituta Republike Austrije, Krune Peronj e, splitsko-dalmatinskog župana, Petra Slapničara, rektora Sveučilišta u Solitu, Prof. dr. Slavka Matica, dekana Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i brojnih drugih. Brojne če |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1995 str. 53 <-- 53 --> PDF |
stitke upućene su i brzojavno počevši od predsjednika Sabora dr-a Nedeljka Mihanovića do mnogih suradnika te instituta iz inozemstva. Gradonačelnik Splita mr. Nikola Grabić uz pozdrav uručio je ravnatelju Instituta dr P. Malešu zlatnu plaketu Grb grada Splita, koju je dodijelila Komisija za javna priznanja grada Splita. Zatim su slijedile podjele nagrada djelatnicima koji su u Institutu radili neprekidno 30 i više godina. Na čelu je nestor Ante Jelavić , a slijede Andrija Tambača,KaticaGligo,MarijaZni darčić, Ante Gazzari, Josip Defilippis, Petar Maleš i Nikola Mladar. Akademija je završila koncertom opernog ansambla splitske opere i domjenkom na kojem su predstavljene navedene knjige. KRONIKA INSTITUTA ZA JADRANSKE KULTURE I MELIORACIJU KRŠA Predgovor ovoj knjizi napisao je Prof. dr. Branko Jeren, ministar znanosti i tehnologije, a slijedi ga uvodni članak pod naslovom "Uvjeti i razvoj 100 godišnjeg neprekidnog biotehnološkog znanstveno-istraživačkog rada na hrvatskom dijelu Mediterana". Oba teksta objavljena su i na engleskom jeziku. Slijede prikazi: I. Kronika Instituta od osnivanja 1894. do 1994. godine II. Rukovoditelji III. Djelatnost Zavoda pri Institutu IV. Popis znanstveno stručnih djelatnika Instituta od osnivanja do 1994. godine V. Popis radova djelatnika Instituta od 1894. do 1993. godine. Ad Kronika Iz Kronike saznajemo, daje "popularizaciju poljodjelskih znanja na podru čju Dalmacije u drugoj polovici osamnaestog stoljeća vršila Venecija i to preko "akademija" za promicanje pojedinih gospodarskih aktivnosti. Godine 1767. osniva se prva akademija u Splitu pod imenom "Societa economica de Spalato" koja se osim poljodjelstvom bavila i pitanjima obrta, trgovine i ribarstva". Dvadeset godina kasnije tj. 1787. Vencija osniva sličnu akademiju u Zadru, a 1788. godine i u Kaštel Lukšiću, dakle u neposrednoj blizini Splita. Propašću Venecije 1797. godine prestaju s radom i Akademije i do sedamdesetih godina XIX. stoljeća prosvjećivanje pučanstva prepušteno je "privatnoj inicijativi i pojedinaca, koja se ogleda u osnivanju niza "gospodarskih društava" diljem Dalmacije. Dalmacija sve do 1918. godine bila je pokrajina austrijske pole dvojne, Austro-ugarske monarhije s pokrajinskom upravom pod nazivom C. K. carskog namjesništva. Kada je 1868. godine u Beču osnovano Ministarstvo poljodjelstva, u djelokrugu kojeg bilo je i šumarstvo te služba uređivanja bujica, pri pokrajinskim upravama imenovani su i poljodjelski i šumarski nadzornici. Godine 1874. za terenski rad imenovan je i prvi poljodjelski učitelj, a njihov se broj do 1895. godine povisio na šest. Tih godina uviđa se, da bi za "bavljenje znanstvenom problematikom poljodjelstva ovog područja" trebalo osnovati posebnu instituciju, stoje uslijedilo 1894. godine. Te godine dekretom od 1. srpnja Ministarstvo poljodjelstva u Beču osniva C. K. Kemičko-gospodarstvenu pokušajnu postaju u Splitu21, koja 15. srpnja 1895. godine dobiva i prvi Statut. Statutom je određeno"unaprijediti dalmatinsko poljodjelstvo, posebno one grane proizvodnje koje imaju naročitu važnost, pogotovo vinogradarstvo, maslinarstvo i uzgoj svilene bube, putem rigorozno sprovađanih znanstvenih ispitivanja, kemijskih i mikroskopskih analiza ... izučavati bolesti kulturnog bilja u Dalmaciji i načine efikanse zaštite, analizirati i kontrolirati krmu; popularizirati putem predavanja i štampe rezultate istraživanja, obučiti obrazovanije gospodare u agrokemijske analize posebno one iz enokemije, davati savjete i uputstva zainteresiranom poljodjelcima, analizirati i izdavati dokumente o sastavu i tehnološkoj ispravnosti svih proizvoda poljodjelstva" (str. 2). Kako vidimo, u Statutu se ne navodi stočarstvo, a o unapređenju stočarstva nema podataka ni kasnije. Stoga je pedesetih godina, tada inženjer, Defilip 21C. K. znači carski kraljevski, jer je vla Prof. dr. Branko Jeren, ministar i izaslanik Predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana dar bio car austrijski a kralj ugarsko-hrvatčestitka slavljeniku ski. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1995 str. 54 <-- 54 --> PDF |
pis s čuđenjem zaključio, da se stočarstvo nalazi u programu Srednje šumarske škole za krš u Splitu, gdje je poseban predmet bio "Kraški pašnjaci", u kojem je obrađivano općenito stočarstvo, stoka kraškog područja i melioracija kraških pašnjaka. Melioracija kraških pašnjaka bila je i jedna od zadaća Uprave za pošumljavanje i meioraciju krša.31 Tijekom vremena "pokušajna postaja" mijenja nazive, a od 1964. godine djeluje pod nazivom INSTITUT ZA JADRANSKE KULTURE I MELIORACIJU KRŠA, a dotadašnja djelatnost proširena je i na problematiku erozije tla i melioracije. U jubilarnoj godini djelatnost Instituta podijeljena je u devet Zavoda od kojih je, osmi, Zavod za šumarstvo. Šumarstvo je uključeno u djelatnost Instituta 1963. godine uključivanjem Šumsko- pokusne postaje u Splitu, kao ostatka nekadašnjeg Saveznog instituta za pošumljavanje i melioraciju krša. Naime, nakon stoje sredinom 1950. godine ukinut Savezni institut za pošumljavanje i melioraciju krša, njegovu je djelatnost preuzeo novoosnovani Institut za eksperimentalno šumarstvo u okviru JAZU. Kada se i ovaj Institut 1957. godine morao ukinuti stanice u Rijeci i u Splitu preuzima Institut za šumarska i lovna istraživanja u Zagrebu u kojem te stanice ostaju do 1962. godine. Stoga je netočan navod u ovoj Kronici (str. 60) da je Institut za šumarska istraživanja Hrvatske 1962. godine rasformiran. Institut nije rasformiran samo je "odbačena" njegova jedinica u Splitu kao jedinica specijalizirana za krš. Ad Popis znanstvenih stručnih djelatnika Popis sadrži 124 djelatnika navedenih kronološkim redom tj. po godinama nastupa rada u Institutu. Kako su u popis unijeti i oni koji nisu bili neposredno zaposleni u Instututu ali su bili u ustanovama od kojih je djelatnost ili dio preuzeo Institut nalazi se i 14 šumara. To su: Cvek, Stanko 1948 - 1950. 11 O tim ustanovama kao i o Institutu za pošumljavanje i melioraciju krša vidi Šum. Iistl979.br. 1-3. Sudionici svečane akademije u Hrvatskom narodnom kazalištu za vrijeme sviranja hrvatske himne. Horvat, August 1948 -1957. Premužić, Ante 1948-1950. Gračanin, Zlatko 1949-1957. Jedlowski, Dušan 1949-1977. Klunić, Mirko 1949-1950. Pavelić, Jure 1949-1951. Regent, Boris 1949-1957. Tregubov, Vlado 1949-1950. Jovančević, Milorad 1950-1957. Plesa, Vinko 1950-1955. Vrdoljak, Žarko 1950-1961. Topić, Vladimir 1971 Rogošić, Jozo 1990 Šumarsku naobrazbu imaju i Petar Maleš, upravitelj Instituta i Nikola Mladar. Oni su završili Srednju šumarsku školu za krš u Splitu a potom, kao stipendisti, završili Poljoprivredni fakultet. U Popisu obranjenih doktorskih disertacija od 1965. do 1990. od ukupno 11 dvije su šumarske: D.Jedlovvskog Venecija i šumarstvo Dalmacije 1975. godine i V. Topić a Upotrebljivost nekih autohtonih i alohtonih šumskih vrsta kod pošumljavanja submediteranskog krškog područja Dalmacije 1989. godine. Ad Popis radova Popis radova, znanstvenih i stručnih, sadrži i djelatnike Saveznog instituta za pošumljavanje i melioraciju krša, jer se Institut za jadranske kulture i meliora ciju krša smatra za šumarstvo nasljednikom navedenog Saveznog instituta. Korisna je zamisao da se taj popis podijeli u više razdoblja, jer je time olakšano uočavanje načina rada Instituta kroz određeno vrijeme, tj. koliko je bio zauzet radom kao kontrolna institucija, a koliko je bio usmjeren na istraživački rad i otvoren prema javnosti. Popis radova podijeljen je na tri razdoblja: od osnivanja do 1925. godine tj. do godine u kojoj rješenjem Ministarstva poljoprivrede u Beogradu od 7. svibnja dobiva naziv POLJOPRIVREDNA OGLEDNA I KONTROLNA STANICA s proširenim djelovanjem;4´ drugo razdoblje traje od 1925. do 1945. a treće od 1948. do 1993. godine. Između 1945. i 1948. godine nije bilo ni jednog objavljenog rada. Popis sadrži 772 naslova; u razdoblju 1894 - 1925. 25 od četiri autora, a u razdoblju od 1925. do 1945. godine 60 radova od 12 autora time da su 22 rada autora A. Gazzarija, kemičara, a 23 rada P. Novaka, entomologa. U broju radova od 1948. g. sadržani su i značajniji elaborati kao npr. prilozi urbanističkim planovima, perspektivnim i dr. Radovi šumara nalaze se u zadnjem razdoblju tj. od 1948. godine. K popisu ra 4) U srpskoj terminologiji za riječ "pokusni" uptrebljava se "ogledni, (v. Drobnjak: Razlikovni rječnik) |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1995 str. 55 <-- 55 --> PDF |
dova šumara treba dodatiiVrdoljak, Ž.: Prilog poznavanju šumske vegetacije Biokova. Acta Biocovica, Makarska 1983. Vol. II. str. 247 - 282. U tom radu objavljeni su rezultati istraživanja vegetacije Biokova Saveznog instituta za pošumljavanje i melioraciju krša u okviru teme "regresija i progresija šumske vegetacije i tala na kršu." Ad Znanstvene edicije Publikacija Znanstvene edicije djelatnika Instituta posljednjih pet godina rada (1989- 1993) sadrži: I. Tri izvorna rada devet autora o rezultatima višegodišnjeg praćenja leta maslinine muhe, djelotvornost botricida na sivu plijesan vinove loze i njihovi ostaci u moštu te Numerička klasifikacija tala: eksperiment s podacima o terra rossi Dalmacije. II. Izvodi iz objavljenih znanstvenih radova u časopisima donosi 16 radova (27 autora). Šumarstvo je zastupano s radom V. Topića : Gospodarenje krškim šumama namijenjenim stočarstvu, objavljenom 1993. godine u Glasniku za šumske pokuse, Posebna izdanja 4. III. Radovi izneseni na znanstvenim skupovima i objavljeni u zbornicima. Na popisuje 14 radova 19 autora. Šumarstvo je zastupano s tri rada: V. Topic: Otjecanje i erozioni gubici u slivu Suvaje u zavisnosti od načina korištenja zemljišta, referat održan na X. Svjetskom šumarskom kongresu u Parizu 1991. J. Rogošič: i M. Kneževič: Utvrđivanje gospodarske vrijednosti najvažnijih vrsta "makije" (mediteransko područje Hrvatske) sa skupa FAO, Europske podsekcije za pašnjake i krmiva, Chania 1993. J. Rogošič: Popis i procjena gospodarske vrijednosti zajednica gariga na otoku Visu, južna Hrvatska. Referat izložen na III. sjeveroameričkoj agrošumarskoj konferenciji, Iowa, državno sveučilište Ames, 1993. Jedno pitanje. Zar autori tih tema ne misle da rezultati njihovih istraživanja ne zanimaju i šire šumarske krugove, što če im biti omogučeno ako se objave i u Šumarskom listu! IV. Izvodi iz magistarskih radova, njih sedam od kojih je jedan i J. Rogošič a: Utvrđivanje gospodarske vrijednosti najvažnijih biljnih vrsta gariga i makije eumediteranskog područja Srednje Dalmacije. V. Izvodi iz doktorskih disertacija, njih dvije od kojih jei V.Topiča: Upotrebljivost nekih autoktonih i aloktonih šumarskih vrsta kod pošumljavanja submediteranskog krškog područja Dalmacije. O toj temi objavio je Topič u Šumarskom listu 1990. godine u člancima Prirast nekih vrsta četinjača na submediteranskom krškom području Dalmacije (str. 441) i, u zajednici s B. Milo- šem, Sušenje pinija (Pinus pinea L.) u drvoredima na području Splita (str. 273). VI. Izvodi iz tiskanih knjiga, dvije: J. Defilippis: Obitelj ska gospodarska Hrvatska i P. Maleš: istraživanja populacije sorte plavac mali u cilju utvrđivanja porijekla i zemljopisne rasprostranjenosti, koju su dalmatinci - iseljenici prenijeli u Kaliforniju gdje vrlo dobro uspijeva i rodi kvalitetnim grožđem. Završavajući ovaj prikaz o znalačkoj organiziranoj proslavi stotinu godina rada današnjeg Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša ne smije se mimoići činjenica da je Institutu omogućio nastavak rada na problematici šumarstva i melioraciji krša započet još za vrijeme rada Saveznog instituta za pošumljavanje i melioraciju krša u Splitu. Omogućio, jer je, 1962. godine, u svoj sastav uključio i Šumsko-pokusnu postaju u Splitu bez osiguranih materijalnih sredstava za njezin rad. Potsjetimo se, daje tada direktor Instituta bio inž. Andrija Tambača, a u Šumsko-pokusnoj postaji dva šumara - inž. Duško J e dlowski i inž. Žarko Vrdoljak. Kronici je dodana "zahvala institucijama i organizacijama koje su novčano potpomogli obilježavanje 100. godišnjice Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, Split". Među 30 organizacija su i J. P. Hrvatske šume d.o. Zagreb te Šumarski institut Jastrebarsko. Oskar Piškorić |