DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/1995 str. 5     <-- 5 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS
UDK 581.9 (Quercus ilex L.) (497.13) Šumarski list br. 7—8, CXIX (1995), 223—226


SINTAKSONOMSKA ISTRAŽIVANJA ŠUMA CRNIKE (Quercus ilex L.)
U ISTOČNOJ ISTRI (HRVATSKA)*


SYNTAXONOMICAL INVESTIGATIONS OF HOLM OAK (Quercus ilex L.) FORESTS
IN EAST ISTRIA (CROATIA)


Ivo TRINAJSTIĆ**


SAŽETAK: Opća rasprostranjenost crnike (Quercus ilex L.) na čitavom
području Istre dobro je proučena, ali su najnovija fitocenološka istraživanja
pokazala da šume koje izgrađuje crnika u pojedinim dijelovima Istre nisu u
sintaksonomskom smislu još u potpunosti poznate. Tako je ustanovljeno da
šumske sastojine crnike u istočnom dijelu Istre, na potezu od Brestove na jugu
do Mošćeničke Drage na sjeveru pripadaju posebnoj subasocijaciji crnikinih
šuma - Orno-Quercetum ilicis cotinetosum. Taje zajednica dosad bila
poznata jedino iz okolice Trsta u Italiji i ušća rijeke Mirne u Hrvatskoj.


Ključne riječi: Šume crnike (Quercus ilex L.), Istra (Hrvatska)


UVOD


Crnika ili česmina -Quercus ilex L. ima značajnu toplica, Buzeta, Tunela Učka i drugdje, ali se tu razviulogu
u biljnom pokrovu Istre. Na temelju sustavnih isja
jedino u pukotinama i na policama okomitih stijena
traživanja tijekom dugog razdoblja, opća rasprostrajužne
ili jugozapadne ekspozicije i izgrađuje šumske sanjenost
crnike u Istri danas nam je dobro poznata (usp. stojine.


Anić 1945, 1958, Horvati ć 1963, Šegulja 1967, 0 fitocenološkim značajkama istarskih šuma crni


1970, Trinajsti ć i Šugar 1976, Suga r 1983, ke ima znatno manje podataka. Svakako najviše poda1984).
Crnika u priobalnom dijelu Istre izgrađuje šum


taka o šumama crnike u Istri donosi Horvati ć (1963),
ske sastojine koje u dijelu od Plominskog zaljeva na


koji iz dijelova južne Istre i otoka Velikog Brijuna
istoku do Limskog kanala na zapadu tvore uži ili širi,


objavljuje 9 fitocenoloških snimaka. Navedene sastoskoro
kontinuirani pojas vazdazelene šumske vegeta


jine u sintaksonomskom smislu pripadaju asocijaciji
cije. Orno-Quercetum ilicis. Nešto kasnije Šegulja (1970)


Crnika mjestimično i sjevernije od Limskoga kanaproučava
istu zajednicu u širem području Labina (Lala
i Plominskog zaljeva izgrađuje, također, veće ili mabinštini),
ali tom prigodom ne objavljuje niti jednu finje
danas sačuvane sastojine šuma ili makije, koje su tocenološku snimku. Međutim, nešto ranije u magistaruglavnom
ograničene na zaštićene položaje strme istarskom
radu koji se nalazi u rukopisu bilježi Šegulja
ske obale, pa se tu vazdazelena vegetacija razvija eks-(1967) za područje Labinštine 13 fitocenoloških snimatrazonalno.
ka as. Orno-Quercetum ilicis.


Treba naglasiti da je crnika rasprostranjena i na Trinajstić i Šugar (1976) proučavaju šume
mnogo mjesta u unutrašnjosti Istre, npr. oko Istarskih crnike u njihovu graničnom dijelu oko Vrsara i ušća ri


jeke Mirne na zapadnoj obali Istre, gdje nalaze poseb


nu subasocijaciju Orno-Quercetum ilicis cotinetosum,


* Istraživanja su financirali JP "Hrvatske šume" i Ministarstvo
te objavljuju 10 fitocenoloških snimaka.


znanosti Republike Hrvatske
** Prof. dr. se. Ivo Trinajstić, Šumarski fakultet, HR-41000 Za1
Šugar (1983, 1984) spominje šume crnike u jugreb
žnim dijelovima Istre, ali opet bez fitocenoloških sni




ŠUMARSKI LIST 7-8/1995 str. 6     <-- 6 -->        PDF

I. Trinajstić: SINTAKSONOMSKA ISTRAŽIVANJA ŠUMA CKNIKF. (QUF.RCUS ILEX L.l U ISTOČNOJ ISTRI (HRVATSKA) Šumarski list br. 7—8. CXIX (1995), 223—226
maka pomoću kojih bi dokumentirao njihov florni sastav
i građu. Iz svega navedenog možemo jasno zaključiti
da o fitocenološkoj strukturi šuma crnike u Istri,
na temelju samo 32 fitocenološke snimke, znamo
oorazmjerno malo, kad se poglavito zna da se florni sastav
pojedinih šumskih zajednica diljem Europe dokumentira
sa stotinama fitocenoloških snimaka.


Nedovoljno poznavanje vazdazelenih crnikovih šuma
u Istri pokazala su i najnovija istraživanja u istočnim
dijelovima Istre, gdje crnika izgrađuje dvije šumske
zajednice -Orno-Quercetum ilicus cotinetosum i\
Ostryo-Quercetum ilicis. Tijekom dosadašnjih istraživanja
proučena je detaljnije samo prva od njih, dok ćeeza drugu trebati, tijekom daljih istraživanja, pronaći dovoljno
razvijene sastojine, pogodne za fitocenološkosintaksonomsku
analizu.


Orno-Quercetum ilicis H-ić. (1956) 1958 cotinetosum%


Lausi et Poldini 1962


Zanimljivo je naglasiti da nam vazdazelene šumske
eesastojine crnike sjeveoristočnoga dijela Istre, koje se
ee


protežu na potezu od Moščeničke Drage na sjeveru do
Brestove na Jugu, u fitocenološkom smislu uopće nisu
bile poznate. Te su sastojine vrlo pristupačne, pa ipak
iz čitavoga tog područja nije u znanstvenoj literaturi
objavljena niti jedna fitocenološka snimka. Zbog toga
su posljednjih godina, tijekom komparativnih fitocenoloških
i sintaksonomskih istraživanja šumske vegetacije
u Istri (usp. Trinajstić 1993, 1994) istraživanjima
obuhvaćene i crnikine sastojine njenoga sjeveroistočnog
dijela. Tu crnikove sastojine obrašćuju strme i vrlet


ne položaje povrh okomitih stijena što se uzdižu neposredno
iznad morske razine. Takve orografske prilike
uvjetuju povoljnu mikroklimu koja pogoduje bujnom
razvoju crnike i elemenata crnikovih šuma.


Glede sveukupnog flornog sastava, crnikove šume
na istraživanom području pripadaju subasocijaciji Orno-
Quercetum ilicis cotinetosum. Florni sastav navedene
šumske zajednice prikazan je na Tablici 1. koja
je sastavljena na temelju 10 fitocenoloških snimaka.
snimke su u tablici raspoređene redoslijedom od juga
(najtoplije) prema sjeveru (najhladnije).


RASPRAVA


Kako se iz Tablice 1. može razabrati, florni sastav/
crnikovih šuma s rujem reazmjerno je siromašan. Jedan
od razloga siromaštva je činjenica da su vazdazelene
šume crnike općenito izgrađene od malenoga broj
jjvrsta. Drugi razlog su izuzetno strmi položaji s plitkimiskeletnim tlom, pa su iz sastojina eliminirani svi na sušuiosjetljivi elementi.


U zavisnosti od dubine tla, ekspozicije i nagiba, broj
jjse vrsta po jednoj fitocenološkoj snimci kreće od 10 doj29, pa one sastojine s vrlo malenim brojem vrsta (npr.
snimka 10) treba u fitocenološko-sintaksonomskomismislu smatrati fragmentarno razvijenim. Ipak, i takvezsastojine imaju vliku zaštitnu funkciju, jer vežu površinske
slojeve tla i zadržavaju listinac, te sprečavajuieroziju na strmim padinama.


U ekološkom smislu istraživane šume crnike razvijaju
se prvenstveno zbog karakteristične orografije toga
dijela istočne Istre, a to su strmi položaji najčešće
južne ekspozicije s posebnom mikroklimom, stoga bez
obzira na veliku ukupnu količinu oborina predstavljaju
izuzetno kserotermno stanište.


Istraživane crnikove sastojine predstavljaju u estetskom
smislu ugođaj pravoga Sredozemlja, ali su nažalost,
zbog blizine ceste Rijeka-Pula zagađene najrazličitijim
otpadom od metala i plastike do šute i kamena,
Svakako bi ih trebalo zaštititi i otpad očistiti u prvom
redu radi blizine najznačajnijih turističkih središta toga
dijela Hrvatskoga primorja. Isto bi ih tako trebalo
čuvati i od požara, koji je pojedine dijelove sastojima
mjestimično i uništio.


ZAKLJUČAK


U radu je izvršena sintaksonomska analiza šuma
crnike u dijelu istočne Istre, na potezu od Moščeničke
Drage na sjeveru do uvale Brestove na jugu. Ustanovljeno
je da istraživane sastojine pripadaju subasocijaciji
Orno-Quercetum ilicis cotinetosum, u kojima u slo


ju grmlja pridolazi vrsta Cotinus coggygria, kao najznačajnija
diferencijalna vrsta subasocijacije. Taje zajednica
bila dosad poznata jedino iz okolice Trsta u Italiji
i ušća rijeke Mirne u Hrvatskoj.


LITERATURA


Anič, M., 1945: Pogled na šumsku vegetaciju Istre i susjednih zeŠegulja,
N., 1967: Fitocenološka istraživanja vegetacije na pomalja.
Šum. list 69, 13-23. dručju sjeveroistočnog dijela Labinštine u Istri. Mag. rad
mscr. Zagreb.
Anič, M., 1958: Šumsko-vegetacijski odnosi Istre. Zemljište i bilj


Šegulja, N., 1970: Vegetacija sjeveroistočnoga dijela Labinštine


ka, 8, 83-95.


u Istri. Acta Bot. Croat. 29, 57-172.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1995 str. 7     <-- 7 -->        PDF

I. TniKtjslic: SINTAKSONOMSKA ISTRAŽIVANJA SUMA CRNIKH (QUERCUS ILEX L.) U ISTOČNOJ ISTRI (HRVATSKA) Šumarski list br. 7—8, CXIX (1995), 223—226
Orno-Quercetum ilicis cotinetosum Tablici —Table 1
Broj snimke/No. veget. record: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
C3 as
r


Nalaziste/Locality:
Veličina snimke/Size veget. record m2
>
o
U
n
200
>
o
1) «
100
a) >
O
en

s^
C Q
400
>
o
U
IM
cq
100
M
O
D
u
00
200
M
O 5
PQ
100
M
ox> D
200
o
X)
5
100
o
´3
O
100
o
s 100
Ekspozicij a/Exposition: J JI J J J J JI JI JI JI
Nagib/Inclination: 0 20 5 20 30 60 45 30 35 35
Broj vrsta/No. of species: 26 22 21 25 29 15 11 19 13 10
Karakteristične vrste aoscijacije:
A Fraxinus ornus
B Fraxinus ornus
Lonicera etrusca
Rosa sempervirens
C Fraxinus ornus
1.1
1.2
+
2.2
1.2
1.2
2.3
+
+
+
1.3
2.2
2.3
1.1
+
3.3
+.2
1 3 2.3
+.2
1.2
Diferencijalne vrste aoscijacije:
B Coronilla cmeroides
C Sesleria autumnalis
+
+.2
+.2
+.2
+ +.2
(+)
1.2
1.3
1.2
+.3
+.2
(+)
+.2
2.3
+.2
+.3
+.12
+.3
Diferencijalne vrstecotinetosum:
subasocijacije
B Cotinus coggygria
Carex flacea
Brachypodium sylvaticum
+
1.2
+.2
+.3 +
2.3
+
1.3
1.3
+.2
1.3 2.3 2.3 +.3 1.3 +.3
Karakteristične vrste sveze QuercionQuercetalia ilicis i razreda Quercetea
ilicis, reda
ilicis:
A Quercus ilex
Phillyrea latifolia
Juniperus exicedrus
B Quercus ilex
Phillyrea latifolia
Juniperus oxycedrus
Osirys alba
Pistacia terebinthus
Laurus nobilis
Viburnum tinus
C Asparagus acutifolius
Rubia peregrina
Smilax aspera
Clematis flammula
Ruscus aculeatus
Teucrium flavum
Cyclamen repandum
Quercus ilex
Cares distachya
4.4
+.3
+.2
+.2
+
2.3
1.1
1.1
+
4.4
+.2
1.2
1.1
+
+
+.2
+
+.2
+
5.5
+.2
1.3
+
+
+.2
+.3
+
1.2
+
3.3
+.2
+.2
1.3
+
1.3
+.2
+
+
+
3.2
1.2
2.3
2.3
+.2
+.2
+
+
+.2
3.3
+
1.2
1.2
1.2
3.3
+
+
1.3
+
2.3
1.3
+.2
3.4
3.3
+.2
+.2
2.3
1.3
+.3
3.4
+
4.4
2.3
(+)
1.3
+
1.1
1.1
+
1.3
1.2
4.4
2.3
+.2
+.3
+
+
3.3
+
+
4.4
1.1
+.2
+.2
+.3
+.3
4.4
Pratilice:
B Quercus pubescens
Paliurus spina-christi
Olea europaea
Rubus dalmatinus
C Tamus communis
Viola alba ssp. denbardtii
Hedera helix
Salvia officinalis
Aethorrhiza bulbasa
Ceterach officinarum
Sorbus domestica
Brachypodium rupestre
Teucrium chamaedrys
+
1.2
+
1.3
1.2
2.3
+
+
+
+
2
3
+
+
+
+
+
+.2
+.2
+
+
+.3
.+.2
+
+.2
+
+
2
2
+
+
+
+.2


A / drveće (tres); B / grmlje (shrubs); C / zeljaste biljke (herbs)




ŠUMARSKI LIST 7-8/1995 str. 8     <-- 8 -->        PDF

I. Trinajstić: SINTAKSONOMSKA ISTRAŽIVANJA SUMA CRNIKE (QUERCUS ILEX L.) U ISTOČNOJ ISTRI (HRVATSKA) Šumarski lisl br. 7—8, CXIX (1995), 223—226
Sugar, I., 1983. Biljnogeografski položaj i raščlanjenost vegetaTrinajstić,
I., 1994: Istraživanje i analiza užih fitogeografskih cjecije
Istre u svjetlu najnovijih fitocenoloških istraživanja. lina na kršu. Izvješće o znanstvenoistraživačkom radu za
Akad. Nauka B i H. Radovi 52 (21). 517-524. 1993. godinu, 338-341. Šumarski fakultet. Zagreb.
Šugar, I., 1984. Novi pogledi na biljni pokrov i biljnogeografsku Trinajstić, I., Šugar, I., 1976: Prilog poznavanju rasprostranje


raščlanjenost Istre. Acta Bot. Croat. 43, 225-234. nosti i florističkog sastava zimzelenih šuma i makije crniTrinajstić,
I., 1993: Istraživanje i analiza užih fitogeografskih cjeke
(Orno-Quercetum ilicis) na području zapadne Istre. Ac


lina na kršu. Izvješće o znanstvenoistraživačkom radu za ta Bot. Croat. 35, 153-158.


1992. godinu, 190-194. Šumarski fakultet. Zagreb.


SUMMARY: Holm oak (Quercus ilex L.) has an important role in the vegetational
cover of I stria. On the basis of the systematic researches carried
out during a long time period the general distribution of Holm oak in Istria
is now known wery well. Holm oak forests in Istria are relatively lesss known,
especially from the plantsociological and syntaxonomic aspect.


In the paper the syntaxonomic analysis of Holm oak forests in the part of
eastern Istria extending from Mošćenička Draga in the north to the cove Brestova
in the south is made. The researched stands have been found to belong
to the subassociation Orno-Quercetum ilicis cotinetosum, where in the brush
layer the species Cotinus coggygria occurs, as the most important differential
species of subassociation. So far, this plant community has been known from the area around Tireste in Italy and the mouth of the Mima river in Croata
only.