DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1995 str. 45 <-- 45 --> PDF |
I. Tolić: PROIZVODNJA ŠUMSKOG SADNOG MATERIJALA U KRAŠKIM UVJETIMA ma visini kontejnera od 12 cm i 18 cm. Zajednička osobina ovih kontejnera je da su poliedričnog poprečnog presjeka (heksagon), čunjastog uzdužnog presjeka, sa konusnim dnom, te središnjom rupom na dnu i sa po 23 bočne rupice pri dnu kontejnera. Kombinacija poliedričnog presjeka i nagnutih strana daje najveću učinkovitost kontejnerima malog kapaciteta i malog odnosa promjera prema visini. Nagib stijena ima glavnu ulogu na usmjeravanju korijena, pomažući pozitivni geotropizam i sprečavanje stvaranja bočne spirale korijena. Za učinkovitije sprečavanje spiralnog razvoja korijena, kontejner bi još trebao imati u donjoj trećini uz stijenke svakih 90° 4 oboda (krilca) — usmjerivači korijena. Kontejneri visine 12 centimetara promjera u vrhu 4 cm (2,2 stranica šesterokuta) kombinacija poliedričnog i čunjastog presjeka, imaju zapremninu 120 ml — cc i čvrsto su spojena 53 komada u »multipot« u obliku pčelinjeg saća (si. 2), ukupna zapremnina 6 litara supstrata. Težina praznog »multipota« je 0,90 kg, dimenzije 31,5 x 25,5 cm (803,25 cm2) sa 660 biljaka na m2. Slika 2. »Multipot« — »dvanaestica« (snimio: Ivan Tolić) Kontejneri visine 18 cm promjera u vrhu 4,5 cm (2,5 cm stranica šesterokuta) kombinacija poliedričnog čunjastog presjeka ima zapremninu 220 ml — cc i čvrsto su spojena 33 komada u »multipot« u obliku pčelinjeg sača (si. 3), ukupne zapremnine 7,26 litara supstrata. Težina praznog »multipota« je 1,25 kg, dimenzije 31,5 x 25,5 cm (661,5 cm2) sa 498 biljaka na m2. Ovakav tip kontejnera ima veliku praktičnu primjenu u proizvodnji kvalitetnog sadnog materijala. »Multipot « je praktičan pri rukovanju i u rasadniku i transportu, a posebno u tehnologiji proizvodnje sadnica primjenom (»air pruning«) zračnog rezanja korijena. U rasadnicima na kršu do sada se nije primjenjivala tehnologija »air pruning« već su se kontejneri polagali na plodno tlo, stoje redovno popraćeno negativnim posljedicama Šumarski list br. 7—8, CXIX (1995). 261—266 Slika 3. »Multipot« — »osamnaestica« (snimio: Ivan Tolić) u razvoju mlade biljke. Žila srčanica bi uglavnom izlazila kroz rupu na dnu kontejnera, pa bi se zakorijenila u tlu, gdje bi se uglavnom i razvijao korijenov sustav, pa u tom slučaju u kontejneru ne bi se dovoljno razvilo bočno korijenje. Ako bi sadnica bila višegodišnja u tom slučaju razvilo bi se spiralno bočno korijenje, a za biljku bi to značilo sa trajno negativnim posljedicama. Presadnjom ovakvih biljaka nužno je rezati žilu srčanicu s dijelom kvalitetnog korijenovog sustava koji je izašao iz kontejnera, biljka se teško vadi iz kontejnera što je popraćeno posebnim šokom i umanjena je mogućnost primanja biljke i njena vitalnost. Sustav proizvodnje sadnog materijala »air pruning« zahtijeva, da kontejner bude podignut iznad tla, odnosno ispod kontejnera mora biti zračni prostor. Dakle, kontejnere treba postaviti na nosače najmanje 5 cm iznad tla, a prema potrebi može i više što ovisi o drugim uvjetima u procesu proizvodnje. Za ovaj način bitno je da zrak »kontrolira« razvoj korijena koji izbija iz kontejnera. Zrak ga isušuje — reže i onemogućuje mu daljnji rast. Prestankom rasta glavnog korijena stvara se lateralno — pobočno korjenje kojemu konstrukcija kontejnera potpomaže prirodni tropizam, usmjeravanje korijenovog sustava na konično dno, orjentirajući razvoj korjena prema otvoru. Na ovaj način izbjegnut je spiralni rast korjena, a mlada biljka u kontejneru ima dovoljno razvijen korjenov sustav koji je vezan sa supstratom, pa se sa nadzemnim dijelom biljka lako vadi iz kontejnera, i na taj način je pogodna za presadnju. Ovako proizvedena sadnica ima dobar i pravilno razvijen korjenov sustav, tijekom presadnje ne doživljava šokove, lako se zakorijenjuje na presađenom zemljištu i razvoju biljke normalno se razvija korjenov sustav. Kontejnerska proizvodnja šumskih sadnica u svijetu u poslijednje vrijeme znatno se povećala i tendencija porasta održana je sve do danas, a posebice u aridnim |