DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1995 str. 44     <-- 44 -->        PDF

I. Tolić: PROIZVODNJA ŠUMSKOG SADNOG MATERIJALA U KRAŠKIM UVJETIMA
Neznatne količine sadnica proizvodile su se s obloženim
korjenovim sustavom u zemljanim posudama i
tuljcima od priručnog materijala.U novije vrijeme razvojem
znanosti i tehnologije nova tehničko-tehnološka
rješenja daju široku mogućnost proizvodnje kvalitetnog
šumskog sadnog materijala s obloženim korijenovim
sustavom. Upravo takve mogućnosti zahtijevaju
od znanosti i struke, koristeći vlastita saznanja i svjetska
dostignuća, da na području krša usvoji najpovoljnije
rješenje za proizvodnju kvalitetnog i jeftinog sadnog
materijala.


Šumarstvo krša u granicama ekonomskih i stručnih
mogućnosti pokušava pratiti tehnološka dostignuća, te
koristeći »džepne« rasadnike uglavnom u novije vrijeme
proizvodi šumski sadni materijal s obloženim korijenovim
sustavom. Šumska gospodarstva odnosno šumarije
su može se slobodno reći svaštarile, da bi zadovoljile
svoje skromne potrebe. Svaštarilo se u primjeni
razločitih tipova i dimenzija kontejnera, kao i u proizvodnji
različitog šumskog sadnog materijala, pa sve
do proizvodnje hortikulturnog sadnog materijala. U proizvodnji
sadnica kontejnerskim načinom koristio se supstrat
koji je u datom trenutku bio dostupan. Za navedeni
način proizvodnje bilo bi prestrogo reći, daje proizvodnja
bila stihijska, ali je jedno sigurno, da sadni materijal
treba biti kvalitetniji i jeftiniji.


Današnja tehnološka dostignuća ne trpe inprovizacije
i promašaje, a temelje se na visokostručnom radu.
Istina, oduvjek se nastojalo proizvoditi kvalitetne sadnice
koje će odgovarati standardima i koje će imati što
jaču životnu snagu pogodnu za pošumljavanje. Nastojalo
se proizvesti sadnice koje će sa uspjehom prevladavati
krizu kod presađivanja i koje će imati duže razdoblje
za presadnju - pošumljavanje.


Sada se u praksi, na području kao stoje krš, postavio
izravan zadatak proizvodnja sadnog materijala s obloženim
korjenovim sustavom primjenjujući najnovija saznanja
svjetskih stručnjaka i praktičara. U ne tako dugoj
praksi kontejnerskog načina proizvodnje, na osnovi
vlastitih iskustava stručnjaka s krša, došlo se do mnogo
korisnih saznanja. U praksi su se u većim serijama koristila
dva osnovna načina:


1. Kontejneri — »fitocelle« (fito - biljka, cella - sobica)
— vrećica od crnog neraspadajućeg polietilena s
malim rupicama na zidovima i na dnu vrećice. Vrećica
napunjena supstratom ima cilindričan oblik.
Dobre osobine vrećica su što mogu imati veću zapreminu
supstrata uz korjenov sustav, a samim tim biljka
lakše podnosi presadnju, svodi kritičnost presađivanja
na minimum, zadrži mikroambijent i neoštećenim
korijenovim sustavom lakše se zakorijenjuje u tlu.


Šumarski liši hr. 7—8. CXIX (1995), 261—266


Ima više nedostataka pa se postupno napušta iz masovne
proizvodnje šumskog sadnog materijala. Vrećice
su za jednokratnu upotrebu, otežano je punjenje supstrata
što zahtijeva povećan broj radnika, veći je utrošak
supstrata, složena manipulacija u rasadniku i prijevoz
do radilišta, što sve skupa umnožava cijenu sadnice.


Posebna je manjkavost što kod biljaka s dubokom
žilom srčanicom rastući u dnu vrećice formira spiralnu
deformaciju (»chignon« - pundža) koja je nepopravljivog
karaktera, jer i kod presadnje i u tlu ima tendenciju
spiralnog rasta (si. 1.). Sadnice proizvedene na ovaj način
ne obećavaju kvalitetnu sastojinu. U nekim slučajevima
i nakon uspješnog pošumljavanja, nakon nekoliko
godina nastupa sušenje, koje se uobičajeno pripisuje sušnom
razdoblju.


Slika 1. Teške deformacije korijena hrasta nakon prve godine uzgoja
u kontejneru - na dnu »fitocelli« (Foto: Fabio)


2. Kontejneri za višekratnu upotrebu izrađeni u plastici
sa čvrstim stijenama mogu biti različitih veličina i
različitog poprečnog i uzdužnog profila.
Prema poprečnom presjeku obično su izrađeni okrugli
i poliedrični, a prema uzdužnom presjeku uglavnom
su cilindrični i zaobljeno čunjasti. Dno kontejnera može
biti ravno s rupicama i konusnog — ispupčenog oblika
sa središnjom rupom. Rupice na dnu kontejnera služe
za izlazak korijena i za drenažu tijekom zalijevanja i
prihranjivanja biljaka.


Dva osnovna tipa, bolje rečeno dvije veličine kontejnera
koji se koriste u rasadnicima na kršu dobili su
svoj praktični naziv »dvanaestica« i »osamnaestica« pre