DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1995 str. 44 <-- 44 --> PDF |
I. Tolić: PROIZVODNJA ŠUMSKOG SADNOG MATERIJALA U KRAŠKIM UVJETIMA Neznatne količine sadnica proizvodile su se s obloženim korjenovim sustavom u zemljanim posudama i tuljcima od priručnog materijala.U novije vrijeme razvojem znanosti i tehnologije nova tehničko-tehnološka rješenja daju široku mogućnost proizvodnje kvalitetnog šumskog sadnog materijala s obloženim korijenovim sustavom. Upravo takve mogućnosti zahtijevaju od znanosti i struke, koristeći vlastita saznanja i svjetska dostignuća, da na području krša usvoji najpovoljnije rješenje za proizvodnju kvalitetnog i jeftinog sadnog materijala. Šumarstvo krša u granicama ekonomskih i stručnih mogućnosti pokušava pratiti tehnološka dostignuća, te koristeći »džepne« rasadnike uglavnom u novije vrijeme proizvodi šumski sadni materijal s obloženim korijenovim sustavom. Šumska gospodarstva odnosno šumarije su može se slobodno reći svaštarile, da bi zadovoljile svoje skromne potrebe. Svaštarilo se u primjeni razločitih tipova i dimenzija kontejnera, kao i u proizvodnji različitog šumskog sadnog materijala, pa sve do proizvodnje hortikulturnog sadnog materijala. U proizvodnji sadnica kontejnerskim načinom koristio se supstrat koji je u datom trenutku bio dostupan. Za navedeni način proizvodnje bilo bi prestrogo reći, daje proizvodnja bila stihijska, ali je jedno sigurno, da sadni materijal treba biti kvalitetniji i jeftiniji. Današnja tehnološka dostignuća ne trpe inprovizacije i promašaje, a temelje se na visokostručnom radu. Istina, oduvjek se nastojalo proizvoditi kvalitetne sadnice koje će odgovarati standardima i koje će imati što jaču životnu snagu pogodnu za pošumljavanje. Nastojalo se proizvesti sadnice koje će sa uspjehom prevladavati krizu kod presađivanja i koje će imati duže razdoblje za presadnju - pošumljavanje. Sada se u praksi, na području kao stoje krš, postavio izravan zadatak proizvodnja sadnog materijala s obloženim korjenovim sustavom primjenjujući najnovija saznanja svjetskih stručnjaka i praktičara. U ne tako dugoj praksi kontejnerskog načina proizvodnje, na osnovi vlastitih iskustava stručnjaka s krša, došlo se do mnogo korisnih saznanja. U praksi su se u većim serijama koristila dva osnovna načina: 1. Kontejneri — »fitocelle« (fito - biljka, cella - sobica) — vrećica od crnog neraspadajućeg polietilena s malim rupicama na zidovima i na dnu vrećice. Vrećica napunjena supstratom ima cilindričan oblik. Dobre osobine vrećica su što mogu imati veću zapreminu supstrata uz korjenov sustav, a samim tim biljka lakše podnosi presadnju, svodi kritičnost presađivanja na minimum, zadrži mikroambijent i neoštećenim korijenovim sustavom lakše se zakorijenjuje u tlu. Šumarski liši hr. 7—8. CXIX (1995), 261—266 Ima više nedostataka pa se postupno napušta iz masovne proizvodnje šumskog sadnog materijala. Vrećice su za jednokratnu upotrebu, otežano je punjenje supstrata što zahtijeva povećan broj radnika, veći je utrošak supstrata, složena manipulacija u rasadniku i prijevoz do radilišta, što sve skupa umnožava cijenu sadnice. Posebna je manjkavost što kod biljaka s dubokom žilom srčanicom rastući u dnu vrećice formira spiralnu deformaciju (»chignon« - pundža) koja je nepopravljivog karaktera, jer i kod presadnje i u tlu ima tendenciju spiralnog rasta (si. 1.). Sadnice proizvedene na ovaj način ne obećavaju kvalitetnu sastojinu. U nekim slučajevima i nakon uspješnog pošumljavanja, nakon nekoliko godina nastupa sušenje, koje se uobičajeno pripisuje sušnom razdoblju. Slika 1. Teške deformacije korijena hrasta nakon prve godine uzgoja u kontejneru - na dnu »fitocelli« (Foto: Fabio) 2. Kontejneri za višekratnu upotrebu izrađeni u plastici sa čvrstim stijenama mogu biti različitih veličina i različitog poprečnog i uzdužnog profila. Prema poprečnom presjeku obično su izrađeni okrugli i poliedrični, a prema uzdužnom presjeku uglavnom su cilindrični i zaobljeno čunjasti. Dno kontejnera može biti ravno s rupicama i konusnog — ispupčenog oblika sa središnjom rupom. Rupice na dnu kontejnera služe za izlazak korijena i za drenažu tijekom zalijevanja i prihranjivanja biljaka. Dva osnovna tipa, bolje rečeno dvije veličine kontejnera koji se koriste u rasadnicima na kršu dobili su svoj praktični naziv »dvanaestica« i »osamnaestica« pre |