DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1995 str. 43     <-- 43 -->        PDF

STRUČNI ČLANCI — PROFFESIONAL PAPERS
UDK 630* 232.32 Šumarski list te. 7—8. CXIX (1995), 261—266


PROIZVODNJA ŠUMSKOG SADNOG MATERIJALA U KRAŠKIM UVJETIMA


PRODUCTION OF FOREST PLANTING MATERIAL IN KARST CONDITIONS


Ivan TOLIĆ*


SAŽETAK: Rasadnička proizvodnja u našem kraškom području ima stoljetnu
tradiciju, ali se nije dovoljno razvijala zbog slabog ekonomskog položaja
šumarstva.


Autor smatra da biljke šumskoga drveće za pošumljavanje na mediteranskom
i submediteranskom području treba uzgojiti s obloženim korijenom i to u
kontejnerima gdje je omogućeno zračno rezanje korijenja (»air pruning«).


Radi osiguranja kvalitetnoga sadnog materijala potrebno je osigurati navodnjavanje
rasadnika. Održavanjem dobrih mediteranskih rasadnika stvorila
bi se osnova za trajno i pouzdano pošumljavanje krša u Hrvatskoj.$KS$


Sreća je ako se šumsko gospodarenje može zadovome
« da o svim posebnostima u programu razvoja planiljiti
prirodnom obnovom šuma, odnosno prirodnim pora
mjere biološke reprodukcije i proizvodnju kvalitetmlađivanjem.
Danas je takvih šumskih područja sve manog
sadnog materijala, pa je krš i obnova šuma na kršunje,
a zbog izravnog ili neizravnog antropogenog utjeobrađena
u posebnom poglavlju.
caja znatno su narušeni ekosustavi. Nekadašnja nepreKrško
područje specifično je po površini i strukturi
kinuta šumska prostranstva nestaju, a ograničena je movegetacije
i ima velike potencijale za osvajanje odnogućnost
njihove prirodne obnove. I tamo gdje postoje sno proširenje šumske proizvodnje. Dosadašnji pokuuvjeti
prirodne obnove, priroda zna biti vrlo spora i dušaji
pošumljavanja krških područja koji su se odvijali u


gotrajna pa mnogo puta ne odgovara potrebama čovjekraćim
razdobljima i traju skoro dva stoljeća, dali su
ka — društva. vrijedne rezultate, ali zbog geološko — pedoloških, kli


Hrvatsko šumarstvo i pored tradicionalno dobrog gomatskih
i drugih uvjeta, a posebice zbog ograničene mospodarenja
šumskim dobrima i pored primjene znansgućnosti
i načina proizvodnje sadnog materijala, rezultvene
metoda putem poznate zagrebačke škole podupitati
nisu ipak zadovoljavajući.
ranja prirodnih šuma, date prilike prisiljavaju na aktiv


U prošlosti na kršu, posebice na južnohrvatskom ponije
učešće čovjeka u obnovi šuma umjetnim unošenjem


dručju, sadni materijal proizvodio se u malim »letećim«
kvalitetnog šumskog sjemena i sadnog materijala. Gle


rasadnicima privremenog karaktera. Proizvodnja je bila
de takvog stanja u Hrvatskoj se s puno opreza gleda u


u gredicama uglavnom sadnica pionirskih vrsta s golim
budućnost, pa J. P. »Hrvatske šume« gospodareći šu


korjenovim sustavom. U takvim rasadnicima nije bila
mama i šumskim zemljištem u državnom vlasništvu u


moguća primjena znanstvenih tehnoloških dostignuća.
svojim programima razvoja daje značajnu ulogu biolo


Uistinu ni mehanizacija u rasadničkoj proizvodnji nije
škoj reprodukciji i kvalitetnoj proizvodnji šumskog sje


bila na naročitoj razini i znatno je zaostajala iza mehamena
i sadnog materijala. Zbog klimatskih i stanišnih


nizacije koja se primjenjivala primjerice u iskorišćavarazličitosti
od jednodobnih — regularnih šuma, preko


nju šuma. Takvi rasadnici nisu zahtijevali ni posebnu
prebora do krša, postavio se zadatak pred »Hrvatske šu


putnu mrežu za transport sadnog materijala, a irigacijski
sustav zasnivao se na priručnim sredstvima sa neu


* [van Tolić, dipl. inž. šum. JP »Hrvatske šume«, uprava šuma Split jednačenim zalijevanjem.


ŠUMARSKI LIST 7-8/1995 str. 44     <-- 44 -->        PDF

I. Tolić: PROIZVODNJA ŠUMSKOG SADNOG MATERIJALA U KRAŠKIM UVJETIMA
Neznatne količine sadnica proizvodile su se s obloženim
korjenovim sustavom u zemljanim posudama i
tuljcima od priručnog materijala.U novije vrijeme razvojem
znanosti i tehnologije nova tehničko-tehnološka
rješenja daju široku mogućnost proizvodnje kvalitetnog
šumskog sadnog materijala s obloženim korijenovim
sustavom. Upravo takve mogućnosti zahtijevaju
od znanosti i struke, koristeći vlastita saznanja i svjetska
dostignuća, da na području krša usvoji najpovoljnije
rješenje za proizvodnju kvalitetnog i jeftinog sadnog
materijala.


Šumarstvo krša u granicama ekonomskih i stručnih
mogućnosti pokušava pratiti tehnološka dostignuća, te
koristeći »džepne« rasadnike uglavnom u novije vrijeme
proizvodi šumski sadni materijal s obloženim korijenovim
sustavom. Šumska gospodarstva odnosno šumarije
su može se slobodno reći svaštarile, da bi zadovoljile
svoje skromne potrebe. Svaštarilo se u primjeni
razločitih tipova i dimenzija kontejnera, kao i u proizvodnji
različitog šumskog sadnog materijala, pa sve
do proizvodnje hortikulturnog sadnog materijala. U proizvodnji
sadnica kontejnerskim načinom koristio se supstrat
koji je u datom trenutku bio dostupan. Za navedeni
način proizvodnje bilo bi prestrogo reći, daje proizvodnja
bila stihijska, ali je jedno sigurno, da sadni materijal
treba biti kvalitetniji i jeftiniji.


Današnja tehnološka dostignuća ne trpe inprovizacije
i promašaje, a temelje se na visokostručnom radu.
Istina, oduvjek se nastojalo proizvoditi kvalitetne sadnice
koje će odgovarati standardima i koje će imati što
jaču životnu snagu pogodnu za pošumljavanje. Nastojalo
se proizvesti sadnice koje će sa uspjehom prevladavati
krizu kod presađivanja i koje će imati duže razdoblje
za presadnju - pošumljavanje.


Sada se u praksi, na području kao stoje krš, postavio
izravan zadatak proizvodnja sadnog materijala s obloženim
korjenovim sustavom primjenjujući najnovija saznanja
svjetskih stručnjaka i praktičara. U ne tako dugoj
praksi kontejnerskog načina proizvodnje, na osnovi
vlastitih iskustava stručnjaka s krša, došlo se do mnogo
korisnih saznanja. U praksi su se u većim serijama koristila
dva osnovna načina:


1. Kontejneri — »fitocelle« (fito - biljka, cella - sobica)
— vrećica od crnog neraspadajućeg polietilena s
malim rupicama na zidovima i na dnu vrećice. Vrećica
napunjena supstratom ima cilindričan oblik.
Dobre osobine vrećica su što mogu imati veću zapreminu
supstrata uz korjenov sustav, a samim tim biljka
lakše podnosi presadnju, svodi kritičnost presađivanja
na minimum, zadrži mikroambijent i neoštećenim
korijenovim sustavom lakše se zakorijenjuje u tlu.


Šumarski liši hr. 7—8. CXIX (1995), 261—266


Ima više nedostataka pa se postupno napušta iz masovne
proizvodnje šumskog sadnog materijala. Vrećice
su za jednokratnu upotrebu, otežano je punjenje supstrata
što zahtijeva povećan broj radnika, veći je utrošak
supstrata, složena manipulacija u rasadniku i prijevoz
do radilišta, što sve skupa umnožava cijenu sadnice.


Posebna je manjkavost što kod biljaka s dubokom
žilom srčanicom rastući u dnu vrećice formira spiralnu
deformaciju (»chignon« - pundža) koja je nepopravljivog
karaktera, jer i kod presadnje i u tlu ima tendenciju
spiralnog rasta (si. 1.). Sadnice proizvedene na ovaj način
ne obećavaju kvalitetnu sastojinu. U nekim slučajevima
i nakon uspješnog pošumljavanja, nakon nekoliko
godina nastupa sušenje, koje se uobičajeno pripisuje sušnom
razdoblju.


Slika 1. Teške deformacije korijena hrasta nakon prve godine uzgoja
u kontejneru - na dnu »fitocelli« (Foto: Fabio)


2. Kontejneri za višekratnu upotrebu izrađeni u plastici
sa čvrstim stijenama mogu biti različitih veličina i
različitog poprečnog i uzdužnog profila.
Prema poprečnom presjeku obično su izrađeni okrugli
i poliedrični, a prema uzdužnom presjeku uglavnom
su cilindrični i zaobljeno čunjasti. Dno kontejnera može
biti ravno s rupicama i konusnog — ispupčenog oblika
sa središnjom rupom. Rupice na dnu kontejnera služe
za izlazak korijena i za drenažu tijekom zalijevanja i
prihranjivanja biljaka.


Dva osnovna tipa, bolje rečeno dvije veličine kontejnera
koji se koriste u rasadnicima na kršu dobili su
svoj praktični naziv »dvanaestica« i »osamnaestica« pre




ŠUMARSKI LIST 7-8/1995 str. 45     <-- 45 -->        PDF

I. Tolić: PROIZVODNJA ŠUMSKOG SADNOG MATERIJALA U KRAŠKIM UVJETIMA
ma visini kontejnera od 12 cm i 18 cm. Zajednička osobina
ovih kontejnera je da su poliedričnog poprečnog
presjeka (heksagon), čunjastog uzdužnog presjeka, sa
konusnim dnom, te središnjom rupom na dnu i sa po 23
bočne rupice pri dnu kontejnera. Kombinacija poliedričnog
presjeka i nagnutih strana daje najveću učinkovitost
kontejnerima malog kapaciteta i malog odnosa
promjera prema visini. Nagib stijena ima glavnu ulogu
na usmjeravanju korijena, pomažući pozitivni geotropizam
i sprečavanje stvaranja bočne spirale korijena. Za
učinkovitije sprečavanje spiralnog razvoja korijena, kontejner
bi još trebao imati u donjoj trećini uz stijenke svakih
90° 4 oboda (krilca) — usmjerivači korijena.


Kontejneri visine 12 centimetara promjera u vrhu 4
cm (2,2 stranica šesterokuta) kombinacija poliedričnog
i čunjastog presjeka, imaju zapremninu 120 ml — cc i
čvrsto su spojena 53 komada u »multipot« u obliku pčelinjeg
saća (si. 2), ukupna zapremnina 6 litara supstrata.
Težina praznog »multipota« je 0,90 kg, dimenzije 31,5
x 25,5 cm (803,25 cm2) sa 660 biljaka na m2.


Slika 2. »Multipot« — »dvanaestica« (snimio: Ivan Tolić)


Kontejneri visine 18 cm promjera u vrhu 4,5 cm (2,5
cm stranica šesterokuta) kombinacija poliedričnog čunjastog
presjeka ima zapremninu 220 ml — cc i čvrsto
su spojena 33 komada u »multipot« u obliku pčelinjeg
sača (si. 3), ukupne zapremnine 7,26 litara supstrata. Težina
praznog »multipota« je 1,25 kg, dimenzije 31,5 x
25,5 cm (661,5 cm2) sa 498 biljaka na m2.


Ovakav tip kontejnera ima veliku praktičnu primjenu
u proizvodnji kvalitetnog sadnog materijala. »Multipot
« je praktičan pri rukovanju i u rasadniku i transportu,
a posebno u tehnologiji proizvodnje sadnica primjenom
(»air pruning«) zračnog rezanja korijena. U rasadnicima
na kršu do sada se nije primjenjivala tehnologija
»air pruning« već su se kontejneri polagali na plodno
tlo, stoje redovno popraćeno negativnim posljedicama


Šumarski list br. 7—8, CXIX (1995). 261—266


Slika 3. »Multipot« — »osamnaestica« (snimio: Ivan Tolić)


u razvoju mlade biljke. Žila srčanica bi uglavnom izlazila
kroz rupu na dnu kontejnera, pa bi se zakorijenila u
tlu, gdje bi se uglavnom i razvijao korijenov sustav, pa
u tom slučaju u kontejneru ne bi se dovoljno razvilo
bočno korijenje. Ako bi sadnica bila višegodišnja u tom
slučaju razvilo bi se spiralno bočno korijenje, a za biljku
bi to značilo sa trajno negativnim posljedicama. Presadnjom
ovakvih biljaka nužno je rezati žilu srčanicu s
dijelom kvalitetnog korijenovog sustava koji je izašao
iz kontejnera, biljka se teško vadi iz kontejnera što je
popraćeno posebnim šokom i umanjena je mogućnost
primanja biljke i njena vitalnost.


Sustav proizvodnje sadnog materijala »air pruning«
zahtijeva, da kontejner bude podignut iznad tla, odnosno
ispod kontejnera mora biti zračni prostor. Dakle,
kontejnere treba postaviti na nosače najmanje 5 cm iznad
tla, a prema potrebi može i više što ovisi o drugim uvjetima
u procesu proizvodnje. Za ovaj način bitno je da
zrak »kontrolira« razvoj korijena koji izbija iz kontejnera.
Zrak ga isušuje — reže i onemogućuje mu daljnji
rast. Prestankom rasta glavnog korijena stvara se lateralno
— pobočno korjenje kojemu konstrukcija kontejnera
potpomaže prirodni tropizam, usmjeravanje korijenovog
sustava na konično dno, orjentirajući razvoj korjena
prema otvoru. Na ovaj način izbjegnut je spiralni
rast korjena, a mlada biljka u kontejneru ima dovoljno
razvijen korjenov sustav koji je vezan sa supstratom, pa
se sa nadzemnim dijelom biljka lako vadi iz kontejnera,
i na taj način je pogodna za presadnju. Ovako proizvedena
sadnica ima dobar i pravilno razvijen korjenov sustav,
tijekom presadnje ne doživljava šokove, lako se
zakorijenjuje na presađenom zemljištu i razvoju biljke
normalno se razvija korjenov sustav.


Kontejnerska proizvodnja šumskih sadnica u svijetu
u poslijednje vrijeme znatno se povećala i tendencija
porasta održana je sve do danas, a posebice u aridnim




ŠUMARSKI LIST 7-8/1995 str. 46     <-- 46 -->        PDF

I. Tolić: PROIZVODNJA ŠUMSKOG SADNOO MATERIJALA U KRAŠKIM UVJETIMA
Slika 4. Usporedba »multipota« »dvanaestice« i »osamnaestice«
(snimio: Ivan Tolić)


krajevima. Na kraškom području Hrvatske gotovo da se
ne koriste sadnice sa golim korijenom. I pored toga ne
može se reći da je Hrvatska usvojila kontejner koji bi
najbolje odgovarao uzgoju sadnica za ove klimatske i
stanišne uvjete. Iz tih razloga pred znanost i praksu se
nameće zadatak, koristeći vlastita i svjetska saznanja da
proizvede prototip kontejnera za područje krša koji će
osigurati kvalitetnu i jeftinu proizvodnju sadnica.


Da bi sadnice bile jeftine rasadničku proizvodnju treba
mehanizirati u svim njenim fazama. To će se postići
jedino u suvremenim rasadnicima, kojih do sada na kršu,
može se slobodno reći, nije bilo ni po namjeni ni po
prostoru.


Pretpostavka za suvremenu rasadničku proizvodnju
je prije svega dobar izbor lokacija rasadnika, koja će
omogućiti prostor za cjelokupni proizvodni ciklus u rasadniku
gdje je moguća mehanizacija i automatizacija i
gdje je omogućeno organizirati unutarnji i vanjski transport,
a irigacijski sustav po mogućnosti treba imati vlastiti
izvor ili osiguran optimalan dotok vode iz javne
vodovodne mreže.


U osnivanju rasadnika za proizvodnju sadnica bilo u
kontejnerima s obloženim korijenom ili u gredicama s
golim korijenom velika su početna investicijska ulaganja.


Za proizvodnju sadnica s obloženim korijenom znatna
su početna ulaganja u kontejnere za višekratnu upotrebu
izrađenih u plastici sa čvrstim stijenama, troškovi
nosača kontejnera za sustav »air pruning«, za mehaničko
punjenje kontejnera i automatsku sjetvu, izrada irigacijskog
sustava, zasjena i ostala infrastruktura.


Sezonski troškovi u tim rasadnicima su relativno mali
gdje je najveći trošak supstrat (treset, stajski gnoj, zemlja)
ovisno o podrijetlu supstrata, te kompleksno gnojivo,
pesticiti i voda. Troškovi radne snage tijekom proi


Šumarski list br. 7—8, CXIX (1995), 261—266


zvodnog ciklusa nisu veliki uz ispunjenje naprijed citirabih
investicijskih ulaganja.


Za rasadnike koji proizvode sadnice u gredicama s
golim korijenom početna investicijska ulaganja su u strojeve
za obradu gredica i podrezivanje sadnica, irigacijski
sustav, zasjena i ostala infrastruktura.


Sezonski materijalni troškovi u odnosu na kontejnersku
proizvodnju su manji za supstrat, ali je neophodan
kompost, kompleksno gnojivo za prihranu, pesticidi
i voda. Sezonski troškovi na održavanju su veći u
odnosu na kontejnersku proizvodnju.


U kraškom području eumediterna i submediterana,
glede klimatskih i stanišnih uvjeta, kontejnerska proizvodnja
sadnog materijala nema alternativu i nije neophodno
obrazlagati prednosti ovakvog načina proizvodnje
pred ostalim mogućnostima proizvodnje šumskog
sadnog materijala. Ipak je jedno vrlo bitno, daje ciklus
proizvodnje u kontejnerima znatno skraćen. U navedenim
područjima sadnice za presadnju su sposobne za
polugodišnje razdoblje, odnosno sjetva u proljeće, a presadnja
iste godine ujesen. Rjeđi su slučajevi u rasadnicima
hladnijeg submediterana da sadnice (crnog bora)
uz slabiju njegu treba uzgajati u kontejnerima godinu
do 18 mjeseci ili nešto duže.


Kontejnerska proizvodnja pored ostalog za dobar sadni
materijal treba odgovarajući supstrat. Kako supstrat
značajno utječe na kvalitetu i cijenu sadnica, stoga treba
voditi računa o njegovom podrijetlu i sastavu. Prije
Domovinskog rata u rasadnicima na kršu osnovna komponenta
supstrata bio je treset iz Bosanskog Grahova


— »Grahum« uz neznatnu primjesu stajskog gnojiva i
šumske zemlje. Ovakva kombinacija supstrata u kontejnerima
bila je dobre kvalitete i povoljne cijene.
Slika 5. Šumski rasadnik Metković — kontejneri »fitocelli«, složeni
za proizvodnju sadnica pinije (snimio: Ivan Tolić)




ŠUMARSKI LIST 7-8/1995 str. 47     <-- 47 -->        PDF

1. Tolić: PROIZVODNJA ŠUMSKOG SADNOG MATERIJALA U KRAŠKIM UVJETIMA Šumarski list br. 7—X. CXIX (1995). 261—266
Tijekom rata onemogućena je nabava tog treseta pa
su se morali iznalaziti novi dobavljači. Uvozio se treset
čak iz Latvije, pa je cijena takvog supstrata bila znatno
skuplja, jer su veliki transportni troškovi i devizna plaćanja.
Da bi se dijelom umanjili troškovi supstrata ovom
tresetu dodavale su se veće količine supstrata iz lokalnih
izvora.


Zbog nastalih okolnosti počelo se ozbiljno razmišljati


o vlastitim izvorima supstrata. Prije svega, na području
krša postoje značajne količine biomase koja se dobije iz
njega šuma, koju bi trebalo sitnilicom (iveračom) sitniti
i kompostirati. Ranije se ova biomasa uglavnom palila.
Za ovaj način dobivanja supstrata, pored financijske analize
treba izučiti mogućnosti kompostiranja ove biomase
i utvrditi njene uporabne vrijednosti.
U kontejnerskoj proizvodnji treba koristiti supstrat
gdje je osiguran povoljan vodno-zračni režim koji omogućuje
optimalne biokemijske procese potrebne za razvoj
korijenovog sustava i nadzemnog dijela mlade biljke.


Kraško područje najvećim dijelom pripada mediteranskom
i submediteranskom klimatskom tipu koji karakteriziraju
povišene temperature i sušna ljeta. Ta dva
klimatska čimbenika daju naročito obilježje biljnom svijetu.
Iako čitave godine pada relativno dosta oborina,
raspored im je opoćenito nepovoljan jer najveće količine
padaju ujesen i zimu, a najmanje u ljeto kad su vegetaciji
najpotrebnije. Pored toga čest je suh i hladan vjetar
— bura koja brzo isušuje tlo. Kako proces proizvodnje
sadnog materijala, koji je najintezivniji u proljetnoljetnim
mjesecima zahtijeva velike količine vode, poseban
naglasak u projektiranju treba dati irigacijskom sustavu.
Potreba za sustavom ravnomjernijeg zalijevanja
izraženija je kod kontejnerske proizvodnje sadnica.


Sustav irigacije mora ispunjavati dva osnovna uvjeta
da ima dovoljan kapacitet i da nema prekida u opskrbi
s vodom. Iz navedenih razloga uputno je da rasad


nik posjeduje vlastitu vodoopskrbu. Potreba za vlastitim
izvorištem pored navedenih razloga je i zbog financijskih
izdataka za utrošak vode tijekom zalijevanja iz
javnog vodovoda.


Zalijevanje mora biti ravnomjerno i kontrolirano. Nije
opravdano odrediti vremenske razmake, već je obveza
stručnjaka-rasadničara da kontrolom i mjerenjem
odredi vrijeme zalijevanja. Kod nestanka opskrbe vodom
ili neredovitog zalijevanja mogu nastupiti velike
štetne posljedice u rasadniku, a poseboce kod proizvodnje
sustavom »air pruning«. Isušivanjem supstrata u kontejneru,
nadzemni dio mlade biljke vene, reducira se korijenov
sustav i sadnica u cjelini gubi u razvoju, pa čak
nastupa i sušenje. Isušeni supstrat (gdje je osnovna komponenta
treset) dotokom vode teško apsorbira vodu i postaje
»vodopropustan«, pa zbog toga treba dugotrajno
zalijevanje — namakanje dok ne primi vodu.


Prihranjivanje u rasadnicima je vrlo bitna mjera u
procesu proizvodnje i zahtijeva temeljit pristup. Zahtijeva
analizu supstrata, potrebe određene biljne vrste, način
i vrijeme uzgoja te željeni cilj u rasadničkoj proizvodnji.
Treba voditi računa o proporcijama između visine
i debljine biljke. Svaka improvizacija može donijeti
veliku štetu u rasadniku.


Rasadnička proizvodnja kao zaokruženi proces proizvodnje
tijekom proizvodnog ciklusa mora planirati sve
mjere zaštite u rasadniku.


Stalni suvremeni rasadnik sa svim infrastrukturnim
objektima mora biti ograđen. U svim rasadnicima treba
provoditi mjere zaštite od biotskih i abiotskih čimbenika.
Zbog klimatskih uvjeta koji vladaju na kršu, posebnu
pozornost treba dati tehničkom rješenju sjenila koji
su od velikog značenja u zaštiti ponika i mladih biljaka
od prejake insolacije i zaštita prejakog isušivanja. Zasjenjivanjem
se postiže povišenje relativne vlage zraka
i povoljniji mikroklimatski uvjeti za razvoj mlade biljke.


ZAKLJUČAK


Rasadnička proizvodnja kao osnova umjetne obnove
šuma, iako na kraškom području ima stoljenu tradiciju,
ali zbog ekonomskog položaja šumskog gospodarstva
na kršu je rasadničarstvo ostalo na relativno niskoj tehničko-
tehnološkoj razini. Od prvih početaka uzgoja sadnica
s golim korijenovim sustavom u malim rasadnicima,
proizvodnja je bila privremenog karaktera i većina
takvih rasadnika se napuštala dok su neki ostajali trajnog
karaktera i proizvodili sadni materijal kako su po
vremenskim razdobljima nalagale ekonomske prilike.


I pored vječite brige za proizvodnju kvalitetnog sadnog
materijala postojeći rasadnici ne udovoljavaju kriterijima
suvremenog rasadništva. Zbog takvog stanja na
kršu, a posebice u južnom dijelu Hrvatske, nužno je osuvremeniti
šumsko rasadništvo.


Pri izboru mjesta za suvremene rasadnike glede klimatskih
uvjeta i tehnologije uzgoja te namjene rasadnika,
mora se voditi računa da budući rasadnici zadovolje
osnovne zahtjeve. Prije svega treba osigurati rasadničku
proizvodnju za eumediteran i submediteran.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1995 str. 48     <-- 48 -->        PDF

. Tolic: PROIZVODNJA ŠUMSKOG SADNOG MATERIJALA U KRAŠKIM UVJFTIMA Šumarski list br. 7—8, CXIX (1995), 261—266


Osnovno je da glavne šumske vrste za pošumljavanje nju nije odlučujuća, čak se može reći da nije bitna. Kau
eumediteranu i submediteranu treba uzgajati u kontejko
svaki rasadnik u pravilu treba imati paletu proizvonerima
(prototip — kraško područje Hrvatske) tehnoloda,
mora se voditi računa o dijelu rasadnika u kvalitetgijom
uzgoja (»air pruning« — zračno rezanje korijena). nijim tlom.


Za izbor lokacije osnovni uvjet mora biti osiguranje Svi poslovi u rasadničkoj proizvodnji od pripreme,
kvalitetnog irigacijskog sustava i dobrog prometnog rjesjetve,
uzgoja i provođenje zaštitnih mjera te opreme
šenja. Kakvoća tla u rasadniku za kontejnersku proizvodmoraju
biti pod stručnim rukovođenjem i nadzorom.


LITERATURA


Piškorić, O. (1959): Šumski rasadnici, Split. Kontejneri u sustavima proizvodnje sadnica u šumarstvu i šumskopoljskom
gospodarstvu u tropskim zemljama.


Amorini, E., Fabrio, G.: Studij kontejnerskog uzgoja šumskih


Program razvoja (1991 — 2025. god.) za šume i šumarstvo


sadnica (sa talijanskog preveo Davorin Prgin, dipl. ing. šum.)


Hrvatske.


SUMMARY: The nursery production in the Croatian Kant area has a
century long tradition, but it has never fully developed due to a poor
economic situation in forestry.


The author believes that the Mediterranean and sub-Mediterranean
areas should be cultivated by the method of balled root system, namely
in containers, where air pruning of roots is possible.


In order to obtain a quality planting materijal it is necessary to
ensure a watering-system of the nursery. Maintenance of quality Mediterranean
nurseries would provide the basis for permanent and reliable
afforestation ofKarst in Croatia.