DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1995 str. 43 <-- 43 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI — PROFFESIONAL PAPERS UDK 630* 232.32 Šumarski list te. 7—8. CXIX (1995), 261—266 PROIZVODNJA ŠUMSKOG SADNOG MATERIJALA U KRAŠKIM UVJETIMA PRODUCTION OF FOREST PLANTING MATERIAL IN KARST CONDITIONS Ivan TOLIĆ* SAŽETAK: Rasadnička proizvodnja u našem kraškom području ima stoljetnu tradiciju, ali se nije dovoljno razvijala zbog slabog ekonomskog položaja šumarstva. Autor smatra da biljke šumskoga drveće za pošumljavanje na mediteranskom i submediteranskom području treba uzgojiti s obloženim korijenom i to u kontejnerima gdje je omogućeno zračno rezanje korijenja (»air pruning«). Radi osiguranja kvalitetnoga sadnog materijala potrebno je osigurati navodnjavanje rasadnika. Održavanjem dobrih mediteranskih rasadnika stvorila bi se osnova za trajno i pouzdano pošumljavanje krša u Hrvatskoj.$KS$ Sreća je ako se šumsko gospodarenje može zadovome « da o svim posebnostima u programu razvoja planiljiti prirodnom obnovom šuma, odnosno prirodnim pora mjere biološke reprodukcije i proizvodnju kvalitetmlađivanjem. Danas je takvih šumskih područja sve manog sadnog materijala, pa je krš i obnova šuma na kršunje, a zbog izravnog ili neizravnog antropogenog utjeobrađena u posebnom poglavlju. caja znatno su narušeni ekosustavi. Nekadašnja nepreKrško područje specifično je po površini i strukturi kinuta šumska prostranstva nestaju, a ograničena je movegetacije i ima velike potencijale za osvajanje odnogućnost njihove prirodne obnove. I tamo gdje postoje sno proširenje šumske proizvodnje. Dosadašnji pokuuvjeti prirodne obnove, priroda zna biti vrlo spora i dušaji pošumljavanja krških područja koji su se odvijali u gotrajna pa mnogo puta ne odgovara potrebama čovjekraćim razdobljima i traju skoro dva stoljeća, dali su ka — društva. vrijedne rezultate, ali zbog geološko — pedoloških, kli Hrvatsko šumarstvo i pored tradicionalno dobrog gomatskih i drugih uvjeta, a posebice zbog ograničene mospodarenja šumskim dobrima i pored primjene znansgućnosti i načina proizvodnje sadnog materijala, rezultvene metoda putem poznate zagrebačke škole podupitati nisu ipak zadovoljavajući. ranja prirodnih šuma, date prilike prisiljavaju na aktiv U prošlosti na kršu, posebice na južnohrvatskom ponije učešće čovjeka u obnovi šuma umjetnim unošenjem dručju, sadni materijal proizvodio se u malim »letećim« kvalitetnog šumskog sjemena i sadnog materijala. Gle rasadnicima privremenog karaktera. Proizvodnja je bila de takvog stanja u Hrvatskoj se s puno opreza gleda u u gredicama uglavnom sadnica pionirskih vrsta s golim budućnost, pa J. P. »Hrvatske šume« gospodareći šu korjenovim sustavom. U takvim rasadnicima nije bila mama i šumskim zemljištem u državnom vlasništvu u moguća primjena znanstvenih tehnoloških dostignuća. svojim programima razvoja daje značajnu ulogu biolo Uistinu ni mehanizacija u rasadničkoj proizvodnji nije škoj reprodukciji i kvalitetnoj proizvodnji šumskog sje bila na naročitoj razini i znatno je zaostajala iza mehamena i sadnog materijala. Zbog klimatskih i stanišnih nizacije koja se primjenjivala primjerice u iskorišćavarazličitosti od jednodobnih — regularnih šuma, preko nju šuma. Takvi rasadnici nisu zahtijevali ni posebnu prebora do krša, postavio se zadatak pred »Hrvatske šu putnu mrežu za transport sadnog materijala, a irigacijski sustav zasnivao se na priručnim sredstvima sa neu * [van Tolić, dipl. inž. šum. JP »Hrvatske šume«, uprava šuma Split jednačenim zalijevanjem. |