DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1995 str. 37 <-- 37 --> PDF |
M. Figurić: ŠUMARSTVO 1 PRERADBA DRVA - MOGUĆI SCENARIJI ODRŽIVOG RAZVOJA darstvo). Na slici 1. prikazana je proširena klasična ekonomaks INPUT-OUTPUT matrica s okolišem. - EKONOMIJA (GOSPODARSTVO) - svi ekonomski kvadrati su izraženi u novcu ECONOMY - all economical squares expressed in money - OKOLIŠ (PRIRODNI SUSTAV) - fizičke vrijednosti (tona otpada, ...) - teško mjerljive općekorisne funkcije - ENVIRONMETN (NATURAL SYSTEM) - all physical values (a ton of waste, ...) - barely measurable useful functions - matrica A - inputi proizvoda, poluproizvoda i materijala u djelatnost - matrix A - inputs of products, semi-products and materials into the activity - matrica B - output svakog proizvoda neke djelatnosti - matrix B - outputs of each product of an activity - matrica C - koliko pojedina djelatnost troši na primarne input (rad i kapital) - matrix C - how much an individual atctivity spends on primary inputs (work, funds) - matrica D - prikazuje krajnju potražnju za pojedinim proizvodom - matrix D - final demand for a particular product - matrica Q - daje prikaz inputa "proizvoda prirode" (voda, tlo, šume,...) u ekonomske proizvode - matrix Q - presents "nature products" inputs (water, soil, forest,...) into economical products - matrica R - daje prikaz "proizvoda prirode" u ekonomsku djelatnost - matrix R - presents "nature products" inputs into economical activities - matrica S - totalni input "proizvoda okoliša" u djelatnu i finalnu potražnju Šumarski list br. 7—8, CXIX (1995), 253—259 - matrix S - total input of "environmental products" into working and final demand. U sklopu toga treba na taj način promatrati i međudjelovanje šumarstva i preradbe drva. Iz tih razloga može se očekivati da nastupa prijelazna točka u afirmaciji svih funkcija šuma, te da se kao vladajuća ekonomika u šumarstvu pojavljuje tzv. ekonomika prirodnih resursa kao kombinacija proizvodne ekonomike i ekonomike šume kao prirodnog sustava. Za sada za općekorisne funkcije šuma ne postoji definiran proizvod niti je moguće za njega formirati na tržištu bilo kakvu cijenu, što bi šumarsku proizvodnju djelovanjem tržišnih sila dovelo na to da se u proizvodnji općekorisnih učinaka ponaša prema tržišnim zakonima. Ekonomika obnovljivih prirodnih resursa očituje se u duhu potrajnoga gospodarenja šumama s naglaskom na višestrukom funkcijama obnovljivih prirodnih resursa, što znači i raskid s tradicionalnom ekonomikom šumarstva, orijentiranoj pretežito na gospodarskoj funkciji šuma. To znači da treba očekivati otvaranje vrata upravljanju i razvoju prirodnih resursa u sasvim novom duhu i filozofiji primjerenoj potrebama čovjeka u budućnosti. Primjena ekonomike obnovljivih prirodnih resursa u ekonomici šumarstva sastoji se u osnovi u ideji višestrukog (multiplog) značenja šumarstva i u ideji o jednakom prioritetu svih funkcija šuma. Ujedno to znači da će se načelo maksimizacije proizvodnje zamijeniti načelom sukladnosti i koordinacije u korištenju svih funkcija šuma. Ekologija i revolucija u znanosti o novim materijalima smanjit će gospodarsku važnost obnovljivih prirodnih resursa za gospodarski razvoj, a povećat će značaj njihovih općekorisnih funkcija. Uz to očuvanje zalihe obnovljivih prirodnih resursa je osiguranje jednake dostupnosti resursima i za buduće generacije. Intergeneracijska jednakost odnosi se na zamisao o poštenju i pravdi među različitim generacijama. 3. KONKURENTNE UMJESTO KOMPARATIVNE PREDNOSTI KAO OSNOVA KONCEPCIJE RAZVOJA PRERADBE DRVA — COMPATATIVE INSTEAD OF COMPARATIVE ADVANTAGES - THE BASE OF THE WOOD PROCESSING DEVELOPMENT CONCEPT Preradba drva je značajan segment gospodarstva naše zemlje. Svoj razvoj osniva na korištenju domaćih prirodnih resursa. Tradicionalno je izvozno usmjerena s visokim neto deviznim učinkom. U utvrđivanju strategije i politike revitalizacije preradbe drva osobit značaj imaju njene značajke: 1. vrlo visok udjel domaće siro vine u proizvodima svih faza preradbe, 2. trajna izvozna usmjerenost s visokim neto deviznim priljevom, 3. dugoročna tendencija porasta potražnje proizvoda svih faza preradbe u svijetu, 4. široka disperzija poduzeća i profitnih centara u svim županijama Hrvatske, 5. mogućnost visokog stupnja zapošljavanja u malim mjesti |