DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1995 str. 36 <-- 36 --> PDF |
M. Figuric: ŠUMARSTVO I PRERADBA DRVA - MOGUĆI SCENARIJI ODRŽIVOO RAZVOJA Šume spadaju u obnovljive prirodne resurse. Glavna značajka obnovljivih prirodnih resursa je da njihove zalihe nisu stalne i da se mogu povećati ili smanjiti. Povećat će se bude li im omogućeno da se obnavljaju, dok s druge strane, postoji maksimalna zaliha, jer se niti jedan obnovljivi resurs ne može obnavljati iznad razine zadane kapacitetom ekosustava u kojem postoji. Može se povećati ali ne ad infinitum. Mogućnost prirasta važna je značajka obnovljivih prirodnih resursa, jer čovjek može eksploatirati prirast u veličini zaliha i nakon toga osnovna će zaliha opet rasti, biti eksploatirana, rast itd. Iz tih razloga potrajno gospodarenje šumama je kontinuirani proces ubiranja dijela prirasta. Međutim, opasnost se nazire, ako stopa eksploatacije bude premašivala stopu prirodnog prirasta, te se lako može dogoditi da obnovljivi prirodni resurs iščezne. U svezi s tim razvila se i koncepcija potrajnog gospodarenja šumama, koje je definirano kao upravljanje i iskorištavanje šuma i šumskog zemljišta na način i u opsegu u kojemu se održava njihova biološka raznolikost, proizvodnost, sposobnost obnavljanja te vitalnost i potencijal, da bi se ispunile sada i u budućnosti ekološka, gospodarska i socijalna zadaća na lokalnoj i globalnoj razini te da se ne bi štetilo drugim ekosustavima. lako postoje različite podjele i pristupi definiranju funkcija šuma, ovdje se te definicije postavljaju na taj OUTPUTI - OUTPUTS Proizvodi Djelatnosti Finalna potražnja Products Activities Final demand 1....n 1-m 1^9 L i -> Proizvodi IN Products n PU 1 TI Djelatnosti B Activities m — IN Primarni 1 PU * inputi -HPrimary P TS inputs + Z K M Dotok "prirodnih proizvoda" u Q R potrebne ekonomije Input of "environmen tal products" into the active and final demand Šumarski list br. 7—8, CXIX (1995), 253—259 način da se sve funkcije šume smatraju gospodarskim funkcijama i da se njihova podjela po toj osnovi može postaviti: 1. Suma je opskrbljivač (dobavljač) resursa 2. Šuma je asimilator otpada i 3. Suma je izravni izvor korisnosti (opće korisne funkcije). Ovdje se iznosi teza da se u sva tri slučaja govori o ekonomskim vrijednostima. Navedene tri ekonomske funkcije mogu se smatrati sastavnicama jedne opće funkcije prirodnog okoliša (šume) - funkcija održavanja života. Kada bi bilo moguće izmjeriti različite odnose između proizovda iz okoliša i gospodarstva, onda bi se dobila i jasnija slika o tome kako gospodarstvo i okoliš međusobno jedno na drugo djeluju. Međutim, nakana u ovom raduje uvođenje u tradicionalnu input-output analizu i utjecaj proizvoda na okoliš. U središtu ove rasprave nije pitanje do koje se mjere i koliko točno dade izračunati međusobna povezanost, nego je osnovna namjera bila pokazati kako su gospodarstvo i okoliš povezani na različite načine, te daje, barem u načelu, moguće stvoriti modele tih povezanosti proširujući klasičnu gospodarsku input-output analizu, prvotno razvijenu posve nevezano uz okoliš, što za gospodarenje šumama ima nesagledive posljedice. To omogućuju i razmatranje na temu što je to što šuma čini za svekoliku ekonomiju (gospo- N otpad nastao u krajnjoj potražnji waste produced in final demand O otpad u svakoj djelatnosti waste in each activity ukupna količina otpada total quantity of waste Slika 1. INPUT-OUTPUT MATRICA (klasična ekonomska matrica proširena s okolišem) Figure 1. INPUT-PUTPUT MATRIX (classical economy matrix extended by environment) |