DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/1995 str. 33     <-- 33 -->        PDF

D. Diminić, M. Glavaš, B. Hrašovec: MIKOZE I ŠTETNI INSEKTI U KULTURAMA CRNOG BORA
houser &Peterson 1971,Brown 1968,Swart et
al. 1988, Chou & MacKenzie 1988) dolazimo do
zaključka o važnosti gljive Sphaeropsis sapinea (Fr.)
Dyko et Sutton kao glavnog uzročnika sušenja crnog
bora na pojedinim istraživanim lokalitetima. Suša i siromašniji
stanišni uvjeti jesu čimbenici koji su utjecali
na povećanu predispoziciju stabala crnog bora na njen
napad.


Povećan pridolazak insekata sekundarnog karaktera
na Crikveničko-vinodolskom području ukazuje na to da
je u pojedinim borovim kulturama došlo do snižavanja
otpornosti stabala na napad štetnika. Regularne mjere
šumske higijene i pravilno izvođenje šumskouzgojnih
radova smanjit će opasnost napada ove katergorije štetnika.


Šumarski list br. 7—8, CX1X (1995), 245—252


Rezimirajući rezultate istraživanja treba napomenuti
da u buduće treba više voditi računa o patogenoj gljivi
Sphaeropsis sapinea, koja u određenim uvjetima može
uzrokovati kalamitete. Ista je prisutna u borovim kulturama
Klenovica, Vinište i Ravna strana Crikveničko-vinodolskog
područja. Do sada su poznati samo neki čimbenici
koji uvjetuju masovnu pojavu ove gljive. Uloga
ostalih članova štetne mikoflore i entomofaune koja pridolazi
u borovim kulturama nije još u cijelosti rasvijetljena.
Bioekološka istraživanja ove bolesti i spomenutih
štetnih insekata treba nastaviti, a područje istraživanja
potrebno je proširiti i na ostale kulture crnog bora u Hrvatskoj.
Na taj način doći ćemo do potpunijeg uvida u opće
zdravstveno stanje kultura crnog bora i boljeg razumijevanja
razloga koji dovode do njihova slabljenja.


LITERATURA — REFERENCES


Boer, W. M. J den, Tweel, P. A. van den, (1985): The health
condition of the Dutch forests in 1984. Netherlands Journal
of Agricultural Science, Vol. 33, str. 167-174.


Bohm, A., (1959): Diplodia pinea (Desm.) Kickx - uzročnik sušenja
sadnica bora. Šumarski list, br. 1-3, str. 48-50.


Brookhouser,L. W., Peterson, G. W., (1971): Infection of Austrian,
Scots, and Ponderosa Pines by Diplodia pinea. Phytopathology,
Vol. 61, pp. 409-414.


Brown, F. G., (1968): Pests and Diseases of Forest Plantation Trees.
Oxford.


Bussotti,F„Gellini,R.,Grossoni, P., Raddi,S., (1992): Mediterranean
Forest Tree Decline in Italy. Centro di studio
per la Patologia delle Specie Legnose Montane, CNR, Firenza.


Butin, H., (1973): Morphologische und taxonomische Untersuchungen
an Naemacyclus niveus (Pers. ex Fr.) Fuck, ex Sacc.
und verwandten Arten. European Journal of Forest Pathology,
Vol. 3, pp. 146-163.


Cecconi, G., (1924): Manuale di entomologia forestale. Padova.
Chou, C.K.S., (1978): Crown wilt of Punu.s radiate associated with
Diplodia pinea infection of woody stems. European Journal
of Forest Pathology, Vol. 17, No. 7. pp. 398-411 (L. S. 19861988).


Chou, C. K. S., MacKenzie, M., (1988): Effect of pruning intensity
and season on Diplodia pinea infection of Pinus radiata
stem through pruning wounds. European Journal of Forest
Pathology, Vol. 18, pp. 437-444.


Dam, B. C. van, Kam, M. de, (1984): Sphaeropsis sapinea (= Diplodia
pinea), cause of dieback of top shoots of Pinus in the
Netherlands. Nederlands Bosbouwtijdschrift, Vol. 56, No.
6, pp. 173-177.


Diminić, D., (1994): Prilog poznavanju mikoza borovih kultura u
Istri. Glasnik za šumske pokuse, Vol. 30, str. 21-60.


Diminić, D., Glavaš, M., Hrašovec, B., (1993): Važniji uzročnici
bolesti borova u Istri. Glasnik za šumske pokuse, poseb.
izd.4, str. 223-230.


Ferreirinha, M. P., (1955): Identificaco de uma doenca de Pinus
insignis Dougl. e de Pinus pinaster Sol. ex Ait. Estud. Inform.
Serv. flor. aquic, 46, p. 43. (R.A.M. 35, 131).


Fonseca, N., (1981): The main conifer needle diseases in Portugal.
Current research on conifer needle diseases. Aberdeen
University Forestry Department, pp. 5-8.


Glavaš, M., (1981): Prilog poznavanju proširenosti gljive Naemacyclus
niveus Fuck, ex Sacc. na borovim iglicama u SR Hrvatskoj.
Zaštita bilja, Vol. 32 (2), br. 156, str. 155-159.


Glavaš, M., (1988): Istraživanja parazitske gljive Elytroderma torres-
juanii Diamandis et Minter na borovim iglicama u Dalmaciji.
Zagreb, doktorska disertacija.


Halambek, M., Liović, B., (1988): Propadanje crnog bora (Pinus
nigra Arn.) na području Istre, Primorja i Dalmacije. Zbornik
radova. Drugo savjetovanje o naučno-istraživačkom radu
Šumarskog instituta Jastrebarsko, vol. 23, br. 75, str. 135


139.
Harapin, M., (1984): Parazitski kompleks borova četnjaka (Thaumatopoea
pityocampa Schiff.) i njegov utjecaj na dinamiku
populacije. Zagreb, doktorska disertacija.
Kalandra, A., Uroševič, B., Šrot, M., (1969): Pozor na kalamiti
usychani borovic Doprovazene cenangiosou. Lesn.
Prace, 8, pp. 361-363. (R. P. P. 40, 568).
Kobayashi, T., (1964): Two needle blights of Pinus densiflora
seedlings. Forest Protection News, Vol. 13, pp. 14-15. (Diplodia
twig and needle blight of conifers. Bibliography).
Kobayashi, T., Mamiya, Y., (1963): A Cenagium causing dieback
of Japanese Pines, bull. For. Exp. Sta. Meguro, 161,
pp. 123-150. (R. P. P. 43, 2096):
Kovačević, Ž., (1956): Primijenjena entomologija. III, Šumski
štetnici, Zagreb.
Kudela, M., (1970): Atlas lesniho hmyzu, škudci na jehličnanech.
Praha.
Lanier,L., Joly, P.,Bondoux,P.,Bellemere, A., (1976): Mycologie
et Pathologie Forestieres. II Pathologie forestiere. Masson,
Paris.
M adar, Z., Solel, Z., Sztejnberg, A., (1990): The effect of Diplodia
pineaL sp. cupressi and Seiridium cardinaleon water
flow in cypress branches. Physiol. Mol. Plant Pathol., Vol.
37, No. 5, pp. 380-398. (L. S. 1989-1992).
Minter, D. W.,Mi liar, C. S., (1978):
Lophodermiumseditiosum.
CMI Descriptions of Pathogenic Fungi and Bacteria No. 568.