DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1995 str. 58 <-- 58 --> PDF |
crteži, bitan su dio knjige. Tako su npr. "Sume i šumski rubovi" prikazani na 12 i pol stranica od čega je samo šest stranica teksta. Kod "Živica i poljskih šumica" od ukupno 8 i pol stranca tekst zauzima samo 4 stranice. Kako se ne bi zanemarili pojedini inače marginalizirani dijelovi prirode, autor na njih upozorava već u naslovu dotične jedinice. Tako je npr. naglašena i važnost šumskih rubova i pojasa grmlja u njima, jer ako nema pojasa grmlja, unutrašnjost šume je izložena i dostupna vjetru, buci, prašini i ispušnim plinovima. Brojne životinje, osobito ptice i sisavci gube zaklone i mogućnost gniježđenja. ... Neke vrste ptica i malih sisavaca gube dragocjenu zimsku hranu (bobice, lješnjake i druge plodove)". Biocenoza obraslih rubova šuma "bitno pridonosi održanju biološke ravnoteže" i tako smanjuje potrebu njihovog suzbijanja jaja gubara zabilježen je i u Šumarskom listu 1884. godine, koji je prenijet u Šumarski list 1985. godine, str. 89. U knjizi predložene mjere za zaštitu i uređenja prirodnih prostora "ne treba se shvatiti", stoji u Predgovoru autora, "ni kao tehnički priručnik ni kao zbirku recepata (nego kao) putokaz, a nikako ne gotova rješenja". Autor je pritom mislio na švicarske prilike, ali to vrijedi i za Hrvatsku. Tako primjerice u Hrvatskoj ne prijeti opsanost da se "doprirodne mješovite bjelogorične (i crnogorične) šume pretvore u "izvanprirodne" tj. čiste smrekove sastojine. Kod nas također tek izuzetno trebat će koristiti savjet za sadnju živica i grmova u kojima će se nalaziti "brojne ekološke niše za različite vrste životinja" počevši od divljači (zeca, trčke) i ptica pjevica do raznih insekata. Nestručnjaku u biologiji ili šumarstvu dobro će doći "Popis hrvatskih i latinskih naziva biljaka i životnja" od kojih se većina nalazi u tekstu kao i "Objašnjenja nekih stručnih izraza" bez obzira na neke netočnosti. Takva je netočnost npr. crvenu hudiku (Viburnum opulus L.) imenovati abdovinom tj. zeljastom bazgom (Sambucus ebulus L.); Pinus cembra L. nije cedar nego bor s vlastitim imenom limba. Nadalje objasniti naziv "visoka šuma" kao "gospodarski tip šume s visokim drvećem" samo je djelomično točno, jer se takvom smatraju sve šume (sastojine) od kojih stabla i stabalca potječu od sjemena bez obzira na njihovu visinu, dakle šuma sjemenjača. Ne postoji ni termin "srednje visoka šuma" nego samo srednja šuma tj. šuma koja se sastoji od stabala iz panja ili izdanaka i smemena pa se i sijeku u raznoj starosti. U "Literaturi" navedene su 204 bibliografske jedinice sa 167 autora od čega su 56 samostalne publikacije knjige. Od 204 bibliografske jedinice samo šest nije na njemačkom jeziku nego pet je na engleskom, a jedna na francuskom i to rukopis u Saveznom nadšumarskom nadzorništvu u Bernu, u Odjelu za zaštitu prirode i zavičaja. (Eidg. Oberforstingspektorat, Bern - Abt. Natur - und Heimatschutz). Ovaj prikaz knjige "Priroda kao zadaća" završavamo zahvalom izdavača, zahvalom izrečenom u Predgovoru hrvatskom izdanju sa "svima koji su sudjelovali u pripremanju ove knjige (a) posebno prof. dr. Wolfgangu Erzu iz Saveznog zavoda za zaštitu prirode (Bundesamt fur Naturschutz) u Bonnu koji je potaknuo projekt i od Ministarstva za okoliš, zaštitu prirode i sigurnost nuklearnih reaktora Savezna Republike Njemačke, u suradnji s Goetheovim institutom u Zagrebu, osigurao financijsku pomoć za prevođenje knjige. Veliku zahvalnost dugujemo i izdavaču izvornika, Švicarskom savezu za zaštitu prirode, kao i autoru knjige, gosp. Hansruediju Wildermuhtu, koji su nam bez naknade ustupili pravo na objavljivanje prijevoda..." Zahvali hrvatskog izdanja Zaštita kao zadaća onima koji su pokrenuli i pomogli izdanje knjige pridružujemo i zahvalu Državnoj upravi za zaštitu kulturne i prirodne baštine. Zahvalu, jer je izdanjem ove knjige osiguran zapravo udžbenik o očuvanju ali i obnovi prirodnost već načetih ili oštećenih dijelova prirodnih veličina. Knjiga je dobar putokaz kako onome koji namjerava samoinicijativno nešto poduzeti na tom području, tako i onome koji je na takvu djelatnost pozvan traženjem savjeta kao osobe ili stručnjaka najbližem prirodi a to je, nesumnjivo, šumar. Zato bez ove knjige ne bi smjela biti ni jedna šumarska ustanova. Oskar Piškorić ACTA HISTORICO - OECONOMICA Dvadeseti svezak Acta historico oeconomica je godina 1993., ali je iz tiska izašao 1994. ACTA izdaje, kako je to već navedeno u Šumarskom listu br. 5-6/1994, Komisija za ekonomsku povijest Društva povjesničara Hrvatske. Na poticaj "iz znanstvenih krugova" suradnja u časopisu proširena je na zemlje ALPE - JADRAN, pa je prošireno i Uredništvo. Danas su članovi Uredništva iz hrvatske Ivo BIČANIĆ, Ivan ERCEG (glavni i odgovorni urednik), dragutin FELETAR, Mira KOLAR - DIMITRIJEVIĆ Ivo MAŽURAN, Anđelko RUNJIĆ i Alica WERTHEIMER BALETIC, a iz inozemstva Giovanni PANJEK i Felix TOBLER. Vol. 20. Zagreb 1993. 1. Sadržaj Vol. 20. je sljedeći: Ivan Erceg: Izvještaj o gospodarskom položaju i mogućnostima o unapređenju na veleposjedu plemićke obitelji Zrinski - (Frankopan) na sjevernohrvatskom primorju godine 1675. ŠimePeričić: Statistički podaci o proizvodnji na zadarskom području god. 1803 - 1804. Ivan Erceg: Drugi austrijski popis stanovništva u Dalmaciji (1803) Vladimir Stipetić: Josip Šipuš prvi hrvatski pisac klasične političke ekonomije. Stjepan Sršan: Inventar Čepinskoerdutskog posjeda 1880. godine. U rubrici Ocjene i prikazi četiri su prikaza: Uz knjigu Saskia Falckenberg: Salz ist Leben - Seine Bedeutung ftir Ihr Gesundheit, Genf 1987. Ivo M azur an: Stanovništvo i vlastelinstvo u Slavoniji 1736. godine i njegova ekonomska podloga. Osijek 1993. Igor Karaman: Studije i prilozi iz arhivistike. Zagreb 1993. i Giovanni Panjak: La vite e il vino nell´economia Friuliana. Un rinnovamento frenato - secoli XVII - XIX. Torino 1993. 2.1. Ovaj broj ACTA omogućio je uvid u još jedan dokument iz starije |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1995 str. 59 <-- 59 --> PDF |
hrvatske, u ovom slučaju, gospodarske povijesti, koji se nalazi u Arhivu HAZU- a. To je izvještaj, ili kako ga I. Erceg ocjenjuje rasprava o gospodarskom stanju nekadašnjih gospoštija Zrinsko-Frankopanskih, a u izvještajnom dobu konfisciranih, dakle državnih (Komore). To su Gospoštije Novi, Bakar, Grobnik i Čabar odnosno cijelog sjeverozapadnog dijela tadanje Hrvatske. Pisac Izvještaja (Relationes bonorum maritimo) je Andrija Koderman, povjerenik ili gubernator tih Gospoštija. Izvještaj, kojeg tekst zauzima 82 stranice ACTA, pisan je na latinskom jeziku, ali uvid u njega omogućuje sažetka na hrvatskom jeziku s 12 stranica ACTA. Na kraju su kazala osoba, mjesta i stvari koje se navode u Izvještaju priređena po dru Josipu Bar bari ću, znanstvenom savjetniku HAZU. Koderman je za svaku Gospoštiju dao račun prihoda i rashoda. Po tom računu izdaci iznose od 9,30% (G. Grobnik) do 29,5% (G. Čabar) prihoda odnosne Gospoštije. Mali udjel izdataka u odnosu na primanja posljedica je feudalno- kmetskih odnosa u kojem feudalac za primarnu proizvodnju nije imao nikakvih troškova, jer su kmetovi bili obvezni na davanja (daće) i na besplatan rad kao daće po urbaru, daće u pšenici, stočna daća, pa zakupnine za paše i mlinove itd. A dohodak od drva? Iskazan je samo za gospoštiju Novi i to s 1387 libri i 10 soldi spram ukupnih primitaka od 4029 libri i 11 soldi. Međutim to nije jedini prihod od šuma, jer one sudjeluju u prihodima iskazanim za stoku odnosno ovce, koje su nesumnjivo velikim dijelom koristile šumske površine, posebno listače za pašu. U pregledu izdataka za Gospoštiju Čabar oni su iskaza 25,50 u odnosu na prihode. To * Drančišković, S., 1965.: Razvoj šumarskog gospodarstva u zapadnohrvatskom visočju. Anali za šumarstvo 43-262, Zagreb. je posljedica "sekundarne djelatnosti" u toj Gospoštiji tj. proizvodnjem željeza. A proizvodnje željeza nije bilo bez drva pa proizlazi kako veća "sekundarna radinost" povećava i potrošnju drva. Dohodak od drva iskazan u Gospoštiji Novi nije dohodak samo iz šuma te Gospoštije nego i ostalih, npr. sve do Lokava gdje je radila pilana, ali je iskazan za Novi, jer je to bila luka preko koje su se drvni sortimenti izvozili. Veći dio Kodermanova Izvještaja zauzimaju opisi granica Gospoštija, poljodjelske i stočarske proizvodnje, trgovne i dr. Posebni tekst o šumama samo je u izvještaju o Gospoštiji Grobnik (str. 47. ACTA). Naslov je tog dijela Izvještaja Distinctio et damnus syluarum Grobnicensium (Koristi i štete u grobničkim šumama) iz kojeg bilježimo, da se u području Klane i Studenaca obavljaju melioracije, tako daje za stanje šumarstva u ono doba na tom području na raspolaganju samo rad dr. S. Frančiškovića*) Među imenima u Kazalu osoba nalazimo i Marka Klepca, kapelana u Gerovu, Marčinka, Vlaha iz Moravica, Tomu Kvaternika, posjednika u Dragama Vinka Štiglića, župnika u Gerovu itd. 2.2 Od ostala četiri priloga podaci u odnosu za šumarstvo nalaze se u radu S. Peričića te S. Sršana. U radu "Statistički podaci o proizvodnji na zadarskom području god. 1803 - 1804. Šime Peričića, nalaze se podaci i o broju stoke u naseljima i otocima. U 1803. godini na otocima bilo je 616 goveda, 10.040 ovaca, 5.520 koza, 3 konja, 561 magare i 352 svinje; za ostali dio nisu razdvojeni podaci za ovce i koze, pa ih i ne navodimo. U 1804. godini na otocima zadarskog područja bilo je 8253 ovce, 3486 koza, 515 goveda, 5 konja, 436 magaradi i 504 svinje. Izdvajamo, daje na Kornatima, dakle na području današnjeg Nacionalnog parka, bilo 2.509 ovaca, 1.060 koza, 34 goveda, 3 konja 28 magaradi i nijedno svinjče. Na nekim pak otocima koza uopće nije bilo. U "Inventaru čepinskog-erdutskog posjeda 1880. godine" Stjepana S r š e na nalazimo i ove podatke: XXVIII. Šumarski ured, st. 53. geometrijski predmeti (kompet instrumenata za niveliranje, mjerni stol sa stativom, busolom i libelom, perspektivdiopter lineal, ručni durbin, pantograf s mesing postoljem i planimetar). Šumarski ured vodio je i ciglanu Jamaču te pčelarstvo (676 košnica na osam lokaliteta^ XXXV. Zalihe drva: st. 84. skladište Čepin - Jamaca u vrijednosti 1996 forinti (u kub. metr. bukovih cjepanica 78, miješanih rezanih 550, mješanih cjepanica 128; u tek. metr. kalanih 642 te rezana bukovina za alat 41). St. 85. Šumarija Pomoćin u vrijednosti 3636 for. (mješana rezana 1135 kub. met. i cjepana miješana 866). St. 86. Šumarija Ugljara, ukupna vrijednost 244 for. (mješana 44, mješana cjepanica 127). st. 87. Šumarija Zlejane, ukupna vrijednost 62 for. (mješana rezana 23, mješana cjepana 8). 88. Ciglana Jamaca, ukupna vrijednost opeke 1660 for. (I. klase 45 042 kom, 2. klase 3.368 kom, crijep 1. kl. 17. 376 kom, 2. klase 8.490 kom, patos 4.380 kom., šuplja opeka 1.234 kom., oluci 401 kom., vrtna opeka 382 kom. i pećna opeka 744 kom.). Oskar Piškorić |