DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1995 str. 42 <-- 42 --> PDF |
IZ SVIJETA DESECI TISUĆA HA ŠUMA UNIŠTENO U RUDARSKOM BAZENU NORILJSK (SIBIR) Sjeverna zemljopisna širina od oko 70° granična je linija između tundre i tajge tj. sjeverne granice šume. U sjevernom Sibiru na oko 88° istočne zemljopisne dužine od Greenwich-a (88 °G) u širem području donjeg toka rijeke Jenisej, nalaze se bogata nalazišta rudaća za proizvodnju nikla, bakra i plemenitih kovina kao paladija, platine i dr. To je područje u kojem vegetacijsko razdoblje traje samo dva mjeseca, ali područje tundre šumovit je kraj, iako s maksimalnim visinama pojedinih stabala do 18 m. Od šumskog drveća najzastupljenijijeariš — Larix dahurica Turcz. u čistim sastojinama ili u mješovitim sa smrekom — Picea obovata Ldb. i borom — Pinus sibirica (Rupr.) Mayr; od listača zastupljeni su brijest, breza i grmolike vrbe. U prizemnom sloju nalaze se grmovi Ledum palustre L. Juniperus sp. i Vaccinium sp. Na graničnom području tundre i tajge 1920. godine osnovano je naselje Noriljsk, danas s dva satelitska grada s 350.000 stanovnika. Naselje je osnovano u cilju iskorišćivanja rudača, a jači razvoj počinje od 1935. godine, kada se tamo upućuju kolone osuđenika Staljinovog režima — Arhipelag Gulag. Tako je tijekom vremena godišnja prerada rudača dosegla količinu od oko 14 milijuna tona. Kako rudača sadrži i do 35% sumpora (!) a uređaji za pročišćavanje plinova primitivni, godišnje odlazi u atmosferu oko 3,6 milijuna tona sumpora, ugljičnog dioksida i drugih plinova. Kako se tolika količina plinova odrazila na tamošnje šume ispitala je jedna skupina 1993. godine. Prema prikazu u časopisu Monte e Boschi (br. 2/1995). Stanje je slijedeće: Kako u tom području vladaju sjeverni vjetrovi oblaci plinova svoj sadržaj otpuštaju na šume u tundri s učinkom: 0—10 km, dakle neposredno ispod grada Noriljska u šumama nalazi se tek po koje osušeno stablo; 10—15 km javlja se sušenje stabala pojedinačno ili u grupi; 15—140 km sva su stabla, kako listača tako i četinjača, osušila; 140—145 među osušenim stablima nalazi se i po koje živo; 145—155 km šuma je opet neoštećena tj. u njoj se nalaze samo prirodno osušena stabla. Kako protumačiti da u blizini dimnih izvora nema sušenja? S velikom vjerojatnošću to je posljedica što se zagrijani plinovi uzdižu na veće visine a taloženje čestica počinje s hlađenjem dimnog oblaka koji se do 140 km uglavnom isprazni. Druga opasnost od suvremenog napretka industrijalizacije je radijacija. A kako se ona očituje na biljni i životinjski svijet? O tome nam pruža primjer Černobilska nesreća, čije se posljedice trajno prate. Na području koje je utvrđeno kao opasnost po čovjeka negativne posljedice za biljni i životinjski svijet za sada nisu utvrđene. Naprotiv od čovjeka nedirana priroda bujno se razvija te je za sada otvoreno pitanje mogućnost utjecaja na genetskom području. Na to će odgovoriti vrijeme. Oskar Piškorić |