DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1995 str. 34 <-- 34 --> PDF |
O. Piškorić: STOTA GODIŠNJICA ZAKONA O UREĐENJU ŠUMSKOG GOSPODARSTVA U HRVATSKOJ Šumarski list br. 5—6. CXIX (1995), 189—199 I. Obćenite ustanove §§1-4 9 II. Oblasti A) za nadzor nad zemljišnimi zajednicami i prvim uređenjem njihovim §§ 50 -53 B) za razgodbu i diobu §§54-5 6 III. Postupak A) kod prvog uređenja §§57-6 6 B) kod razgodbe (diobe) §§67-9 0 IV. Prelazne ustanove §§91 - 92 V. Konačne ustanove §§ 93 - 100 Iz ovog Zakona prikazujemo samo načelne odredbe, a ne i one koje propisuju provedbe postupaka načelnih odredaba. Propisi ovog Zakona »naročito se odnose na skupine ili zajednice, sastojale one iz ovlaštenikah bud kojega stališta, plemičah ili neplemićah, ili bivših krajišnikah, nazivale se one plemenitom, imovnom, urbarskom občinom, selom, mjestom itd. a) ako pojedinim ovlaštnikom ili skupinama ovlašteničkim pripadaju skupni užitci s naslova zajednice vlastnosti, pristoječe im nerazdjelno na dotična skupna zemljišta; b) ako pravo vlastnosti skupnih zemljištah pripada občini (urbarskoj občini, selu, mjestu), ali je ipak pravo na skupne užitke tih zemljištah ovisno o posebnom ovlaštnju, spojenu bud s osobom ovlaštenikovom, bud sa zemljištnim posjedom njegovim« (§. 1) Zakon od njegove primjene izuzima: »a) takova zemljišta, koja po svojoj pravnoj naravi spadaju u vlastničtvo slob. i kr. gradovah, trgovištah i inih upravnih obćinah; b) šume pripale krajiškim imovnim občinam, po zakonu od 8. lipnja 1871., dok ne pripadnu provedbenom diobom zajednicam ovlaštenikah, nastanjenim u području pojedine upravne občine ili diela njezinih (mjesta, sela); c) šume i pašnjake još zajedničke vlasteli i bivšim podložnikom, dok ne budu odciepljeni u smislu carskog patenta od 17. svibnja 1857.; d) zemljišta, koja tvore več od prije godine 1848. zajedničku vlastnost vlastele (komposesorate), zatim na zajednice vlastnosti, nastale nakon krieposti građanskog zakonika, po načelih toga zakonika, a koje se ne osnivaju na prestanku urbarske sveze; e) zemljišta, različitih crkvenih korporacijah; f) zemljišta kućnih zadrugah.« Kako je več u uvodnom tekstu ovog prikaza navedeno, šume (kao i pašnjaci te polja) koje su izlučene u korist bivših podanika (kmetova) prelaze u njihovo vlasništvo, to je u §-u 3. propisano da se »zemljištne zajednice imadu unieti ureda radi (dakle besplatno — op. OP) u gruntovnicu kao vlastnice svojeg zemljištnog po sjeda pod imenom "zemljištna zajednica" uz pobližu oznaku "obćina plemićka, mjestna, urbarska itd."« Zakon detaljno propisuje uvjete o pravu ovlašteništva i o veličini ovlašteništva. Pravo u zemljišnim zajednicama bivših podanika uslovljeno je »u pravilu sa selištnim posjedom«, a u plemićkim s »dvornim mjestom «. Veličina odnosno razmjer ovlašteništva kod prvih zemljišnih zajednica »ravna se po selištih, kako su bila prigodom pravomoćne provedbe segregacije ustanovljene«, a kod plemićkih »svakom dvornom mjestu, unešenu u gruntovnicu prigodom prvog sastavka gruntovnice, pripada cielo ovlašteničtvo u dotičnoj plemićkoj zemljištnoj zajednici«. Međutim, »ako postoji podpun sporazumak svih ovlaštenikah u pojedinoj zemljištnoj zajednici, tad se ima razmjerje ovlašteničtva prema njihovom sporazumku odmjeriti« (§ 13). U gospodarenju s posjedom zemljišne zajednice sudjeluju svi ovlaštenici preko glavne skupštine. Odluke na skupštini donose se kvalificiranom većinom, tj. većinom ovlašteničkih prava, ali ni jedan ovlaštenik ne može imati više od jedne trećine glasova (§ 32). Upravni organ zemljišne zajednice je zastupstvo u kojem se broj članova kreće od tri do 36; zastupstvo bira »glavara« kojemu naslov svaka zajednica može odrediti prema postojećem običaju. Svaka zemljišna zajednica obvezna je donijeti pravilnik (statut) u kojem se, unutar propisa ovog Zakona, pobliže uređuju pravni odnosi između ovlaštenika i ovlaštenika prema zajednici kao i uprava zemljišnog posjeda. (§ 4.) Pravilnik donosi glavna skupština kojoj je i »pridržano pravo«: b) izabrati zastupstvo, c) obavljati reviziju računa, d) ustanovljavati proračune i određivati kako se ima raspolagati s redovnim i izvanrednim prihodom zajednice, e) odlučivati o uzimanju ili podjeljivanju zajmova, f) sticati ili otuđivati imovinu, g) određivati da li se dioba kojeg zajedničkog zemljišta može provesti, u koliko to Zakon dozvoljava, h) određivati visinu pristupnine onome »na koga ovlaštništvo prelazi inim načinom nego li putem baštinstva ili diobe ovlaštenog zadružnog odnosno plemićkog zemljišta« a prema potrebi i u ime skupnih užitaka u naravi koji pripadaju pojedinom ovlašteniku. (§31) Raspolaganje izvanrednim prihodom iz šume, od prodaje ili zamjene zemljišta, prema § 28 u pravilu ograničeno je samo na korišćenje kamata od dobivene svote. Dioba, pak, šuma dopustiva je samo uz privolu zemaljske vlade (§ 41). U §-u 44. određuje se, da su »upravne obćine dužne na poziv nadležne upravne vlasti4´ zastupstvu zem 4) U ovom slučaju upravna vlast bila je kotarska oblast (u razdoblju od 1920 - 1939. sresko načelstvo). |