DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1995 str. 28     <-- 28 -->        PDF

IZ ŠUMARSTVA SVIJETA


BRITANSKA KOLUMBIJA — ZEMLJA ŠUMA ČETINJAČA


Britanska Kolumbija sastavni je dio
države Kanada. Nalazi se na krajnjem
zapadu Američkog kontinenta između
110° i 130° zapadne zemljopisne dužine
a između 49° i 60° zemljopisne širine
(najsjevernija točka Hrvatske je na
cea 46°20´). Zapadni dio s cea 800 km
zračne linije nalazi se na obali Tihog
oceana a na daljnjih cea 800 km od oceana
dijeli je uski pojas koji je sastavni
dio savezna država SAD Aljaska. Površina,
po Atlasu svijeta (1), iznosi 929
730 km2 a po Carrabinu 948 000 km2,
po Carrabinu stanovnika je 3 126 000
(2).


Površina šuma iznosi 60,3 milijuna
ha koje su s 95% u vlasništvu Provincije,
1 % federalne (državne) a 4% privatnika.


Britanska Kolumbija je planinska
zemlja, jer se tek na zapadu nalazi manje
više ravničarski pojas širine oko 150
km pa se npr. u južnom dijelu, sjevernije
od grada Vancouver, nalazi planinski
vrh Bella Coola visine 3 533 m; prema
istoku nastavlja se visoravan ispresjecana
rijekama do planinskoh masiva
Rocky Mountains (Stjenjak) kao granicom
s Provincijom Alberta.


Prosječna godišnja temperatura ovog
dijela Kanade iznosi do 15°C s prosječnom
temperaturom u siječnju između 1
i 4°C. U Vancouveru je temperatura u
siječnju 2,7°C a u srpnju 17,4°C i godišnjim
prosjekom oborina 1068 mm.
Mrazeva i snijega u primorskom dijelu
malo je (3).


Sume Natmessning ubraja šume u
kišne s oko 25 vrsta drveća te 300 do
350 vrsta ptica i sisavaca. Drveća su sjenovite
ili polusjenovite vrste te je i ispod
potpunog sklopa omogućeno pomlađivanje.
Kao glavne vrste oba autora (2,3)
navode: Tsuga heterophylla Sarg. (zapadnoamerička
cuga), Thuya plicata i
Chamaecyparis nootkatensis Spach.
(nutkanski pačempres) i Pseudotsuga
menziesii (Mirb.) Franco (zelena ili


obalna duglazija). Carrabin (2) u glavne
vrste ubraja se i Pinus contorta Loud,
(sukani bor, visok do 10 m!) a Natmessning
(3) i Abies amabilis Forb., Picea
sitehensis Carr. \Alnus rubra Bong.
U tom popisu vrsta samo je jedan listača
tj. crvenolisna joha.


Sume se nalaze u primorskom pojasu
i u dolinama, koje zalaze pod prvi
planinski vijenac nazvan Mountaints
(planine). Takvih dolina većih od 20 000
haje 124 od kojih je do sada od iskorišćivanja
ostalo pošteđeno 17. Od tih 17
dvije su, ukupne površine 185 600 ha,
prašume izdvojene kao nacionalni park.
Na matičnoj granitnoj podlozi ili aluvijalnim
naslagama prevladavaju podzoli
i regosoli. Tla su kisela, hladna svježa
ili mokra, obrasla mahovinama i paprati
i s mnoštvom prirodnih izvala ili lomova
drveća (što je otežavajuća okolnost
za iskorišćivanje.


U ovom dijelu kolumbijskih šuma
dio su prašume a dio sastojine nakon sječe
prašume ili sastojine druge generacije.
Sastojina druge generacije ima već i
do 100 godina starih te se i one nalaze
na pragu iskorišćivanja. Naime u užem
primorskom pojasu ophodnja se kreće
od 60 do 90 godina a u unutrašnjosti od
90 do 120 godina s drvnom masom od
600 do 1200 mVha. Međutim drvo sastojina
ove druge generacije, prema nalazu
Nacionalnog istraživačkog instituta
Forintek, po fizičkim i mehaničkim
svojstvima razlikuje od drva stabala iz
prašumskih sastojina ali za sada od kupaca
nema većih prigovora.


Iskorišćivanje se na osnovu dugoročnih
ugovora tipa Treefarm — Licences
ili Forest — Licenses. Iskorišćivanje
se vrši čistom sječom. Do nedavna
sječine su bile 100, pa i više ha ali sada
su ograničene na 10 do 50 ha. Osim toga,
pod pritiskom ekologista od sječe su
izuzeti pojasevi na riječnim obalama kako
bi se spriječila erozija i zatrpavanjem
vodotoka materijalom te da se ribama
ne pogoršaju životni uslovi.


Stabla se obaraju ručno, jer mnoštvo
leževine onemogućava kretanje većih
strojeva. Izvlačenje se do manipulativnog
prostora i izvoznog puta obavlja
pokretnom žičarom a odvoz kamionima.
Kako su kamioni nosivosti od 35
do 70 m3 to se moraju sagraditi i solidni
putevi (grade ih iskorišćivaći) širine planuma
od 6 do 10 m.


Za nadzor nad sječom postoji šumarska
organizacija, koja vodi brigu i o pošumljavanju
te u tu svrhu izrađuje planove
koje odobrava Ministarstvo šuma.


Kako su sječe velike tako su velika i
pošumljivanja sječina. Tako je, primjerice,
u 1990. godine pošumljeno 280 milijuna
stopa (9 240 ha). Tlo za sadnju
izuzetno se priprema mehanizacijom ili
paljenjem. Paljenje se obavlja pomoću
helikoptera na kojeg se postavi goruća
baklja. Gustoća sadnja za brzorastuće
vrste (zapadnoameričke tuje ili duglazije)
je 1000 biljaka po ha, a za one sporijeg
rasta 1400 biljaka po ha. Šezdesetih
godina sadila se gotovo isključivo
duglazija ali kada se pokazalo, da joj nije
svugdje mjesto prešlo se na više vrsta,
dvadeset što četinjača što listača, ovisno
o staništu, klimatskim uvjetima te
podizanju stabilnih ekosistema.


Njega kultura obavlja se ručno, kemijskim
sredstvima ili »biološki« (navodnici
G. Carrabina). Ručna njega
zbog visokih troškova primjenjuje se samo
za najosjetljivije nasade, kemijsko
suzbijanje korova obavlja se ručno ili iz
helikoptera, ali takvom načinu protive
se ekologisti. »Biološka« metodaje paša
krava i ovaca i to u najmlađim nasadima!


Prve prorede, od kojih se drvo ne
može unovčiti, provode u starosti sastojine
od 15 godina (promjer stabala je
ispod 15 cm), druge u starosti između
25 i 30 godina kada se ostavlja oko 500
stabala po ha kao konačni broj do kraja
ophodnje. Čišćenje debla od grane, do
visine 5,50 m, još je u fazi ispitivanja
obzirom na visinu troška takvog zahvata.




ŠUMARSKI LIST 4/1995 str. 29     <-- 29 -->        PDF

Pomlađivanje sječina prepušta se i
prirodi. Prirodno se pomlađuje oko 40%
površine sječina i to sa sastojinama zapadnoameričke
tuje i goleme jele. Opožarenu
površinu redovno se prirodno pomlađuje.


Sastojine nisu pošteđene ni od insekata,
povijuša i bolesti (gljiva). Suzbijanje
se vrši sječom stabala u žarištu zaraze,
kemijskim ili biološkim sredstvima.


Ne manjkaju ni požari. Godišnje ih
je oko 2800 koji zahvate površinu do
250 000 ha. Suzbijanje je najprije u prevenciji,
zatim u osmatranju te paljenjem
protupožara. Kako oko 60% požara pro


uzrokuju ljudi to se u doba od pojačane
opasnosti od požara, u sušno doba, može
zabraniti svaki boravak u šumi tj. ne
samo posjetitelja (turista) nego i radnika.
Dakle dok kod nas snijeg može onemogućiti
rad u šumi u Kolumbiji je
suša.


U 1989. godini bilo je 3 801 poduzeće
za iskorišćivanje (eksploataciju)
šuma, 687 drvnoindustrijskih i 69 za
proizvodnju papira.


Godišnji etat u Britanskoj Kolumbiji
kreće se oko 83 milijuna m3 ili 54% u
odnosu na cijelu Kanadu (153 mil m3).
Na tehničko drvo otpada 34 milijuna m3
što je 61 % u odnosu na cijelu Kanadu.


IZVORI


(1) ATLAS SVIJETA VI. izdanje.
Leks. zavod »Miroslav Krleža«, Zagreb,
1988.
(2) L i h t o n e n , F.: Pogled na šumarstvo
Finske. Šumarski list LXVIII
(1944) br. 5—8, str. 111—112.
(3) M a r t i n e t, J.—D.: Le President
de T Agriculture et de la Foret finlandaises
a la Federation. Forets de
France et Action forestiere no 378, November
1994.
Oskar Piškorić