DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1995 str. 19 <-- 19 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI — PROFESSIONAL PAPERS UDK 630* 232.318 (Larix decidua Mill.) Šumarski list br. 4, CXIX (1995), 133—138 KLIJAVOST I SADRŽAJ VLAGE KLONSKIH UZORAKA SJEMENA EUROPSKOG ARIŠA U RAZLIČITIM UVJETIMA ČUVANJA GERMINABILITY AND MOISTURE CONTENT OF CLONAL SAMPLES OF EUROPEAN LARCH IN DIFFERENT STORAGE CONDITIONS Franc Mrva*. Zlatko Peric* SAŽETAK. U ovome radu ispitivana je klijavost i vlažnost klonskih uzoraka sjemena europskog ariša (Larix decidua Mili.) čuvanih u 3 različite okoline: u drvenoj vitrini, hladnjači i kućnom hladnjaku. Istraživanje je provedeno na 22 klonska uzorka sjemena od kojih je 7 iz Živog arhiva u Jastrebarskom, 12 iz. sjemenske plantaže Klokočevac (kraj Bjelovara), a 3 uzorka uzeta su iz klanske rezerve (A-polje, Jastrebarsko). Klijavost je određena u Krstićevoj klijalici (20—30°C), a vlaga u sjemenu standardnom metodom iz razlika u težini prije i poslije sušenja. Dobiveni rezultati pokazuju da su uzorci sjemena iz dviju okolina, drvene vitrine i kućnog hladnjaka, održali nakon 28-mjesečnog čuvanja vrlo visoku prosječnu klijavost (53,7% i 42,7%), dok se kod sjemena čuvanog u češerima u hladnjači Instituta, zbog pojave štetnih insekata, klijavost drastično smanjila na 12,3%. Sadržaj vlage u sjemenu bio je najmanji kod uzoraka čuvanih u drvenoj vitrini 10,8%, u hladnjači 12,4% i kućnom hladnjaku 12,9%. Svježi uzorci sjemena imali su prosječnu vlažnost 20,2%, a njihova prosječna klijavost je neznatno manja prema čuvanim uzorcima. Iz ovih istraživanja se zaključuje da se uzorci sjemena ariša mogu vrlo uspješno čuvati i više od 2 godine u drvenoj vitrini i kućnom hladnjaku. Rezultati su tabelarno i grafički prikazani. Ključne riječi: Europski ariš, klonski uz.orci, klijavost, vlaga u sjemenu, uvjeti čuvanja. UVOD — Introduction Sjeme se nakon uroda može čuvati u različitim vrepromjena ili starenje sjemena varira s vrstom i uvjetima menskim razdobljima. Životna sposobnost sjemena ili okoline u kojima se sjeme čuva. Uvjeti čuvanja moraju vijabilnost na kraju određene dobe čuvanja zavisi od pobiti takvi da usporavaju respiraciju i druge metaboličke četne vijabilnosti determinirane genetičkim i negene-procese, a da se pritom embrio ne ošteti (Hartman , tičkim čimbenicima, metoda rukovanja te od brzine odKester i Da vies, 1990). Najznačajniji uvjeti čuvanosno vremena propadanja sjemena. Vrijeme fizioloških nja sjemena su nizak sadržaj vlage u sjemenu, niska tem peratura čuvanja i okolinska vlaga zraka. Europski ariš (Larix decidua Mili.) kao i većina četi * Dr. se. Frane Mrva, Šumarski institut, 41420 Jastrebarsko * Dipl. ing. Zlatko Perić, Šumarski institut. 41420 Jastrebarsko njača spada u grupu vrsta koje imaju srednje dugu dob |
| ŠUMARSKI LIST 4/1995 str. 20 <-- 20 --> PDF |
F. Mrva, Z. Perić: KLIJAVOST I SADRŽAJ VLAGE KLONSKIH UZORAKA . . . održavanja životne sposobnosti sjemena (od 2 ili 3 pa čak i do 15 godina). Dehidracija nije samo prirodno stanje tih vrsta u zrelosti, već se takvo sjeme zbog niskog i stabilnog sadržaja vlage može iskoristiti za dulju dobu čuvanja. Sjeme šumskih vrsta drveća podvrgnuto je izrazitoj periodičnosti uroda. Kod četinjača se puni urodi ovisno o vrsti, javljaju svakih 4—5 godina. Kod europskog ariša se prema Vincentu (1965) u europskom sredogorju urodi pojavljuju svake 2—3 godine. Sjeme iz takvih uroda, koje se ne utroši u prvoj godini u rasadničkoj proizvodnji, spravlja se na čuvanje u posebne komore hladnjača ili pak u veće hladnjake. Optimalni učinak postiže se ako se sjeme prosuši na stupanj vlage Šumarski list br. 4, CXIX (1995), 133—138 3—8% i smjesti u hermetički zatvorene staklene ili aluminijske posude i čuva na temperaturi od 1 do 50C. Za dulju dobu čuvanja mogu se upotrijebiti i zamrzivači gdje se sjeme čuva na temperaturama do —180C s istim postotkom vlage kao i kod čuvanja iznad točke zamrzavanja. Uzorci sjemena u manjim količinama koji služe za znanstvene potrebe mogu se čuvati u kućnim hladnjacima kombiniranim sa zamrzivačima ili pak u drvenim, dobro zatvorenim, vitrinama. Za uspješnu upotrebu sjemena u proizvodnji sadnica od bitnog je značenja njegova dobro očuvana vijabilnost izražena postotkom isklijalih biljaka iz danog broja sjemenki. MATERIJAL I METODE — Material and methods U ovom istraživanju ispitivana je klijavost sjemena europskog ariša (Larix decidua Mili.) na 22 klonska uzorka koji potječu iz sjemenske plantaže Klokočevac, Živog arhiva i klonske rezerve (A-polje) u Šumarskom institutu, Jastrebarsko. 11 uzoraka iz roda češera 1989. godine bilo je čuvano u tri različite okoline, dok je drugih 11 uzoraka pripadalo svježe istrušenom sjemenu iz uroda 1992. godine. Sjeme iz dviju okolina tj. ono koje je bilo spravljeno u dobro zatvorenu drvenu vitrinu iz panel ploča kao i ono u kućnom hladnjaku, bilo je čuvano u papirnatim vrećicama koje su sve bile stavljene u jednu veću vrećicu iz polietilenske folije. U trećoj okolini u posebnoj komori hladnjače nije se čuvalo sjeme već su neistrušeni češeri ostali u većim polietilenskim vrećicama i za probe klijavosti sjeme se uvijek ponovno ručno istrusilo. Klijavost je bila ispitivana u Krstićevoj klijalici na temperaturi 20—30°C na podlozi filter papira u trajanju od 21 dan, a energija klijavosti — nakon 10 dana (Regent 1980). Za 7 klonskih uzoraka iz Živog arhiva od kojih su 4 bila čuvana u drvenoj vitrini, a 3 uzorka u hladnjači, početna klijavost (1990.) ispitivana je na standardnoj veličini uzoraka od po 400 sje menki. Analizu klijavosti ovih uzoraka obavio je laboratorij za sjemenarstvo Odjela za oplemenjivanje i sjemenarstvo, Šumarskog instituta, Jastrebarsko, koji je bio još tada smješten u Rijeci. 1992. godine klijavost je ispitana na svim klonskim uzorcima u laboratoriju za sjemenarstvo istog Odjela u Jastrebarskom. Zbog reduciranih količina sjemena u pojedinih klonova bilo je za ovu drugu probu klijavosti nužno prilagoditi veličinu uzoraka raspoloživom broju sjemenki. Iz tog razloga klijavost je testirana na uzorcima od 100 sjemenki. Pripremu uzoraka te utvrđivanje energije i postotka klijavosti obavila je druga laborantska ekipa. Prije uzimanja uzoraka za naklijavanje utvrđena je u sve tri okoline kao i na svježim uzorcima sjemena vlaga u sjemenu prema postojećim standardima (bivši JUS) tj. iz razlike u težini prije i poslije sušenja sjemena (na 130°C). Isto tako bile su mjerene i temperature u nekoliko navrata, a podaci su iskazani u rasponima. Svrha ovog istraživanja bila je utvrditi životnu sposobnost sjemena nakon 28mjesečnog čuvanja, te utjecaj okoline na gubitak klijavosti. REZULTATI — Results Energija klijavosti iz 1990. godine označena kao početna energija klijavosti za grupe klonskih uzoraka čuvanih u drvenoj vitrini u hladnjači je visoka te varira s obzirom na klijavost u rasponu od samo 2,6 do 0,6% (Tablice 1 i 2). Nakon 28 mjeseci čuvanja u istim okolinama raspon je nešto veći, 0,5 do 5,3%. Za grupu klonskih uzoraka čuvanih u kućnom hladnjaku kod kojih nije određena početna energija klijavosti, razlika između energije i klijavosti je najveća, 9,5%. U dvjema grupama svježeg sjemena (A-polje i Klokočevac) energija kli javosti je gotovo izjednačena s klijavošću, a razlike su 0,7 odnosno 0,27%. Varijabilnost klonskih uzoraka u energiji klijavosti veća je nakon čuvanja sjemena u razdoblju od 28 mjeseci u odnosu na početnu. To naročito vrijedi za uzorke spravljene u hladnjaču gdje su i energija i klijavost drastično smanjene. Općenito uzevši energija klijavosti je u grupama čuvanog sjemena (osim one iz hladnjače) vrlo visoka što dokazuje visoku kvalitetu ispitivanog sjemena. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1995 str. 21 <-- 21 --> PDF |
F. Mrva, Z. Perić: KLIJAVOST I SADRŽAJ VLAGE KLONSKIH UZORAKA . . . Šumarski list br. 4, CXIX (1995), 133—138 Klijavost i sadržaj vlage kolonskih uzoraka sjemena Europskog ariša (Laix decidua Mili.) U različitim uvjetima čuvanja Germinability and moisture contet of clonal seed samples of European larch (Larix decidua Mill.) in different storage conditions Tablica — Table 1. Red. br. Oznaka kolona Mjesto sakupljanja Godina uroda Vrijeme trušenja Uvjeti čuvanja 1990-VIII Klijavost - Germinability 1992-XII Ord. No. Clone mark šećera Place of cone colecting Crop year Time of seed extraction Seed storage conditions Veličina uzorka Sample size Energ. Rate of germ. % Isklijalo Germinated % Veličina uzorka Sample size Energ. Rate of germ. % Isklijalo Germinated % Vlaga u sjemenu Moisture content of seed% Temp, čuvanja Storage temp. °C 1 Vo-3 Živi arhiv 1989 1990 Vitrina 400 55 60 100 63 64 10,8 2 Vo-4 Živi arhiv 1989 1990 Vitrina 400 48 51 100 58 59 10,8 15-22 3 Vo-26 Živi arhiv 1989 1990 Vitrina 400 48 49 100 36 36 10,8 4 Vo-227 Živi arhiv 1989 1990 Vitrina 400 47 49 100 56 56 10,8 5 Vo-7 Živi arhiv 1989 1990 Hladnjača 400 44 45 100 6 13 12 6 Vo-14 Živi arhiv 1989 1990 Hladnjača 400 46 46 100 2 5 12,9 2-18** 7 Vo-290 Živi arhiv 1989 1990 Hladnjača 400 41 42 100 13 19 12,4 Sjem. plant. nije ispitivana 8 Vo-5 Klokočevac 1989 1990 Hladnjak not examinadet 100 51 52 13,4 9 Vo-12 Sjem. plant. Klokočevac 1989 1990 Hladnjak " " » 100 46 67 13,4 3-8 10 Vo-26 Sjem plant. Klokočevac 1989 1990 Hladnjak " « " 100 29 35 - 11 Vo-29 Sjem. plant. Klokočevac 1989 1990 Hladnjak -» » 100 7 17 11,8 Svježe 12 Vo-7 A-polje* 1992 1992 ubrano 90 48 49 18,6 Svježe 13 Vo-12 A-polje 1992 1992 ubrano 100 38 39 18,4 Svježe 14 Vo-20 A-polje 1992 1992 ubrano 100 38 38 23,6 Sjem plant. Svježe 15 Vo-5 Klokočevacv 1992 1992 ubrano 100 29 29 - Sjem. plant. Svježe 16 Vo-7 Klokočevac 1992 1992 ubrano 100 34 34 - Sjem plant. Svježe 17 Vo-8 Klokočevac 1992 1992 ubrano 100 43 43 - Sjem plant. Svježe 18 Vo-12 Klokočevac 1992 1992 ubrano 100 57 58 - Sjem plant. Svježe 19 Vo-23 Klokočevac 1992 1992 ubrano 100 31 31 - Sjem plant Svježe 20 Vo-26 Klokočevac 1992 1992 ubrano 100 23 23 - Sjem. plant. Svježe 21 Vo-29 Klokočevac 1992 1992 ubrano 100 48 48 - Sjem plant. Svježe 22 Vo-30 Klokočevac 1992 1992 ubrano 100 48 49 - *Rezervni klonovi u A-polju, Šumarskog instituta, Jastrebarsko "Hladnjača se u kasnim proljetnim i ljetnim mjesecima isključuje zajedno s komorom u kojoj se čuvaju češeri i sjeme. Komora nema vlastitu aparaturu za hlađenje, zato se temperatura nakon isključenja diže i do 18°C. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1995 str. 22 <-- 22 --> PDF |
F. Mrva, Z. Perić: KLIJAVOST I SADRŽAJ VLAGE KLONSKIH UZORAKA . Razlike između energije klijavosti grupa klonskih uzoraka iz različitih okolina čuvanja Differences between germination rate and germinability in groups of clonal seead samples from Differented storage environments Uvjeti Broj 1990-VIII čuvanja uzoraka Energija klijavosti Klijavost Razlika No. of Šumarski list br. 4, CXIX (1995). 133—138 Tablica — Table 2. 1992-XII Energija Klijavost Razlika klijavosti Storage Germination rate Germinability % Difference Germination GerminaDifference conditions samples % % rate % bility % % Vitrina 4 49,5 52,2 2,7 53,2 53,7 0,5 Hladnjača Freezingroom 3 43,7 44,3 0,6 7,0 12,3 5,3 Hladnjak neispitano neispitano Refrigerator 4 not examinated not examinated 39,2 42,7 9,5 Svježe sjeme Fresh seed 3 Svježe sjeme Fresh seed 8 Klijavost. U grupi klonskih uzoraka iz živog arhiva koji su bili pohranjeni u drvenoj vitrini prosječna klijavost sjemena nakon 28 mjeseci čuvanja (53,7%) neznatno je čak i povećana u odnosu na početnu. Ova neznačajna razlika može se pripisati i tome stoje laboratska ekipa kod pripremanja uzoraka (100 sjemenki po klonu), dvije, tri loše sjemenke odstranila više iz uzorka nego u početnoj analizi klijavosti. Tri klona iz te grupe pokazala su prosječno veču klijavost za 12%, dok je jedan klon značajno zaostao (Tablica 1 i 2, i Grafikon 1). U drugoj grupi klonskih uzoraka isto iz Živog arhiva, pohranjenih u hladnjači prosječna je klijavost za istu dobu čuvanja smanjena od 44,3% (početna) na 12,3%. Pojava štetnih insekata od kojih je determiniran Megastimus seitneri Hoffm. koji su se razmnožili u sjemenu, značajno je smanjila očekivane rezultate klijavosti. U trećoj grupi uzoraka iz sjemenske plantaže u Klokočevcu, koji su čuvani u kućnom hladnjaku, početna klijavost nije bila ispitivana, međutim prosječna klijavost ove grupe od 42,7% relativno je visoka. U preostale dvije grupe svježih klonskih uzoraka od kojih je jedna iz klonske rezerve (A-polje), a druga iz sjemenske plantaže prosječne vrijednosti klijavosti (42% i 39,4%) nisu veće od 41,3 42,0 0,7 39,1 39,4 0,3 grupa uzoraka čuvanih u vitrini i kućnom hladnjaku. Općenito uzevši klijavost je u grupama čuvanih uzoraka, osim one u hladnjači vrlo visoka. To nameće zaključak da se uzorci sjemena europskog ariša mogu vrlo uspješno čuvati u takvim uvjetima i dulje od 2 godine i daje takvo sjeme visoke uporabne vrijednosti. Relativno najviši uspjeh čuvanja uzoraka u drvenoj vitrini može se pripisati slučajnom izboru klonova najveće početne klijavosti. To se ponajbolje vidi iz Tablice 1 u kojoj se varijabilnost postotaka klijavosti za svih 22 klona rasipava u vrlo širokoj skali (Grafikon 1). Vlaga u sjemenu i temperature čuvanja. Klonski uzorci iz drvene vitrine imaju svi isti, a ujedno i najniži sadržaj vlage u sjemenu, 10,8%. Uzorci iz hladnjače s prosjekom od 12,4% su nešto viši, a uzorci iz hladnjaka s 12,9% sadržaja za 2,1% viši od prve grupe uzoraka. Sve ove tri grupe uz male međusobne razlike značajno su niže 9,4% od grupe svježih uzoraka s prosječnom vlagom od 20,2% (Grafikon 2). Temperature zraka mjerene nekoliko puta u pojedinim okolinama variraju u uobičajenom rasponu. Za uzorke u hladnjači, taj raspon je zbog prekida hlađenja najveći. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1995 str. 23 <-- 23 --> PDF |
F. Mrva, Z. Perić: KLIJAVOST I SADRŽAJ VLAGE KLONSKIH UZORAKA . . Šumarski list br. 4, CXIX (1995), 133—138 UZORCI: Larix decidua Mili. Samples of Larix decidua Mill. UVJETI ĆUVANJA - Storage conditions DRVENA VITRINAH HLADNJAČA Freezing room I HLADNJAK - Refrigerator SVJEŽE SJEME - Fresh seed 612 53,7 44.3 42,0 39,4 in Hi BJEM. ARIV i WHIV puwr 1 1690 1992 1990 1992 1992 1992 1992 GODINE TESTIRANJA KLUAVOSTI - Testing y«** of ootminrtjilfty Graf. 1. — KLIJAVOST GRUPA KLONSKIH UZORAKA SJEMENA ČUVANIH 28 MJESECI U 3 RAZLIČITE OKOLINE U UZORCI: Larix decidua Mill. Samples of Larix decidua Mill. UVJETI ĆUVANJA - Storage conditions EU DRVENA VITIRINA SL HLADNJAČA - Freezing room HLADNJAK - Refrigerator SVJEŽE SJEME - Fresh seed Temp.´ C 15-22 2-18 Graf. 2. — SADRŽAJ VLAGE U SJEMENU I TEMPERATURE ČUVANJA GRUPA KLONSKIH UZORAKA U 3 RAZLIČITE OKO USPOREDBI SA SVJEŽIM UZORCIMA SJEMENA. LINE U USPOREDBI SA SVJEŽIM SJEMENOM. Graph 1 — Germinability in groups of clonal seed samples stoGraph 2. — Seed moisture content and storage temperatures in red during 28 months at 3 different environments in comparison groups of clonal samples at 3 different environments in comparison with groups of fresh seed samples. with fresh seed. RASPRAVA — Discussion Spremanje i čuvanje sjemena nakon uroda ima veliku praktičnu vrijednost za održavanje njegove životne sposobnosti i uporabnosti bilo za znanstvene potrebe bilo u komercijalnoj proizvodnji sadnica. To je naročito važno kada su urodi veći, a svo sjeme se ne može odmah upotrijebiti u sjetvi već se mora čuvati najmanje godinu dana do sljedeće sjetve. O čuvanju sjemena postoje brojna iskustva iz stare sjemenske prakse. Tako Vincent , 1965. godine u svojoj knjizi »Šumsko sjemenarstvo« navodi podatke za smreku daje sjeme istrušeno iz češera koji su bili pohranjeni u zračnoj »šupi« 4 godine, imalo klijavost 86%. Isti autor iz vlastitih istraživanja navodi za istu vrstu daje sjeme čuvano u češerima na zračnom tavanu 4 godine imalo klijavost 72%, a čuvano u suhoj negrijanoj prostoriji 76,7%, sjeme pak istrušeno iz istih partija svježih češera i u istim uvjetima čuvanja, imalo je nakon iste dobe čuvanja klijavost 54 i 43%. U modernoj sjemenarskoj praksi sjeme se trušnicama, sjemenarnicama i rasadnicima čuva, kao stoje već u uvodu ovog rada spomenuto, u hermetički zatvorenim aluminijskim ili staklenim posudama. Optimalan sadržaj vlage u sjemenu od 3—8% jednako je značajan bez obzira da li se sjeme čuva iznad točke zamrzavanja do 50C ili ispod na —180C. Vincen t (1965) preporuča, iz vlastitih istraživanja, za čuvanje ariševog sjemena u posudama optimalnu vlagu od 7—10%. U klonskim uzorcima sjemena ariša koji su bili čuvani u 3 različite sredine; u drvenoj vitrini, hladnjači i kućnom hladnjaku vlaga u sje menu je bila s vrijednostima 10,8%, 12,4% i 12,9% viša. To se može lako objasniti time što je sjeme nakon ručnog trušenja, prije stavljanja u papirnate vrećice, bilo zračno prosušeno i poslije poprimilo vlagu sredina (drvena vitrina i kućni hladnjak) u kojima je čuvano. Za sjeme čuvano u češerima u hladnjači u zatvorenim vrećicama iz polyetilenske folije, početna vlažnost češera sa sjemenom ostala je najbolje konzervirana. Visoke vrijednosti za klijavost nakon 28 mjesečnog čuvanja u drvenoj vitrini u kojoj je klijavost čak i neznatno povećana u odnosu na početnu, kao i za uzorke iz hladnjaka, jasno ukazuju da vlaga u sjemenu nije imala ovdje bitan utjecaj. Iako grupe uzoraka sjemena pripadaju dvjema »breeding « populacijama (živi arhiv, sjemenska plantaža), klonovi su iz istog nalazišta, puni urod 1989. godine zabilježen je na oba mjesta (M r v a, 1994). Razlike izme đu grupa mogu se pripisati slučajnom izboru klonskih uzoraka koji su u drvenoj vitrini imali veliku početnu klijavost. Metodički bi bilo bolje kada bi se u svim sredinama čuvali isti klonski uzorci, no ta činjenica ne umanjuje vrijednost dobivenih rezultata, jer je ovdje najvažnija klijavost nakon dobe čuvanja. Uzorci svježeg sjemena iz uroda 1992. godine pokazuju za ariš (Mrva 1994) isto tako visoke vrijednosti, koje mogu biti dobra usporedba s nalazima klijavosti čuvanih uzoraka. Pojava šetnih insekata naročito Megastigmus seitneri Hoffm. u hladnjači koja je drastično smanjila relativno visoku početnu klijavost, može se objasniti i masom ču |
| ŠUMARSKI LIST 4/1995 str. 24 <-- 24 --> PDF |
F. Mrva, Z. Perić: KLIJAVOST I SADRŽAJ VLAGE KLONSKIH UZORAKA . . . Šumarski list br. 4, CXIX (1995), 133—138 vanih češera u polyetilenskim vrećicama. Dovoljan je u hladnjaku u papirnatim vrećicama spravljanim u pol- početno mali broj štetnika koji se mogu obilno razmno-yetilensku foliju, a da se klijavost ne smanjuje .To se žiti zbog velikih promjena temperatura u hladnjači radi podudara s istraživanjima Alen a (1957), koji je ispiljetnog isključivanja aparture hlađenja. Rezultati ovih tujući klijavost 11 vrsta četinjača iznad točke zamrzaistraživanja pokazuju da se sjeme ariša može za dobu vanja utvrdio da nije bilo razlika u odnosu na klijavost od 2—3 godine vrlo uspješno čuvati i u drvenoj vitrini i ispod točke zamrzavanja. ZAKLJUČAK — Conclusion 1. Sjeme europskog ariša od 22 klona čuvano 28 mje2. Sadržaj vlage u sjemenu u vrijednostima 10,8%, seci iznad točke zamrzavanja u 3 različite okoline; drve12,4% i 12% za 23 okoline nešto viši od optimalnog, noj vitrini na sobnoj temperaturi (15—22°C), kućnom nije utjecao na rezultate klijavosti. hladnjaku (3—8°C) i u hladnjači (2— 18°C) zadržalo je 3. Klijavost sjemena čuvanog 28 mjeseci u drvenoj visoku klijavost u prve dvije okoline (52,2 i 44,3%), vitrini i kućnom hladnjaku u usporedbi sa svježim sje dok je u hladnjači zbog pojave štetnih insekata zabilje menom nije bila manja. žen drastičan pad u klijavosti na 12,3%. LITERATURA — References Allen, G. s., 1957: Storage behavior of conifer seeds in sealed Hartmann, H. T. Kester, D. F. i Davies, F. T., 1990: Plant containers held at 0°F, 32F, and room temperature, JOURpropagation, 5th ed. Prentice Hall´ Internac, Inc., str. 99— NAL OF FORESTRY 55: 278—281. (In Plant propagation 101. — HARTMANN at al. 1990. str. 110). Mrva, F., 1994: Urod češera, klijavost sjemena i rast sadnica poBarton, L. V., 1954: Storage and packeting of seeds of Douglas tomstava europskog ariša iz živog arhiva. Radovi br. 1, str. fir and Western hemlock, Contrib. Boyce, Thomp. Inst., 1—14. 18:25—37. (In plant propagation — HARTMANN at al. Mrva, F., 1994: Značaj klonskih arhiva u očuvanju genofonda i 1990). oplemenjivanju šumskog drveća. Šumarski list br. 7—8, str. Barton, L., V., 1954: Effect of subfreezing temperature on viabi203— 220. lity of conifers seeds in storage, Contrib. Boyce Thomp. InR e g e n t, B., 1980: Šumsko sjemenarstvo, Jugoslavenski poljoprivst., 18—21—24. (In Plant propagation/1990). redno-šumarski centar, Beograd — Služba šumske proizvod nje, str. 81 i 93. Hartmann, H. T., Kester, D. F. iDavies,F. T., 1968: Plant propagation 2end ed. Prentice Hall´, Inc. str. 106—113. Vincent, G., 1965: Lesni semenarstvi, Praha. SUMMARY. In this work the germination and seed moisture content was examinated by 22 clones of European larch (Larix decidua Mill.) originated from a well adapted culture of this species in Slovenia. The clones arefifxed in seed orchard (12 clones), living archive (7) and in clonal reserve (3 clones). Three groups with 11 clonal seed samples in total but different in clonal composition were stored each other over freezing temperature at three environments; wood room wardrobe, freezing room and refrigerator too for 28 month, while the other two groups also with 11 clones belong to fresh seed. Germinability was tested in Krstić germinator at 20—30°C after 21 days while the moisture seed content was estimated from the weight difference before and after drying of seed at 130°C. The results obtained were showed that germination percentage removed in high degree at two storage conditions; in wood room wardrobe with 53,7% and refrigerator, 42,7%. In the freezing room, because of the freezing excluded, it was drastically diminished to 12,3% in relation to initial, 44,3%. The temperature changes in summer period caused propagation of harmful insects of which was determined Megastigmus seitneri Hoffm., and destroyed a large amount of seed. Comparison with germination results in two groups of fresh seed (42,0 and 39,4%) showed thet the stored seed in two environments was not worse in relation to fresh seed. Moisture seed content in a scale of 10,8 to 12,9% for three environments was not influenced on germination results. Research data are tabulated and graphically presented. Key words: European larch, clonal samples, germinability, seed moisture, storage conditions. |