DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1995 str. 38 <-- 38 --> PDF |
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI UTJECAJ ONEČIŠĆENJA ZRAKA NA ŠUME 5. SASTANAK EUROPSKIH EKSPERATA O PROMJENAMA KEMIJSKIH SVOJSTAVA ŠUMSKIH TALA Europska ekonomska komisija UN i EU organizirali su 12. i 13. siječnja u Briselu 5. sastanak europskih eksperata koji u okviru »Međunarodnog programa suradnje na procjeni i motrenju utjecaja onečišćenja zraka na šume« (ICIP- Forests) istražuju utjecaj onečišćenja zraka na kemijska svojstva šumskih tala. Na ovom radnom skupu bili su nazočni predstavnici 21 zemlje te T. Hahssmann ispred EU. Najviše seje raspravljalo o sljedećoj problematici: — Dovršetak analiza uzoraka tla sa ploha 16x16 km, — Kontrola kvalitete kemijskih analiza tla, — Metodologija i rokovi dostave laboratorijskih rezultata Koordinacijskom centru za šumska tla u Gentu (FSCC). Konstrukcija baze podataka i interpretacija provedenih analiza, — Aktivnosti Koordinacijskog centra za šumska tla u 1995. godini. Drugog dana organiziran je posjet Laboratoriju za šumarstvo u Gontrodeu kraj Genta te Koordinacijskom centru za šumska tla u Gentu. Sudionicima skupa podijeljen je priručnik koji sadrži metodologiju uzimanja i analize uzoraka tla, biljnog materijala i depozicija u okviru projekta ICP-Forests, te dva kontrolna uzorka tla. Hrvatska je do sada sakupila uzorke s 80 ploha. To su praktički sve 16x16 km plohe na kojima se provodi procjena oštećenosti krošanja. Analize su provedene za uzorke sa 63 plohe, s tim da na nekim plohama nisu uzeti uzorci O-horizonta. U tijeku je laboratorijska obrada preostalih uzoraka. Na osnovi iznesenog proizlazi da će Hrvatska u ovoj godini dovršiti analize tla sa 16x16 km ploha. Iz pismenih i usmenih izvješća, međutim, proizlazi da niz zemalja neće do kraja 1995. godine dostaviti rezultate ovih istraživanja u FSCC. Među tim zemljama nalaze se i neke članice EU. Kemijske analize uzoraka tla dovršile su do sada samo Austrija i Belgija, za Flandriju. Radi utvrđivanja valjanosti i komparabilnosti rezultata provedenih analiza tijekom 1992. godine obavili smo analize 4 kontrolna uzorka tla koja smo dobili iz Belgije. Sada su nam ponovno dostavljena nova dva uzorka. Te analize dužni smo obaviti zajedno s preostalim uzorcima tla sa 16x16 km ploha. Radna grupa za kemijske analize uzoraka tla izradila je priručnik u kom se nalaze referentne metode. Zbog vrlo velikih razlika u opremljenosti mnogi laboratoriji nisu u mogućnosti provesti sve analize metodama opisanim u ovom priručniku. Neke od odabranih metoda rezultat su kompromisa, ali i nadglasavanja na jednom ranijem sastanku. Tako npr. za određivanje ukupnog dušika za metodu Kjeldahla bilo je 14, a za određivanje dušika suhim spaljivanjem 15 nazočnih eksperata. Suho spaljivanje je brži i jednostavniji postupak ali zahtijeva relativno skupu opremu. Kako je prevagnuo jedan glas službenom metodom opstala je metoda suhog spaljivanja. Slično je bilo i s metodom za određivanje organskog ugljika. Međutim, kod suhog spaljivanja uzoraka ne oslobađa se samo organski C, već i C iz karbonata. Zato je na ovom sastanku prevladalo mišljenje da metoda suhog spaljivanja uzoraka nije najbolje rješenje za analize organskog ugljika. Sve to ukazuje na složenost problematike obrade i interpretacije rezultata analiza koje će pojedine zemlje dostaviti u Koordinacijski centar za šumska tla. Drugog dana organiziran je posjet Laboratoriju za šumarstvo u Sveučilištu u Gentu te Koordinacijskom centru za šumska tla u Gentu. Laboratorij za šumarstvo pripada Agronomskom fakultetu i Fakultetu bioloških znanosti u Gentu. Smješten je u eksperimentalnoj šumi Aelmoeseneie, veličine 30 ha kraj mjesta Melle- Gentrode. U Laboratoriju je zaposleno 15 djelatnika, od kojih 10 ima akademsku titulu. Njime rukovodi prof. N. Lust. U Belgiji nema posebnog fakulteta za šumarstvo, već se ono studira na Odjelu za šumarstvo pri Poljoprivrednom fakultetu. Svi studenti na Agronomskom fakultetu dvije godine pohađaju nastavu zajedno, a nakon treće godine kandidati za šumarstvo, njih 5—15, odvajaju se te nastavljaju studij na Odjelu za šumarstvo kroz iduće tri godine. Po završetku studija kandidati stječu diplomu bio inženjera. U Laboratoriju se provode istraživanja koja se prvenstveno odnose na funkcioniranje šumskih ekosustava (dinamika i sukcesija šumske vegetacije, učinci uzgojnih zahvata, tehnika pošumljivanja i dr.) U najnovije vrijeme glavni pravci istraživanja usmjereni su na vitalitet šuma, procese acidifikacije šumskih tala, dinamiku mješovitih listopadnih šuma, ekotehnologiju i pošumljavanja napuštenih površina. Laboratorij izdaje i svoj časopis »Silva Gandavensis«. Ovdje se obavljaju i servisne usluge za sve zainteresirane, a posebno tijesno surađuje se sa Flamanskim šumarskim društvom koje ima svoje prostorije u istoj zgradi. Koordinacijski centar za šumska tla smješten je u zgradi Instituta za geološka istraživanja u Gentu. Njime rukovodi prof. Van E. Ranst s dva suradnika. Najvažniji zadaci Centra u 1995. i 1996. su: — Prikupljanje podataka o analizama kemijskih svojstava prosječnih uzoraka tla sa 16x16 km ploha iz zemalja koje su uključene u »međunarodni projekt suradnje na procjeni i motrenju utjecaja onečišćenja zraka na šume«, — Obrada rezultata analiza primljenih od zemalja koje su uključene u projekt IC-Forests, — Obrada rezultata testa kontrolnih uzoraka tla, — Izrada izvješća o kemijskim svojstvima tla na bioindikacijskim plohama, — Organiziranje sjedećeg sastanka eksperata koji istražuju utjecaj onečišćenja zraka na šumske ekosustave. Dr. se. Nikola Komlenović |