DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1995 str. 36 <-- 36 --> PDF |
T. Starčević: O ODABIRU OŠTEĆENIH STABALA I SANACIJI Šumarski list br. 3. CXIX (1995), 105—107 Kad se svemu tome dodaju opožarene površine, pa va sanacije biti veći od svih naših očekivanja i procjepovršine prvog dobnog razreda gdje je nužna intervenna. Što poduzima i kako reagira struka na ove pojave, cija zbog neuspjelih obnova i loše strukture mladih sa-razlogom je ovog javljanja. stojina, sigurno je da će se opseg šumskouzgojnih rado- PROBLEMATIKA Od samog početka ozbiljnije pojave sušenja stabala problem je koji je stalno prisutan; koji to kriteriji moraju biti zadovoljeni da bi stručnjak mogao donijeti presudu o tome da li će se određeno stablo odabrati za sječu ili ne. Činjenica je naime, da su skoro svi propisi koji reguliraju područje šumarstva opterećeni potrebom štićenja šume od šumara. Ne želeći se baviti polemikom o tome koliko je spomenuti strah opravdan ili ne, želio bih povući vrlo jasnu liniju razgraničenja između krajnosti u nestručnosti, nemoralu i neodgovornosti. O tome, da li netko ne poštuje utvrđene kriterije, da li netko neodgovorno zlorabi mogućnost odabira stabala za sječu brinut će, nadamo se, inspekcijska služba Ministarstva i Služba interne kontrole poduzeća. Bježeći od ozbiljnog, stručnog i moralnog zahvaćanja problema, nerjetko se komentari svode na dva pristupa. Jedni će reći kako bi blaži kriterij za odabir oštećenih stabala odvukao struku u opasnost sječe zdravih stabala, dok će drugi tvrditi kako isuviše izoštreni kriteriji za odluku o odabiru stabala za sječu voditi upropaštenju vrijednosti drvne mase i stvaranju nerazumnih gubitaka. Problematika o kojoj je riječ, svakako nadrasta slobodu neargumentiranih rasprava i paušalnih ocjena. Isključimo li iz rasprave ove krajnosti, a problemu pristupimo odgovorno, stručno i moralno, svi ćemo se naći najednom stajalištu. Odabirom oštećenih stabala za sječu potrebno je uz suha stabla i ona jako oštećena (stupnjevi 3b i 4) odabrati i ona zelena stabla koja su iz zdravstvenih razloga u stanju brzoga propadanja (kukci, gljive, akutna trovanja) i to bez obzira na stupanj oštećenosti. Takav odabir oštećenih stabala može obavljati samo diplomirani inženjer šumarstva čije iskustvo jamči potpuno poznavanje sastojine i stojbine. Na taj način osigurati će se osim kvalitetne odluke u odabiru oštećenih stabala i odluka o planu šumskouzgojnih radova sanacije na dijelovima odsjeka. U praksi, nažalost, nerjetko, odabir oštećenih stabala za sječu rade nedovoljno stručni ljudi s malim iskustvom, pa se promatraju pojedinačna stabla a ne dijagnosticira se stanje sastojine. Često, u uvjerenju da se manje griješi, odabir oštećenih stabala svodi se na suha stabla i vrlo mali broj onih stabala koja još imaju ponešto žutog lišća. Ostaje tako značajan broj stabala čija bezizgledna stručna zdravstvena dijagnoza nije sporna, a njihov odabir ostavljamo za iduću godinu. Iduće godine njihova je vrijednost drastično smanjena zbog gubitaka na drvnoj masi (trula bjel) i deklasiranju oblovine uz vrlo jasan rast troškova sječe i izrade te transporta. Zbroj ovih gubitaka ide do 40% od potencijalne tržišne vrijednosti. Treba li sada ići u rečenicu reduciranja i potencijalne vrijednosti ukupne drvne mase oštećenih stabala pa onda ustanoviti da su nam sredstva biološke reprodukcije izdvojena od tako smanjene osnovice bitno smanjena, a upravo je tu srž problema; problema kontinuiranih šumskouzgojnih radova sa ciljem sprječavanja degradacije stojbine i osiguravanjem obnove na povrpinama nastalim sušenjem i propadanjem šuma. Zbog tako značajnog rasta broja oštećenih stabala nužne su trenutne intervencije uzgojnim radovima. Svakako, jedno gospodarsko polurazdoblje je isuviše dugo da bi operativa tek redovnom revizijom prepoznala što treba činiti na špvršinama nastalim sušenjem i propadanjem šuma. Na tom putu, uz značajan angažman struke, »dogodio « se članak 25 Pravilnika o uređivanju šuma (NN 52/94) koji operativu obvezuje na sanaciju površina nastalih sječom stabala koja propadaju već od 0,1 ha i to iste godine ili najkasnije do kraja idućeg vegetacijskog razdoblja nakon izvršene sječe. Tako evidentirani radovi biti će podloga revidiranog ili novog uređajnog elaborata. Pokret ozbiljnijeg zahvata u šumskouzgojne radove sanacije vezan je uz terensko savjetovanje održano na području US Bjelovar — Šumariji Čazma 12. svibnja 1994. godine. Evo zaključaka s tog skupa: 1. JP »Hrvatske šume« terenski će snimiti stanje površina gdje je nužno vršiti radove sanacije i obnove. Terensko snimanje obavit će revirnici. 2. Nakon dobivanja podataka o ukupnim površinama za sanaciju, Proizvodna služba Direkcije JP »Hrvatske šume« napravit će dugoročnu dinamiku provedbe radovasanacije. |