DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1995 str. 35 <-- 35 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI — PROFESSIONAL PAPERS UDK 630* 432.0 + 232 Šumarski list br. 3, CXIX (1995), 105—107 O ODABIRU OŠTEĆENIH STABALA I SANACIJI SELECTION OF DAMAGED TREES AND REMEDATION Tomislav STARČEVIĆ* SAŽETAK: Sve izraiajnijim rastom broja oštećenih stabala naših najvrednijih vrsta drveća, rastu i dva problema koji prate pojavu propadanja šuma. Prvi je problem nedovoljno stručna i odgovorna provedba kriterija za odabir oštećenih stabala, što onda rezultira vrlo velikim gubicima (do 40%) od potencijalne tržišne vrijednosti šumskih sortimenata. Drugi je problem paralelna provedba šumskouzgojnih radova sanacije na površinama nastalim sječom oštećenih stabala sa ciljem spriječavanja degradacije stojbine, te osiguranja proizvodnih i općekorisnih funkcija šume. Aktivnost izrade dugoročnog programa sanacije izmjenit će prioritete unutar vrsta šumskouzgojnih radova i promijeniti politiku ulaganja financijskih sredstava unutar biološke reprodukcije. Ključne riječi: Odabir oštećenih stabala, stručna odgovornost, poštivanje utvrđenih kriterija, plan šumskouzgojnih radova, sanacije, gubici, promjena u rasadničkoj proizvodnji; prioriteti uzgojnih radova. UVOD Istina o propadanju šuma odavno je prisutna u šuKod bjelogorice najveći rast oštećenosti pokazuje marstvu gotovo čitave zemaljske kugle. hrast lužnjak, dok obična bukva pokazuje u prosjeku relativno visoku stabilnost s izrazito malim pogoršanjem U Hrvatskoj, opsežnija sušenja hrasta lužnjaka zabi stanja u posljednjih osam godina. lježena su početkom ovog stoljeća. Već se tada znalo kako je promjena vodnog režima lužnjakovih sastojina Po kriteriju značajne oštećenosti (stupnjevi 2+3+4) zasigurno jedan od glavnih uzoraka njegova sušenja. najugroženija vrsta drveća jest jela sa 65,4%, a odmah Sustavno praćenje propadanja šuma u Hrvatskoj oriza nje hrast lužnjak sa 42,5% te kitnjak s 38,6% oštećeganizirano je 1987. g. Od tada svake godine po jedinsnosti. tvenoj metodologiji Europske zajednice provodi se proKod bukve značajno je oštećeno još uvijek »samo« cjena oštećenih stabala. 8% stabala. U istom razdoblju (1987 - 1994. g. ) obavljena su Opće stanje šumskog drveća značajnije je pogrešno kod nas brojna istraživanja uzroka propadanja naših najkod bjelogorice. Značajno oštećenih stabala bilo je 1987. vrednijih vrsta drveća (lužnjak, kitnjak, joha i bukva). g. 7,87%, dok je 1994. g. utvrđeno izrazito visokih 28,8% dakle 3,6 puta više. Uz klimatske ekcese i promjenu kemijske klime, bi* Tomislav Starčević. dipl. inž. šum., J P »HRVATSKE ŠUME« lježimo i jaču pojavu gljivičnih bolesti te štetnih inseVukotinovićeva 2, Zagreb kata. |
ŠUMARSKI LIST 3/1995 str. 36 <-- 36 --> PDF |
T. Starčević: O ODABIRU OŠTEĆENIH STABALA I SANACIJI Šumarski list br. 3. CXIX (1995), 105—107 Kad se svemu tome dodaju opožarene površine, pa va sanacije biti veći od svih naših očekivanja i procjepovršine prvog dobnog razreda gdje je nužna intervenna. Što poduzima i kako reagira struka na ove pojave, cija zbog neuspjelih obnova i loše strukture mladih sa-razlogom je ovog javljanja. stojina, sigurno je da će se opseg šumskouzgojnih rado- PROBLEMATIKA Od samog početka ozbiljnije pojave sušenja stabala problem je koji je stalno prisutan; koji to kriteriji moraju biti zadovoljeni da bi stručnjak mogao donijeti presudu o tome da li će se određeno stablo odabrati za sječu ili ne. Činjenica je naime, da su skoro svi propisi koji reguliraju područje šumarstva opterećeni potrebom štićenja šume od šumara. Ne želeći se baviti polemikom o tome koliko je spomenuti strah opravdan ili ne, želio bih povući vrlo jasnu liniju razgraničenja između krajnosti u nestručnosti, nemoralu i neodgovornosti. O tome, da li netko ne poštuje utvrđene kriterije, da li netko neodgovorno zlorabi mogućnost odabira stabala za sječu brinut će, nadamo se, inspekcijska služba Ministarstva i Služba interne kontrole poduzeća. Bježeći od ozbiljnog, stručnog i moralnog zahvaćanja problema, nerjetko se komentari svode na dva pristupa. Jedni će reći kako bi blaži kriterij za odabir oštećenih stabala odvukao struku u opasnost sječe zdravih stabala, dok će drugi tvrditi kako isuviše izoštreni kriteriji za odluku o odabiru stabala za sječu voditi upropaštenju vrijednosti drvne mase i stvaranju nerazumnih gubitaka. Problematika o kojoj je riječ, svakako nadrasta slobodu neargumentiranih rasprava i paušalnih ocjena. Isključimo li iz rasprave ove krajnosti, a problemu pristupimo odgovorno, stručno i moralno, svi ćemo se naći najednom stajalištu. Odabirom oštećenih stabala za sječu potrebno je uz suha stabla i ona jako oštećena (stupnjevi 3b i 4) odabrati i ona zelena stabla koja su iz zdravstvenih razloga u stanju brzoga propadanja (kukci, gljive, akutna trovanja) i to bez obzira na stupanj oštećenosti. Takav odabir oštećenih stabala može obavljati samo diplomirani inženjer šumarstva čije iskustvo jamči potpuno poznavanje sastojine i stojbine. Na taj način osigurati će se osim kvalitetne odluke u odabiru oštećenih stabala i odluka o planu šumskouzgojnih radova sanacije na dijelovima odsjeka. U praksi, nažalost, nerjetko, odabir oštećenih stabala za sječu rade nedovoljno stručni ljudi s malim iskustvom, pa se promatraju pojedinačna stabla a ne dijagnosticira se stanje sastojine. Često, u uvjerenju da se manje griješi, odabir oštećenih stabala svodi se na suha stabla i vrlo mali broj onih stabala koja još imaju ponešto žutog lišća. Ostaje tako značajan broj stabala čija bezizgledna stručna zdravstvena dijagnoza nije sporna, a njihov odabir ostavljamo za iduću godinu. Iduće godine njihova je vrijednost drastično smanjena zbog gubitaka na drvnoj masi (trula bjel) i deklasiranju oblovine uz vrlo jasan rast troškova sječe i izrade te transporta. Zbroj ovih gubitaka ide do 40% od potencijalne tržišne vrijednosti. Treba li sada ići u rečenicu reduciranja i potencijalne vrijednosti ukupne drvne mase oštećenih stabala pa onda ustanoviti da su nam sredstva biološke reprodukcije izdvojena od tako smanjene osnovice bitno smanjena, a upravo je tu srž problema; problema kontinuiranih šumskouzgojnih radova sa ciljem sprječavanja degradacije stojbine i osiguravanjem obnove na povrpinama nastalim sušenjem i propadanjem šuma. Zbog tako značajnog rasta broja oštećenih stabala nužne su trenutne intervencije uzgojnim radovima. Svakako, jedno gospodarsko polurazdoblje je isuviše dugo da bi operativa tek redovnom revizijom prepoznala što treba činiti na špvršinama nastalim sušenjem i propadanjem šuma. Na tom putu, uz značajan angažman struke, »dogodio « se članak 25 Pravilnika o uređivanju šuma (NN 52/94) koji operativu obvezuje na sanaciju površina nastalih sječom stabala koja propadaju već od 0,1 ha i to iste godine ili najkasnije do kraja idućeg vegetacijskog razdoblja nakon izvršene sječe. Tako evidentirani radovi biti će podloga revidiranog ili novog uređajnog elaborata. Pokret ozbiljnijeg zahvata u šumskouzgojne radove sanacije vezan je uz terensko savjetovanje održano na području US Bjelovar — Šumariji Čazma 12. svibnja 1994. godine. Evo zaključaka s tog skupa: 1. JP »Hrvatske šume« terenski će snimiti stanje površina gdje je nužno vršiti radove sanacije i obnove. Terensko snimanje obavit će revirnici. 2. Nakon dobivanja podataka o ukupnim površinama za sanaciju, Proizvodna služba Direkcije JP »Hrvatske šume« napravit će dugoročnu dinamiku provedbe radovasanacije. |
ŠUMARSKI LIST 3/1995 str. 37 <-- 37 --> PDF |
T. Starccvić: O ODABIRU OŠTEĆENIH STABALA I SANACIJI Šumarski list br. 3, CXIX (1995), 105—107 3. Za radove sanacije bit će nužno osigurati nabavu izvore financiranja. odgovarajuće mehanizacije (specijalni traktori, usitnji5. Svi sudionici i savjetovanja dali su punu podršku vači zemlje, sadilice, bušilice, rotosjekači i dr.) te odgo akciji sustavnog pokretanja izrade i provedbe šumskou varajuću dinamiku proizvodnje sadnica. zgojnih radova sanacije i obnove sastojina zahvaćenih 4. JP »Hrvatske šume« svojom će politikom struke sušenjem i propadanjem. dati prioritet radovima sanacije, te dugoročno osigurati STO TREBA OČEKIVATI? (UMJESTO ZAKLJUČKA) 1. Terenska snimka stanja površina koje treba sani5. Investicije u uzgojnu opremu morat će pratiti prorati, vrlo jasno će iskazati veličinu zadatka. gramiranu dinamiku radova. 2. Na razini Poduzeća, ti će podaci omogućiti izradu 6. Opseg i značaj šumskouzgojnih radova sanacije dugoročnog programa šumskouzgojnih radova sanaciizmijenit će u konačnici i prioritete uzgojnih radova unuje, uz obvezu da se program godišnje nadopunjuje notar proširene biološke reprodukcije, a zbog nijenog udjela vim površinama, uvažavajući dijagnozu zdravstvenog od svega 11,8% u ukupnoj biološkoj reprodukciji morat staja sastojine, a ne stabala pojedinačno. će se osigurati dopunska sredstva i iz jednostavne bio 3. Godišnji opseg radova sanacije ovisit će o: loške reprodukcije. a) fizičkim mogućnostima Očuvanje naših šuma, njihove prirodnosti, mora biti b) osiguranju financijskih sredstava trajna preokupacija šumarske struke i znanosti. 4. Utvrđena godišnja dinamika radova sanacije uvStanje šuma budućih desetljeća bit će svedočanstvo jetovat će odgovarajuću dinamiku proizvodnje sadnica. koliko smo u tome uspjeli. LITERATURA: P r p i ć, B. 1992. ŠL 11-12: Odabiranje oštećenih stabala za P r p i ć, B., S e 1 e t k o v i ć, Z. i I v k o v M. 1991. SL 3-5: sječu i obnova sastojina opustošenih propadanjem. Propadanje šuma u Hrvatskoj i odnos pojave prema biotskim i abiotskim činiteljima dans i u prošlosti. G o 1 u b o v i ć, U. 1994. ŠL 9-10: Istraživanja ekonomskih posljedica truljenja i bonificiranja bjelike pri sušenju hrasta lužnjaG o 1 u b o v i ć, U. 1989. ŠL 11-12: Nekoliko usporednih poka. dataka iz zdravih i sušenih sastojina hrasta lužnjaka. SUMMARY With the increasing number of damaged valuable tree speciel in Croatia two problems have arisen, which follow the occurrence of forest decline. The first problem is insufficientlz professional and responsible application of criteria in the selection of damaged trees, which consequently results in great losses (up to 40%) of the potential market value of wood assortments. The second problem is the parallel carrying out of silvicultural remediation work on areas created by the felling of damaged trees — with the intention of preventing degradation of the stand, and further securement of productive and generally beneficial forest funcitons. The production of a long-term remediation programme will alter priorities in silvicultural interventions and change the funding policy within biological reproduction. Key words: selection of damaged trees, professional responsibility, appreciation of determined criteria, plan of silvuciultural works, remediation works, losses, change in nursery production; silvicultural work prorities. |